Semso Bosnjak

Pčelarstvo je u osmanskom periodu u Hercegovini bilo unosna privredna grana . Med se
cijenio ne samo kao hrana , nego i kao lijek , posebno hercegovački , radi sastojaka
iz ljekovitih trava . Priča se da je med iz hercegovačkih košnica tekao kao potok ,
kad su Latasovi vojnici 1851. godine razbijali ulišta .

U Ljubuškom je 14. februara 1899. godine osnovan ogranak Središnjeg pčelarskog
društva u Sarajevu sa 32 člana . Za pročelnika ogranka izabran je Mehmed Ali-beg
Kapetanović , zamjenika Jusuf Tančica , blagajnika Ali ef. Bukovac i tajnika Franjo
Luburić . U toku 1919. godine ogranak je brojao 58 članova .Među ljubuškim pčelarima posebno mjesto pripada Šemsi Bošnjaku . Počeo je 1903.
godine kao puki siromah , sa svega tri starinske košnice . Krenuo je hrabro , bez
podrške okoline . Desetak godina kasnije , 1913. godine , među prvim ljubuškim
muslimanima upisao je svoje dvije djevojčice , Mahbubu i Memnunu , u osnovnu narodnu
školu . Vjerovatno je imao u vidu da će mu one kasnije sa tim osnovnim znanjem biti
od velike koristi u pčelarenju , što se i obistinilo . Šemso je bio vrstan
pčelar-praktičar , ali bez uputa iz stručnih časopisa , koje je redovno pratio ,
teško bi postigao tako značajan napredak .Poslije preko 30 godina neumornog rada Šemso je postao vlasnik najvećeg pčelarnika u
Bosni i Hercegovini sa oko 350 košnica svih modernih sistema . Pčelarnik se nalazio
u mahali Prilaz na strmim bašćama prepunim cvijeća i ljekovitog bilja .Šemsina originalna košnica , poznata kao < šemsinovača > , najpodesnija je za
hercegovačke klimatske prilike . Dvokatna , veoma prikladna za početnika , omogućava
nesmetanu kontrolu rada i kretanja pčela , ne zauzima mnogo prostora kad se stavi
jedna na drugu , u jednoj košnici mogu se odmah za prvu godinu uzgajati dva roja .
Za svoju košnicu Bošnjak je dobio diplomu prvog reda na izložbi Središnjeg
pčelarskog društva u Sarajevu 1923.godine . Nije želio da je patentira i bio je
spreman svakom pčelaru dati nacrte i upute za njenu primjenu .Jedne zime prije 1930. godine , kad su pčele ugibale od hladnoće , Bošnjak je uspio
da održi svih svojih 325 košnica da mu , tako reći , nijedna pčela ne ugine .Bošnjak je svoj alat i sprave usavršio da budu praktičniji , pratio je sve časopise
pčelara i imao odličnu stručnu biblioteku . Rado je izlagao van Ljubuškog tako da je
bio poznat u pčelarskim krugovima cijele Kraljevine Srba , Hrvata i Slovenaca .Na velikoj poljoprivrednoj izložbi u Ljubuškom 1928. godine svojim košnicama ,
alatima i knjigama zauzeo je skoro cijelo odjeljenje za pčelarstvo . Tada je dobio
diplomu uglednog poljoprivrednika , pored toga što je i posebno nagrađen . Redovno
je dobijao nagrade i diplome na izložbama širom Kraljevine i u inozemstvu . Na
Sveslavenskom pčelarskom kongresu 1934. godine dobio je zlatnu medalju .U poslu su mu mnogo pomagale dvije kćerke , radeći lakše pčelarske poslove . Bile su
naročito vješte u proizvodnji vještačkog saća , što je veoma delikatan posao , ali
nije naporan . Bile su prve muslimanke-dobitnice zlatne i srebrene medalje za
pčelarenje .Bošnjak nikad nije znao koliko ima košnica . Nije ih brojao radi berićeta . Radio je
s pčelama preko 30 godina . Poneka godina mu je donosila pola vagona meda i više .
Ugledni pčelari iz svih krajeva države dolazili su na Prilaz da vide pčelinjak Šemse
Bošnjaka . Tako je od skromnog stolara i građevinskog poduzetnika Bošnjak postao
najnapredniji pčelar u Hercegovini . Pčelarenje mu je donosilo dobar prihod , jer se
njegov med mogao lako prodati širom zemlje , a mnogo su ga tražili i Česi i Švicarci
radi ljekovitih svojstava .Bio je cijenjen u cijeloj državi , ali ne i u Ljubuškom . Novinaru je 1936. godine
rekao :> Meni se mnogi rugaju i ismijavaju moj rad . Da oni hoće , ja bi njima
pokazao kako treba oko pčela raditi , jer meni je žao da moje dragocjeno iskustvo
umire sa mnom < . Bošnjak 1899 ; 10 : 3 .Konjhodžić M. Hercegovina je najpodesniji kraj za pčelarstvo . Jugoslavenska Pošta
1930 ; 441 : 5. , od 7. novembra .Anon. Prve muslimanke dobile odlikovanje za pčelarenje . Jugoslavenska Pošta 1936 ;
2234 : 5. , od 3. oktobra .

  HALID SADIKOVIĆ

1128 Posjeta 1 Posjeta danas