Na prvi spomen pojma dijaspora većina građana BiH reagirala bi asocijacijama na vrijeme ljetnih odmora i dolazaka „dijaspore“u BiH.Sve naše elaboracije vjerovatno bi išle u istom ili sličnom pravcu.međutim,rijetki bi pojedinci,i to iz akademske zajednice,govorili o stvarnom značenju te riječi,a još manje njih bi se sjetio Rogera Brubakera,američkog profesora sociologije.Njegove opservacije o navedenom pojmu u svakom slučaju su nezaobilazne za adekvatno poziciranje pojma dijaspora u akademskom i svakodnevnom govoru. Pomno prateći sociološke,,politološke i historiografske analize o dijaspori/dijasporama iz posljednjih nekoliko decenija.Brubaker je primjetio kako se u posljednjoj deceniji pojam dijaspore toliko proširio u više značenjskih pravaca da bi u skorije vrijeme vjerovatno moglo doći i do neupotrebljivosti navedenog pojma,a i sam je ponudio tekst intrigantnog naslova,koji govori o dijaspori termina dijaspora.
U osnovi,navedena riječ iz grčkog jezika znači „rasijanje,raseljenost“.U antičkom je periodu najčešće bila korištena za Grke koji su naseljavali područje izvan Grčke,odnosno izvan matičnog prostora,bez obzira na to kojim se povodom našli na nekom drugom mjestu.Vidimo,dakle,da su uz dijasporu vezani termini seoba,migracija,domovina i država.tako su danas najpoznatije dijaspore grčka,jevrejska i armenska.ali nisu i jedine…
…Prema podacima iz njemačkog statističkog godišnjaka za 2012.g. u Njemačkoj je na kraju 2010.g. živjelo 81,8 miliona ljudi.Žene su svoje prvo dijete rađale sa skoro 29 godina života;prosječan broj djece rođen od majke Njemice je 1,4,a od majke strankinje 1,6.U 2010.g.,jedna od pet preminulih žena imala je 90 godina ili je bila starija.prema istim izvorima,dva od pet domaćinstava imaju samo jednog člana.Na kraju,kada se govori o useljenicima,Poljska je vodeća zemlja po broju useljenika u Njemačku.
…Osnovni trend demografskih promjena u Njemačkoj jeste manje mladih i rastući broj starijih ljudi.Od ukupnog broja stanovnika,oko 17 miliona bilo je u životnoj dobi 65+.,što znači da je svaka peta osoba na prostoru od Sjevernog mora do Alpa dosegla dob kada se odlazi u penziju.U ovoj populaciji dominiraju žene,a jedan od razloga te činjenice,osim očekivanog dužeg životnog vijeka žena,jesu i posljedice II svjetskog rata,koji se u ovom segmentu još uvijek osjećaju.Osim toga,veoma je mali broj,oko 4 %,stranaca u populaciji 65+.razlog tome je činjenica da je do 1960-ih g.proteklog stoljeća bilo malo migranata koji su u Njemačku dolazili na duži period.Suprotno ovom trendu,Hamburg i berlin su „najmlađi“ dijelovi Njemačke.Od ukupnog broja stanovnika,urbana populacija čini 49,6%,poluurbana 35,6%,a ruralna 14,8%.
Među populacijom koja useljava u Njemačku na kraju 2010.g. najviše je bilo Poljaka.Od ukupnog broja useljenih,iz Poljske je migriralo 114.726 osoba,što Poljsku svrstava na prvo mjesto od deset zemalja koje imaju najviše useljenika u Njemačku.Poljsku slijede Rumunija,Bugarska i Mađarska,a zatim Turska,Italija,SAD,Srbija,Kina,Rusija.S druge strane Nijemci najviše odlaze u Švicarsku.SAD,austriju,Poljsku,Veliku Britaniju,Španiju,Francusku,Tursku,Australiju i Holandiju.
U Njemačkoj živi 153.470 ljudi iz BiH,što je 2,2% od ukupnog broja stranaca u Njemačkoj.Od toga je nešto više muškaraca nego žena,u prosječnoj životnoj dobi od 41,5 g.života.Prosječna dužina boravka u Njemačkoj iznosi 22,2 godine,što navodi na zaključak da među ovom populacijom dominiraju oni koji su u Njemačku došli za vrijeme rata u BiH.
…Kada se govori o strancima u Njemačkoj,oni su obično podijeljeni u nekoliko različitih kategorija.Od ukupnog broja stranaca na kraju 2011.g.,skoro 7 miliona,nešto oko 5,5 miliona bili su Evropljani.Među Evropljanima dominiraju Turci i Poljaci.
Iako su navedeni podaci samo mali dio ukupnog raspoloživog izvornog materijala,dovoljni su da se izvede zaključak da dinamiku starenja populacije u Njemačkoj do određene mjere kompenziraju različite dijaspore.Otuda je sasvim razumljivo što se već decenijama u Njemačkoj planski radi na kreiranju imigracionih,socijalnih i integracionih politika,s ciljem jačanja njemačkog društva.Može se očekivati da će različite dijaspore u narednom periodu imati još značajniju ulogu.Ono čemu se ipak treba nadati jeste to da pripadnici različitih dijaspora u Njemačkoj,svakako,uključujući i bosansko-hercegovačku,u pozitivnom smislu iskoriste šanse koje im se pružaju.Što se tiče bosanskohercegovačkih primjera,veoma pozitivnih iskustava već imamo.
Izvor:Novo vrijeme