Vitina

vitina 10

Vitina se prvi put spominje u jednom turskom vlaškom defteru s kraja 15. Ili poc.16,st,,i to kao selo u kojemu je popisano 22 oženjena i  12 neoženjena Vlaha.Kasnije se spominje u sumarnom popisu Hercegovine sredinom 16.st.,i to s prihodom od 160 akci,u timaru Ahmeda,sina Nesuha,posadnika tvrdave Vrgorac.Godine 1599.u župi Veljaci navode se sela Futica(današnja Utvica) i Vina,vjerovatno baš Vitina,jer je nabrojana izmedu Utvice i Proboja.
Naziv Vitina u južnoslavenski podrucjima nije osamljen.Toponim Vitina nalazi se na Kosovu,u Travniku i u opcini Povlja na Bracu.U Sloveniji slicni su nazivi Vitanovci i Vitanjski potok,u Bugarskoj Vitoše i Vitoševac,u Ceškoj Vitošice i u Poljskoj Witosz.Treba odbaciti tumacenje da je naziv postao od latinske imenice vita,život.Prvo što nema apstraktnih naziva u imenovanju naselja,i drugo što se u nazivu nalazi sufiks-ina.U nazivu Vitina prepoznaje se posjedovni naziv od imena Vito,koji je pokrata od Vitomir ili Vitomil.Vitina je nekad bila dvoclana u nazivu i oznacavala je Vitina ves ili vas,znaci posjed nekoga Vite.Korijen Vit-nalazi se i kao drugi sio imena Ljudevit,Dobrovit ili Svantovit,a vjerovatno je u svezi sa slavenskim izrazom „vitu“,gospodar,mocnik ili mocan.Zanimljivo je da Franjo Fiala krajem 19.st. za rijeku Vriošticu navodi naziv Vitina.
Vitina je bila dobro napucena u pretpovijesno doba.Na više brdskih visova i padina nalaze se nadgrobne kamene gomile.Na brdu Utvica postoji pretpovijesna gradina,za ciji se lokalitet cuje naziv Samograd.Uz tragove zidova mogu se pronaci ulomci pretpovijesne keramike iz broncanoga i željeznoga doba.Na podrucju Vitine naden je ilirsko-grcki novac(kovan u Dirahiju,danas Drac),iz 3.-2.st.pr.Kr.Trgovina je cvjetala u mladem željeznom dobu smjerom Narona-Bigeste-Novae.

vitina 10

Rimska Vitina bila je dobro napucena i razvijena.Ne samo što je njome prolazila anticka komunikacija Salona-Narona,vec što je pronadeno obilje gradevina,spomenika,novca,opeke i keramike.Na brdu Utvici,na pretpovijesnoj gradini bila je manja rimska tvrdava.U Docima D.Sergejevski 1956.otkopao je starokršcansku baziliku široku 11,37 na istoku,11,60 na zapadu,dok joj  duljina iznosi 13,10 m,a debljina zidova je 0,50-0,58 m.Imala je središnju ladu s apsidom,te dvije bocne prostorije.Nadeni su grobovi s bacvastim svodom,ali nije pronadena krstionica.Može se datirati u kasnoanticko razdoblje 5-6 st.Na lokalitetu ranije zvanom Borasi Ciro Truhelka evidentirao je ostatke ranokršcanske crkve-oratorija,uz jedan veci gradevinski kompleks,cije su dimenzije 8,20X 5,70 m,s malom apsidom i dijelom oltara.U blizini je naden spomenik veteranu XI.Klaudijeve legije(Marcus Antonius Signifer),sada u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.Spomenik je iz 1.st.,a oratorij iz 5-6.st.Osim toga,pronadeni su rimski natpisi,na kojima se spominju vojnici 8.Dobrovoljacke kohorte,te cak jedan 18-šnji rob Mopso,kojemu gospodar podiže nadgrobni spomenik.Glavno rimsko naselje protezalo se uz obje obale rijeke Mlade.Najviše ga krajem 19.st.istraživao Ciro Truhelka.Otkriveni su ostaci rimskih zgrada s mozaikom(villa rustica?),te opeke s pecatom Legio IV,flavia felix i novci 2-4.st.
U Vitini nije sacuvano puno stecaka.Srednjovjekovna nekropola na kojoj je sacuvano 15 stecaka nalazi se u Grabovom Vrilu na lokalitetu Lastva.Pojedini primjerci imaju ukrase u obliku vitica,rozete i ljudske figure.
Iz 17.st. sacuvan je jedan hudžet kadije iz Babai Atika.U njemu se spominje selo Vitina u Rumelijskom vilajetu,a u njoj kuca s cetiri mlinska kola,koja rade pod jednim krovom na rijeci Vitini.Tu je i jedan mulk-vinograd s 30 motika loze.Vitina je tih godina bila meta hajduckih napada.Tako fra Pavao Šilobadovic piše da su 1686.Primorci napali Vitinu,opkplili je,ali ne i zauzeli zbog tvrde kule u njoj.U 18.st. u dvama popisima katolickog pucanstva,1743.zabilježeno je 70 odrasle celjadi i 36 djece,a 1768. 57 odraslih i 46 djece.
Novinar Kasim Gujic iz Ljubuškoga bio je oduševljen ljepotom Vitine.,za koju navodi stihove fra Grge Martica:“Da bi znala kraljica Libuša svu ljepotu polja Vitinskoga,nju bi vile u Vitinu snile“.

 

Autor:Radoslav Dodig
Pripremio:Kemal Mahic

4139 Posjeta 10 Posjeta danas
News Reporter