U periodu austrougarske vlasti od 1878. do 1918. godine , na razmeđu 19.
i 20. stoljeća , javila su se dva profilirana oblika kulturne i
prosvjetne djelatnosti .
Prvi se razvijao pod okriljem Monarhije s ciljem da se naglasi njena kulturna misija
i da se djelomično zadovolje kulturne potrebe doseljenika . Od domaćih ljudi
prihvatali su ga posjednici i činovnici izrazito lojalni državi .
Drugi oblik postepeno je nicao u narodu u granicama tolerantnim za austrougarske
vlasti . Uz podršku svih socijalnih slojeva razvila su se društva sa širim
programima prosvjećivanja i postepeno postala prave matice nacionalnih pokreta :
srpska < Prosvjeta > 1902. , bošnjački < Gajret > 1903. , hrvatski < Napredak >
1904. godine . Ona su bila primjerena tradiciji , interesima i potrebama srpskog ,
bošnjačkog i hrvatskog naroda i po svojim programima upućena na saradnju i međusobno
uvažavanje . ( 1 )
U periodu od 1899. do 1914. godine u Ljubuškom su osnovana ova društva :
Pčelarska sekcija-podružnica ( 1899 ) ,
Ljubuška čitaonica ( 1900 ) ,
Trebižat-hrvatsko pjevačko i tamburaško društvo ( 1901 ) ,
Srpska čitaonica i knjižnica ( 1905 ) ,
Napredak ( 1906 ) ,
Islamsko omladinsko društvo ( 1906 ) ,
Hrvatska narodna zajednica ( 1908 ) ,
Učiteljsko društvo ( 1908 ) ,
Hrvatska narodna zajednica u Posušju , Gradcu i Rakitnu ( 1907. ) i u Grudama ,
Gorici , Drinovcima , Ružićima , Tihaljini , Klobuku , Veljacima , Humcu i Međugorju
( 1908 ) ,
Prosvjeta ( 1909 ) ,
Lovačko i ribarsko društvo ( 1910 ) ,
Flottenverein-Društvo za pomaganje mornarice ( 1910 ) ,
Hrvatski soko ( 1911 ) ,
Muslimanska čitaonica ( 1911 ) ,
Srpski soko ( 1911 ) ,
Gajret ( 1911 ) ,
Čitaonica i društvo ujedinjenih muslimana ( 1912 ) ,
Ratno dobrovoljno dobrotvorno društvo ( 1914 ) .
U Vitini su osnovani Hrvatska narodna zajednica 1908. , Hrvatska čitaonica 1909. i
Islamsko društvo 1909. godine . ( 2 ,3 )
O osnivanju prve čitaonice u Ljubuškom u Državnom arhivu sačuvano je nekoliko
dokumenata na njemačkom jeziku .
U maju 1900. godine kotarski predstojnik je tražio suglasnost od Okružne oblasti u
Mostaru da se u Ljubuškom otvori čitaonica . Uz zahtjev su priloženi statut
čitaonice u skladu sa preporukom Zemaljske vlade broj 5264. iz 1894. godine koja se
odnosi na osnivanje i rad čitaonice i popis budućih članova .
Statut je pisan rukom u tri primjerka na njemačkom jeziku . Sadrži 36 članova sa
potpisom kotarskog predstojnika dr Henrika barona Ferstla .
Pravila rada čitaonice mogu se sažeti ovako :
-Zadatak društva sa nazivom < Ljubuška čitaonica > je obrazovanje i kulturno
uzdizanje članova kroz zajednička druženja . U tom cilju formira se knjižnica sa
knjigama edukativnog i prigodnog sadržaja , bez političkih konotacija .*
-Na skupštini čitaonice svake godine bira se predsjednik , tri člana odbora ,
rezervni članovi , tajnik , blagajnik i dva revizora .
-Članovi čitaonice ( redovni i utemeljitelji ) sudjeluju u biranju uprave i u
raspravi o svim promjenama pravila .
-Glasanje je pismeno .
-Članovi čitaonice sa članskom kartom mogu besplatno posuđivati knjige i rezervirati
mjesto na zabavama koje priređuje čitaonica .
-Čitaonicu mogu posjećivati rodbina i prijatelji redovnih članova .
-Redovni član prilaže mjesečno dvije forinte članarine i jedna forintu u zajedničku
kasu .
-Pravo nadzora nad radom čitaonice imaju Kotarski ured i Zemaljska vlada .
-Ako se čitaonica raspusti , njena imovina ( knjige i namještaj ) pripadaju Narodnoj
osnovnoj školi u Ljubuškom .
Uz pravila rada čitaonice priložen je popis budućih članova sa
vlastoručnim potpisima :
1.Baron dr Heinrich von Ferstel , kotarski predstojnik ,
2.Dominik Quintevalle ,sudija ,
3.Augustin Oblak , sudski pristav ,
4.Dr Hugo Kohn , vojni ljekar ,
5.Dr Simon MM. Kucharski , kotarski ljekar ,
6.Wenzel Sobek ,vladin perovođa ,
7.Johann Wittas , poreznik ,
8.Ilija Rastović , samostalni kontrolor ,
9.Mehmed ef. Konjhodžić , poreski činovnik ,
10.Ivan Batinić , poreski činovnik ,
11.Spiro Stanišić , nadcestar ,
12.Johann Špulak , nadgeometar ,
13.Risto Veselčić , činovnik za evidenciju ,
14.Jakob Janda , gruntovničar ,
15.Wilhelm Zavadil , nadlugar ,
16.Ludwig Madey , cestarnik ,
17.Jurjević Johann , manipulativni činovnik ,
18.Vienceslav Mickiwinski (!) ,
19.Karl Weissenberg ,
20.Dr Herman Majer ,
21.Alois Pacceli (!) ,
22.Rihard Svoboda , direktor glavnog otkupnog ureda duhana ,
23.Milan Gaković , asistent direktora glavnog otkupnog ureda duhana ,
24.Petar Grabovac , asistent direktora glavnog otkupnog ureda duhana ,
25.Pöschek Henrik , povjerenik carinske i financijalne straže ,
26.Dušan Radoman , učitelj ,
27.Ahmed Jalovčić , pomoćni učitelj ,
28.Alois Giorgini (!) ,
29.Mahmutaga Mahić , gradonačelnik ,
30.Osman beg Kapetanović , posjednik ,
31.Bećir beg Kapetanović , posjednik ,
32.Franjo Luburić , zamjenik gradonačelnika ,
33.Hasan-aga Gujić , općinski zastupnik ,
34.Ali ef. Bukovac , općinski bilježnik .
Ljubuški , 25. maja 1900. godine .
Prema priloženom popisu vidi se da su članovi prve čitaonice bili mahom
doseljenici-pravnici , ljekari , časnici , kotarski i općinski činovnici
, učitelji , članovi direkcije Glavnog otkupnog ureda duhana itd. Od
Ljubušaka članovi čitaonice bili su načelnik i donačelnik grada ,
općinski bilježnik , općinski poreski činovnik i dva vitinska
bega-posjednika .
Iz dokumenata Okružne oblasti u Mostaru i Zajedničkog ministarstva
finansija u Sarajevu u vezi zahtjeva za osnivanje < Ljubuške čitaonice >
saznaje se da su u Ljubuškom još 1894. godine radili kasino i čitaonica
i da je Vlada sugerirala predlagaču da nekim članovima prizna članstvo
od te godine .
Zemaljska vlada je odobrila pravila rada < Ljubuške čitaonice < 1900. godine .
U Državnom arhivu sačuvan je dio zapisnika izvanredne Glavne skupštine < Ljubuške
čitaonice > održane 21. novembra 1908. godine .
Od 52 skupštini je prisustvovalo 29 članova što je bio dovoljan broj za usvajanje
zaključaka . Na dnevnom redu bila su nova pravila čitaonice koje su pripremili
članovi Otmar Mešeg , politički pristav , Mustafa ef. Alić , šerijatski sudija i
Ladislav Salaj , asistent direktora Otkupnog ureda duhana . U raspravi su
sudjelovali kotarski predstojnik Mihajlo Murko , predsjednik čitaonice , Otmar Mešeg
, Bertossi(!) , Mustafa ef. Konjhodžić , učitelj , Svetislav Dragaš , podtajnik
Otkupnog ureda duhana , Tomas Vlajo , poreznik , Mehmed ef. Krehić i Josef Bač ,
kotarski sudija .
Nije prihvaćen prijedlog da se u nazivu čitaonice riječ < ljubuška > zamjeni riječju
< činovnička > ili < jubilarna > . Članovi čitaonice nisu samo činovnici , nego i
građani , časnici , učitelji ,ljekari itd. U upravnom odboru čitaonice je sedam
članova koji pripadaju raznim društvenim slojevima . Poslije analize svakog od 30
članova skupština je jednoglasno usvojila pravila .
< Ljubuška čitaonica>je 1. novembra 1909. godine uputila Kotarskom uredu u Ljubuškom
na odobrenje promjene pravila rada , usvojene na redovitoj glavnoj skupštini
čitaonice 18. oktobra u skladu sa naredbom Zemaljske vlade br. 1532. od 17. jula
1909. godine. Te promjene su :
-Članak 4. : članovi društva su redoviti i počasni . Redoviti članovi mogu biti sve
osobe koji su pripadnici u Bosni i Hercegovini ili u bilo kojoj zemlji
Austro-ugarske monarhije .
Članak 28. : Kotarski ured u Ljubuškom nadzire rad čitaonice .
Članak 30. : Prestane li društvo , imade se njegovo pokućstvo i namještaj unovčiti ,
te novac pohraniti kroz dvije godine od raspusta računajući kod Kotarskog ureda u
Ljubuškom . Knjižnica se ima istodobno predati Narodnoj osnovnoj školi u Ljubuškom .
Ako bi se na temelju ovih pravila u spomenutom roku novo društvo uspostavilo , imade
se novac i knjižnica ovome izdati .
Prođu li dvije godine uzaman , imade se sav novac uručiti Narodnoj osnovnoj školi u
Ljubuškom , da joj zajedno sa već u nje pohranjenim knjigama služi za povećavanje
učeničke i učiteljske knjižnice .
Gornje ustanove ne vrijede , ako bi se društvo razišlo , jer se prezadužilo i palo
pod stečaj .
Promjene su jednoglasno usvojene . Tajnik Mustafa ef. Konjhodžić , učitelj . ( 4 )
< Ljubuška čitaonica < je bila mjesto prepoznavanja i oblikovanja kulturnih i
prosvjetnih sadržaja , ali i recepcije austrijskih političkih ideja . Kad se ugledni
Ljubušak Abdulah ef.Muminagić , član < Ljubuške čitaonice > priklonio grupi
istomišljenika koja nije želila sudjelovati u proslavi dana nastupa vladanja Njegova
c. i kr. Apostolskog Veličanstva 2. decembra 1908. godine , kotarski predstojnik
Mihajlo Murko zahtijevao je od njega da dobrovoljno istupi iz članstva i zaprijetio
mu , ako to ne učini , da će biti isključen na skupštini čitaonice koja će se
zakazati samo radi toga . ( 5 )
< Ljubuška čitaonica > je 1910. godine poslala < Gajretu > pomoć u iznosu od 10
kruna i 46 helera . ( 6 )
< Ljubuška čitaonica > je kao prva čitaonica odigrala pionirsku ulogu u
kulturnom i prosvjetnom životu ljupkog grada . Prestala je sa radom
vjerovatno početkom Prvog svjetskog rata . Moguće je da je bila uzor
organizacije i funkcioniranja ljubuškim udrugama koje su se osnivale i
radile u periodu od 1900. do 1914. godine .
* Tada je u Bosni i Hercegovini bilo zabranjeno osnivanje bilo kakvih političkih
društava , organizacija i stranaka na osnovu zakona iz doba Bahovog apsolutizma u
Austriji .
HALID SADIKOVIĆ