„Naziv sevdalinka uobičajio se kod nas tek posljednjih godina,kada su Bosna i Hercegovina postale poznatije.Sad su osjetljivi ljudi imali priliku da dožive draž melodije ovih ljubavnih pjesama,kojima je primjesa orijentalnog elementa davala ne samo čar i ljepotu,već je i znatno doprinijela da se na slavenskom tlu odnjeguje zanimljiv tip „sevdalinki“.Ranije,kad su u Evropi južnoslavensku pjesmu znali samo u pogledu teksta,lirske pjesme su općenito nazivane ženske,za razliku od epskih ili muških…
Narod,pošto radi anonimno,nema „neophodnosti“ za svoje ime ni potrebe da svoje stvaralaštvo zagrne u pjesničku togu.Narod radi samo kad mu na um padne,pa zato radi kratko i dobro.To je njegova tehnika.Zbog toga su ti stihovi od suhoga zlata.
(…)Zaljubljeni umiju sjajno da se zadirkuju:Hasan-aga,jesam li ti draga?Jesi,draga,kajno konju trava.Nije svaka konju draga trava!
Već mi kaži:Jesam li ti draga?Jesi draga,kajno moja majka!Nije svakom svoja majka draga!
Već mi kaži jesam li ti draga?Jesi draga kajno moja duša!…
A istina je da muhamedanski mladoženja ne smije da vidi mladu dok je ne odvede,ali nam pjesme mnogo govore o ašikovanju,tj. o zagledanju i koketiranju mladih.To možemo vidjeti petkom,kad se mladići,kroz rupice na kapijama i tarabama,trude da uhvate pogledom praznično odjevene djevojke,koje se šeću po dvorištu ili tamo igraju.
U jednoj pjesmi pitaju roditelji tek dovedenu mladu ženu-što je tako nevesela,a ona im priznaje da ne može da zaboravi svog prvog „ašika“,svoju prvu ljubav.A mladić zna u tim vremenima da se zaljubi i u samo ime djevojčino,kako to u drugoj pjesmi priznaje Avdaga Bakarević,koji govori svojoj Muliji:Ko je tebi tako ime nadio,handžar mu se u srdašce zadio!“
(1913)
Ludvik Kuba je jedan od najvećih čeških slikara,putopisac i etnomuzikolog koji je ostavio neke od najslikovitijih zapisa o Bosni i Hercegovini na prelasku iz 19.u 20.stoljeće.Ludvik Kuba zapisao je oko 4.000 pjesama slavenskih naroda,napravio neke od prvih notnih zapisa sevdalinki i bio posljednji češki impresionista,čija djela danas krase najprestižnije evropske i svjetske galerije.
Izvor:Slobodna Bosna