Oskoruša kod nas je gotovo zaboravljeno drvo.Ta vocna vrsta polako izumire,jer se u prirodi teško razmnožava.Ta vrsta drveta je izvanredno tvrda i žilava,pa su je naši preci upotrebljavali za izradu raznih kotaca i zupcanika za vodene mlinove,za izradu okretnih osi tzv.svijece,kamenih utega,preša za grožde te zbog lijepog dekorativnog drveta upotrebljavanog u stolarstvu.
Nekada je bilo poželjno da stablo oskoruše uspijeva u svakom kucanstvu,jer ljekovitost plodova,posebno sušenih,koji su se kuhali za ljekovite cajeve,za mljeveno brašno koje se je dodavalo u kruh,kompot od suhih plodova oskoruše te miješan sa drugim vocem,posebnog je okusa.
Plodovi oskoruša su višenamjenski,koristimo ih umedene,sušimo ih,radimo iz njih kompote,namacemo ih u rakiju,a kod kuhanja žestokog pica daju jako kvalitetan liker.Ljekoviti plodovi se upotrebljavaju za urenoteženje probave i želucane i crijevne probleme.Naši preci su govorili da je gradska gospoda jako cijenila rakiju od oskoruša,a o kvaliteti žestokoga pica oskoruše mnogi su i pjesme spjevali.No,ono,kako tvrde strucnjaci,mora neko vrijeme ipak odležati,a njegov okus i kvaliteta samo time pridobivaju na vrijednosti.
Stabla oskoruša su rasla u svakom seoskom dvorišt u i bila su hrana i lijek naših predaka,jer u staroj austro-ugarskoj državi je vladarica Marija Terezija dala zapovijed da se moraju zasadivati oskoruša,tepka i jabuke,bobovac,carjevic,kan ada,mošancel i druge,zbog gladi i zdravije prehrane djece i pucanstva.Oskoruša je jako cijenjena u Francuskoj i Njemackoj,gdje je vrlo tražena u prehrambenoj industriji,te je uzgajaju u nasadima,a upotrebljavaju za izradu vocnog vina i soka.Naši preci su takoder sok od oskoruša dodavali vocnom moštu,posebno od tepke i vinske mosnjace(moštnice) jer se je tako jako poboljšalo njegovu cistocu i postojanost.
S obzirom na njegu i uzgoj,oskoruša je vrlo skromna biljka,obrezivanje se vrši samo ako je nužno.Pri sadenju se iskopaju vece jame,koje pognojimo;prvih godina potrebno je više puta prekopati zemlju pos sadnicom,da je bez korova,po potrebi dognojimo tako da sadnica cim prije izraste i oblikuje se u drvo-koje je lijepo i dekorativno.Oskoruše docekaju zavidnu starost-više stotina godina.Kod nas,na našem podrucju rastu oskoruše zavidne starosti.Izmjeren je opseg 5 stabla,mjerenje 1,3 m od tla.Najdeblje i najstarije stablo oskoruše kod nas u Sloveniji ima opseg stabla 3,76 m,i procjena je da je staro oko 500 godina,poznaje mu se starost,ošteceno je od strijela i vremenskih nepogoda.Drugo stablo oskoruše ima opseg stabla 2,95 m.trece stablo ima opseg 2,45 m,cetvrto 2,05,a peto 1,98 m.Sva cetiri stabla su vitalna s velikim snažnim krošnjama te velikom rodnosti.
Izvor:VRT