Pretpostavlja se da trešnja vodi porijeklo iz Male Azije gdje i danas raste u divljem stanju.Čovjek ju je poznavao još u novom kamenom dobu o čemu svjedoče ostaci njenih koštica iz pretpovijesnog razdoblja pronađeni u Italiji,Švicarskoj i nekim područjima bivše jugoslavije.
Trešnju u svojim spisima spominje Teofrast,Plinije Stariji i opisuje devet sorti trešanja.Ime koje je trešnja zadržala do danas (cerasus) proizišlo je iz okolnosti da je prenijeta u Rim iz crnomorskog pristaništa Kerasos-danas tursko mjesto Giresun.Iz toplijih južnih krajeva su redovnici trešnju prenosili u hladnija područja.Trešnje je u svom vrtu gajio utemeljitelj Moskve,Jurij Dolgoruki.U katalogu voćaka koji je objavljen u Francuskoj sadržane su i četiri sorte trešanja.Trešnja je prenijeta u Sjevernu Ameriku preko Engleza i Francuza dok su je Španjolci prenijeli u Južnu Ameriku i Meksiko.
Nekada je trešnja(zajedno sa smokvom) bila najzastupljenija voćna kultura u Hercegovini.Brojni primjeri iz prošlosti svjedoče o sustavnim mjerama koje su vodile unapredjenju voćarstva.Tako je Ali paša Rizvanbegović donio uredbu po kojoj se brak može ozakoniti samo uz obavezu supružnika da zasade najmanje dvije voćke.
U trešnjama je registriran mali sadržaj masti,soli i bjelančevina što ih čini značajnim za provođenje bolesničkih dijeta,posebno kod kardiovaskularnih oboljenja,bolesti bubrega i reume.Značajan sadržaj željeza u plodovima uvećava njenu hranidbenu ulogu.Pored željeza plodovi sadrže i magnezij koji utiče na smanjenje holesterola u krvi.Trešnja sadrži najveće količine organskog joda koji je vrlo bitan element.Trešnja je na 15.mjestu po ukupnoj proizvodnji voća na globalnom planu.Iza trešnje se nalaze smokva,orah,badem,pitomi kesten,lijeska,malina i ribizla.
U Bosni i Hercegovini se trešnje uzgajaju u mnogim krajevima.Poznata područja uzgoja trešanja su mostarska kotlina,dubravska visoravan,Seonica kod Konjica,Gornje Podrinje,Gradačac,okolina BrčkogTrešnja se može uzgajati svuda gdje egzistiraju zdrava,dugovječna stabla orahaInterval početka berbe trešanja se kreće od 20.aprila(na području Mostara) do augusta(visinska područja.
Trešnja posjeduje uspravno i glatko stablo s visokom,širokom krošnjom s horizontalno položenim granama.Stablo naraste do 12 metara a u izuzetnim slučajevima do 25 metara.
…Kora trešnje je tanka,sjajna,sivo-smeđa,kožasta i prilično elastična.Kora se ljušti u tankim,prstenastim horizontalnim nitima što je karakteristično za ovu voćnu vrstu.Cvijet je srednje krupan,izrazito bijele boje sa 5 čašičnih i 5 kruničnih listića bijele boje.Krunični listići su vezani u dršku čašice.Posjeduje 15-30 prašnika koji su slobodni i dvodijelni.Dva od šest cvijetova formiraju guste štitaste cvasti.
Plod trešnje je tipina,mesnata koštunica crvene ili crne boje.Nastaje transformacijom plodnikovog zida u perikarp(plodov omotač).Meso ploda je njegov sočni segment dok je egzokarp tvrd i čvrst.Plodovi su smješteni na dugim peteljkama obično po dva-tri zajedno.
ALICA(mostarska,starinska) je autohtona sorta porijeklom iz Mostara.Raširena je u Hercegovini,posebno u okolini Mostara,Dubravama i u regiji Neretvice.
PRIMA GIANT je stranoplodna sorta zanimljiva zbog krupnoće i čvrstoće,ali i ranog dozrijevanja.Predstavlja najperspektivniju sortu trešnje u Hercegovini.
Izvor:VRT-Mostar
.
