( ŽABLJAČKA VAKUFNAMA )
Prvi spomen džamije u mahali Žabljak 1143. godine ( 1730/ 1731 ) učeni
Bejtić je našao u jednom zapisu u arhivi u Ankari . Te godine je na
prijedlog mostarskog kadije izvršena smjena imama i hatiba u jednoj
ličnosti . U sličnim zapisima istog izvora džamija i njen osnivač
spominju se i 1155 ( 1742/1743) , 1221 ( 1806-1807 ) , 1226 ( 1811 ) i
1231 ( 1815-1816 ) . ( 1 )
Imam i hatib žabljačke džamije Ibrahim Sadiković u pismu vakufskoj upravi u Sarajevu
1893. godine , traži povećanje plate i poravnanje duga i pri tome se poziva na
vakufnamu ” bivšeg dobročinca , hajir sahibije Muhamed-age , sina Sinana . ( 2 )U toku rada na novom katalogu arapskih , turskih , perzijskih i bosanskih rukopisa ,
cijenjeni istraživač i zaljubljenik bošnjačke prošlosti , hafiz Haso Popara ,
uposlenik Gazi-Husrev begove biblioteke , našao je ovu vakufnamu u Istorijskom
arhivu u Sarajevu , preveo je i objavio uz dodatna tumačenja na naučnom skupu
posvećenom rahm. Hivziji Hasandediću u Mostaru u julu ove godine . ( 3 , 4 )Vakufnama je napisana na deset listova dimenzija 21,5 cm x 14,5 cm ( dimenzije
teksta 16 cm x 8 cm ) na turskom jeziku u vidu knjige , lijepim i sitnim sulus
pismom , na debljem papiru ručne izrade , tamnobijele boje , bez vodenog znaka .
Listovi su dohvaćeni vlagom , ponegdje sa tamnim mrljama ispod kojih je tekst
nečitak . Tekst je uokviren debelom zlatnom trakom , ojačanom tankim crnim linijama
.Na početku i kraju vakufname nedostaju po jedan do dva lista . Podaci o vakifu ,
muteveliji , predmetu vakufa i odredbama vakifa su u potpunosti sačuvani . Nedostaju
podaci o mjestu i datumu registracije vakufa , imenima svjedoka , imenu i pečatu
kadije pred kojim je vakuf uveden u sudski registar pa se ne može sa sigurnošću
utvrditi da li je ovo original ili prepis .U uvodu na prva dva lista govori se o tome kako je vakif spoznao da je ” ovaj svijet
prolazan , a budući vječan ” , ” da oni koji udjeljuju imanja svoja , noću i danju ,
tajno i javno , dobiće nagradu od Gospodara svoga ; i ničega se oni neće bojati , i
ni za čim oni neće tugovati ” .( 5 )Zatim slijedi čuveni hadis * : ” Kad čovjek umre prestaju teći njegova dobra djela ,
osim u tri slučaja : ako iza sebe ostavi neki nauk kojim će se ljudi koristiti , ako
ima čestito dijete koje će se za njega moliti ili ako ostavi trajno dobro djelo od
koga će mu sevabi stizati ” .Dalji tekst vakufname u prevodu učenog Popare glasi :
> Imajući sve to na umu , dobrotvor koji nastoji što više dobrih djela učiniti ,
oslonac slavnih i uglednih , čija su milostinja i drugi obredi ( kod Boga ) makbul *
i posjetilac Bejtullaha ( Kabe ) Dobrostivog Vladara hadži Muhammed-aga , sin Sinana
, odobaše , nastanjen u mahali Kiziltaš u Bogom štićenom Carigradu , presvijetloj
prijestolnici Osmanskog carstva , na časnom šerijatskom sudu i uzvišenom forumu
vjere Muhammedove , a u prisustvu Halila , sina Ejjubova , kojeg je postavio za
muteveliju u svrhu registracije niže navedenog vakufa , od svoje dobre volje dao je
slijedeće , po šerijatskim propisima , valjano očitovanje i priznanje :Potpuno uvjeren u istinitost ( kur'anskih ) riječi < Allahove džamije podižu samo
oni koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju < ( 6 ) i časnog hadisa < Ko u ime Allaha
podigne džamiju , Allah će njemu podići kuću u Džennetu < , iznad tekućeg izvora u
mahali Žabljak , u kasabi Ljubuški , koja potpada pod kadiluk Gabela u Rumelijskom
vilajetu-u ime Allaha , Vladara Stvoritelja-iz svog najčisćeg imetka i najboljeg što
imam za potrebe džamije koju sam podigao radi obavljanja propisanih namaza i drugih
pohvalnih obreda i velikog , neophodno potrebnog mekteba , izdvojio sam :- dva dućana ispod mekteba , čije su granice poznate mještanima i susjedima ,- imanje ispod čaršije koje sam u skladu sa šerijatski valjanim hudžetom * kupio i
doveo u svoje vlasništvo od Gazi Mahmud-zade , što s jedne strane graniči
Muhammed-begovim imanjem , s druge strane Hasan Havadže-ovim vinogradom , s treće
strane Abduselamovim vinogradom , a s četvrte strane javnim putem , a koje se
sastoji od kuće sa tri prostorije u prizemlju , bašće s rodnim i nerodnim voćkama i
vinograda ,- dvije kuće pored džamije , koje s jedne strane graniče Abdurrezzak-zadeovim
posjedima , s druge strane čaršijskim dućanima , s treće strane časnom džamijom i s
četvrte strane javnim putem ,- objekat u blizini musale , čije su granice mještanima i susjedima poznate , a koji
sam kupio i na sebe preveo od Talib-agazadeovih , te- u gotovu novcu koji je trenutno u prometu ( akčama *) iz mog najčišćeg imetka i
najboljeg što imam tri iznosa :1. stotinu i jednu hiljadu akči ,2. trideset pet hiljada akči i3. još jednom trideset pet hiljada akči .što ukupno iznosi stotinu sedamdeset i jednu hiljadu akči i to sve u ime Allaha ,
Jedinog Vladara , a pred dušu Allahova poslanika ( Muhammeda ) , kao trajno dobro ,
dok je svijeta i vijeka , uvakufio , izuzeo iz prometa i zavještao u dobrotvorne
svrhe , postavljajući slijedeće uslove :Prvo .Neka se pomenuti iznos od stotinu i jedne hiljade akči , uz jak zalog i pouzdanog
jamca , daje na interes , tako da se za datih 10 akči svake godine dobije jedanaest
akči i jedan pul *, tj. na svaku hiljadu akči 125 akči godišnje dobiti .Neka se od , na tako dozvoljen ( halal ) način uvećanog iznosa , tri akče dnevno
daju za mutevelijsku službu , jedna akča dnevno za pisarsku službu , pet akči dnevno
za imamsku službu i dvije akče dnevno za hatibsku službu . Uslovljavam da hatibsku
službu obavlja onaj ko bude imam .Neka se onome ko bude muallim u spomenutom mektebu za muallimsku službu daje dnevno
šest akči . Onome ko bude imam u spomenutoj džamiji uslov je , da ako bude mogao ,
obavlja i muallimsku dužnost .Prvom i drugom mujezinu u spomenutoj džamiji neka se za njihovu sliužbu dnevno daju
po tri akče .Neka se kajjimu * za njegovu službu daje jedna i po akča .Onome ko u spomenutom mektebu bude pomoćnik muallima ( kalfa ) za njegovu službu
neka se daje dnevno jedna i po akča . Neka onaj ko bude pomoćnik muallima u
spomenutom mektebu svaki dan prouči po jedan džuz iz Kur'ana i neka sevabe za to
pokloni pred dušu mog rahmetli oca Sinana , odobaše i neka mu se za tu službu dnevno
isplaćuju po dvije akče .Isto tako , neka onaj ko bude kajjim spomenutoj džamiji svaki dan prouči po jedan
džuz iz Kur'ana i neka sevabe za to pokloni pred dušu moje rahmetli majke
Merjem-hatun i neka mu se za tu službu dnevno isplaćuju po dvije akče .Onaj ko bude imam u spomenutoj džamiji neka svaki dan prouči jedan džuz iz Kur'ana i
neka sevabe za to pokloni pred moju dušu i neka mu se za tu službu dnevno isplaćuju
po dvije akče .Neka se svakih.( nečitko ) po šest oka voska i u spomenutoj džamiji na obje strane
postave mukave * i neka se pale za vrijeme noćnih vaktova namaza .Neka se , isto tako , svake godine nabavi po dvanaest oka lojanica i sa kartonom
postavi s obje strane mihraba na dva svijećnjaka i neka se po starom običaju pale
uz ramazan , uoči petka i drugih mubarek noći . Neka se za njihovo paljenje dnevno
daje po jedna akča .Neka se dnevno po jedna akča , tj. tri stotine i šezdeset akči godišnje , troši za
nabavku čistog ulja za paljenje kandilja na munari za vrijeme ramazanskih noći ,
uoči petka i drugih poznatih mubarek noći .
Ko god u spomenutom kadiluku bude kadija , neka mu se dnevno daje po pola akče .
Svake godine u svetom mjesecu muharremu neka mutevelija obračuna i njemu predoči
obračunski defter .Što se tiče dvaju dućana koja sam ispod spomenutog mekteba uvakufio , neka jedan od
njih bude pod zakupom onoga ko bude mutevelija , a drugi pod zakupom onoga ko bude
pisar pomenutog vakufa .Gore spomenutu kuću sa vinogradom i bašćom koju sam kupio od Gazi Mahmud-zadea neka
za stanovanje koristi onaj ko bude imam i hatib . Isto tako , neka svaki od dvojice
mujezina za stanovanje koristi po jednu od dvije kuće pored spomenute džamije .Objekat u blizini musale koji sam sa šerijatski valjanim hudžetom kupio od
Talib-agazadeovih i uvakufio , neka zajednički za stanovanje koriste hatib i
mujezini časne džamije koji na bajram na musali obavljaju imamsku , hatibsku i
mujezinsku dužnost .Drugo .Neka se gore spomenuti iznos od trideset i pet hiljada akči , koji sam izdvojio i
uvakufio , daje na interes tako da se za datih 10 akči svake godine dobije jedanaest
akči i jedan pul , tj.na svakih hiljadu akči 125 akči godišnje dobiti .Neka se od , s Božjom pomoći , tako uvećanog iznosa , svake godine u mubarek mjesecu
ramazanu grupi od tridesetoro djece koja u spomenutom mektebu uče Kur'an azimušan
podijeli po pedeset akči za obuću i po pedeset akči za mastilo i papir . Ako djece
bude više ili manje od tridesetoro , neka se iznos od tri hiljade akči među njima
razreže i podijeli svakome podjednako .Neka se svake godine u časnom ramazanu hodži u spomenutom mektebu nabave i daju
odjeća , obuća i mestve * u vrijednosti od pet stotina akči , a njegovom pomoćniku (
kalfi ) u vrijednosti od tri stotine i šezdeset akči .Neka se svake godine u spomenuto vrijeme od dobijenog iznosa onome ko bude
mutevelija i pisar spomenutog vakufa , prvi i drugi mujezin i kajjim spomenute
džamije , svakom pojedinačno , da po stotinu akči .Treće .Neka se gore spomenuti iznos od trideset i pet hiljada akči , koju sam uvakufio pred
dušu Abdulkerim-efendije daje na interes na gore spomenuti način tako da se za datih
10 akči svake godine dobije jedanaest akči i jedan pul , tj.na svaku hiljadu akči
125 akči godišnje dobiti .Neka se od , s Božjom pomoći , tako uvećanog iznosa , onome ko bude imam u časnoj
džamiji koju sam podigao i poslije sabah namaza bude učio suru Jasin , za tu službu
daju po tri akče na dan , prvom mujezinu spomenute časne džamije koji prije džume
namaza bude učio tarifu * za tu službu daju po dvije akče na dan , drugom mujezinu
koji poslije ikindije namaza bude učio suru Amme za tu službu daju po dvije akče na
dan .Neka onaj ko bude kajjim časne džamije , ujedno bude i džabija * i neka mu se za
valjano obavljanu službu isplaćuju po dvije akče na dan .Neka se od spomenutog iznosa onome ko bude mutevelija isplaćuju po dvije akče na dan
, a onome ko bude pisar vakufa spomenute džamije po jedna akča na dan .Neka stanovnici mahale u kojoj je časna džamija budu nazir-hasbi * spomenutog vakufa
. Neka kadija , uz znanje i suglasnost svih stanovnika spomenute mahale , za
muteveliju imenuje pobožnu , pravednu , čestitu i bogobojaznu osobu , koju oni budu
izabrali između stanovnika spomenute kasabe . Neka se novac od moga vakufa isplaćuje
u prisustvu i sa znanjem stanovnika mahale i neka se ništa i nikome ne daje krijući
.Neka se gore spomenuti uslovi i odredbe vakufname ni za dlaku ne preinačuju i
mijenjaju , ne dodaju i ne oduzimaju . Ako tokom vremena , dana , mjeseci i godina ,
vakuf zapadne u krizu , a prihodi opadnu do te mjere da se ne mogu poštovati
navedeni uslovi i odredbe vakufname , neka se spomenuti vakuf u potpunosti preda
siromašnim vjernicima < .Na kraju vakufname govori se u uobičajenom odustajanju vakifa i njegovom sporenju sa
mutevelijom na sudu , kao i u drugim vakufnamama .Otac vakifa je Sinan , odobaša * u ljubuškoj tvrđavi . To potvrđuje
jedan nedatirani arzuhal * ljubuških prvaka upućen Porti , gdje se ,
pored imama , dizdara i drugih zvaničnika , nalazi i ime Sinana odobaše
. ( 7 ) Po njemu je . po svoj prilici kao vlasniku , jedna njiva u
Veljacima dobila ime < Sinanovac > .( 8 )Roditelji vakifa , otac Sinan i majka Merjem-hatun , preselili su na
ahiret prije registracije vakufname .Sudeći po vrijednosti vakufa , vakif je bio bogat čovjek . Stanovao je u
mahali Kiziltaš u Carigradu i vjerovatno je pripadao vojnoj ili upravno
eliti . U prilog tome govore i podaci da je bio hadžija i da je nosio
titulu age . Bez sumnje da je do visokog položaja stigao zahvaljujući
ličnim osobinama , jer je opće poznato da su Turci mnogo više cijenili
ljude po sposobnostima i znanju , nego po vjerskoj i nacionalnoj
pripadnosti .Dva ključna podatka u vakufnami , prvi da je Ljubuški tada bio kasaba i
drugi da je pripadao gabeoskom kadiluku , pomažu da se približno odredi
godina njene registracije . Od pomoći je i činjenica da vakufnama nije
pisana u vrijeme kada je Ljubuški bio samostalan kadiluk .Prema posljednjem popisu Hercegovine iz 1585. godine u nahiji Ljubuški
bilo je 39 seoskih naselja . Ljubuški se naziva i selo i varoš , što
znači da nije bio kasaba i da su u njemu zajedno živjeli muslimani i
kršćani . U varoši su u većini bili nastanjeni muslimani , ali ona nije
bila podijeljena na mahale . Vjerovatno brzo poslije ovog popisa
Ljubuški je stekao status kasabe . Ne zna se kada se to bilo , svakako
prije 1664. godine kad je putopisac Evlija Ćelebija prolazio kroz naše
krajeve . ( 9 )Nahija Ljubuški bila je u sastavu drinskog ( fočanskog ) , mostarskog ,
gabelskog i imotskog , a u nekim periodima ljubuškog kadiluka .( 10 )Gabelski kadiluk postojao je oko 100 godina , od 1598. godine , kada se
prvi put spominje u jednom turskom dokumentu u dubrovačkoj arhivi , do
1693. godine kada je pao u mletačke ruke . Sigurno je da je u tom
intervalu kasaba Ljubuški bila u sastavu ovog kadiluka , osim u
periodima kada je bila središte samostalnog kadiluka .Samostalni nahijski kadiluk Ljubuški , prema pisanim izvorima , postojao
je 1624. , ( 11 ) 1633. , ( 12 ) i 1650. godine .( 13 ) Čini se da nije
bio duga vijeka i da je ubrzo poslije 1650. godine ukinut i ponovo
priključen gabelskom kadiluku .Prema svemu navedenom može se zaključiti da vakufnama datira iz perioda
od 1598. do 1624. , najkasnije do 1633. godine . Tako se na osnovu ovog
pisanog izvora datum gradnje džamije i mekteba pomiče za preko sto
godina unazad .Iz vakufname se na tri mjesta navodi musala-mjesto za molitvu pod
otvorenim nebom . Služila je za obavljanje molitve svih žitelja mahale
Žabljak za vrijeme Bajrama . Kako je morala biti prostrana i imati
pogodan prirodni položaj , može se pretpostaviti da je bila locirana
ispod džamije i mekteba . Druge pojedinosti o žabljačkoj musali ,
nažalost , nisu poznate ( zidovi , kapije , mihrab i minber , kupola
iznad njih itd ) . U blizini musale bila je kuća koju je vakif kupio ,
uvakufio i odredio da je zajednički koriste za stanovanje hatib i dva
mujezina džamije < koji na bajram na musali obavljaju imamsku , hatibsku
i mujezinsku dužnost < .Vakufnama potvrđuje da je mahala Žabljak prije četiri stoljeća imala
svoju čaršiju . Čaršijski dućani bili su nanizani nasuprot džamiji , a
dva vakifova dućana nalazila su se < ispod mekteba < . Ispod čaršije
bile su bašće i vinogradi .Vakif je uvakufio i < dvije kuće pored džamije > i naveo njihove granice .Žitelji mahale bili su počasni nadglednici vakufa , birali su muteveliju
i nadzirali javnu isplatu vakufskog novca . Vakif insistira da svi
poslovi oko njegova vakufa budu javni , lišeni skrivenih radnji .Na kraju , vakif određuje da se vakuf u potpunosti preda u ruke
siromašnih vjernika u trenutku kada se ne budu mogle poštivati odredbe
vakufname .* ovaj čuveni hadis naveden je i u vakufnami Ljubušaka Nesuh-age Vučjaka .* makbul-ugodan , prijatan , prihvatljiv , od Boga primljen .* hudžet-sudska presuda .* akča-turski srebreni novac .* pul-1/4 akče .* kajjim-osoba koja se brine za čistoću i red u džamiji .* mukava-svijeća 1-2 m. dužine i 10-15 cm. debljine na čiracima u džamiji .* mestve-vrsta kožne obuće s tankim đonom,bez pete.* tarifa-tekst u kome se navode zasluge zadužbenika i dobrotvora .* džabija-ubirač vakufskih prihoda .* nazir-hasbi-počasni nadzornik .* odobaša-zapovjednik janjičarskog voda ( ode ili buljuka ) .* arzuhal ( molba ) se nalazi u zbirci turskih dokumenata u samostanu u Zaostrogu .
Halid Sadikovic