STUDENCI

studenci

Na jugoistocnom dijelu ljubuške opcine,uz magistralnu cestu M6 Imotski-Capljina,smjestilo se naselje Studenci,s površinom od 11.860 cetvornih km,najviša kota 187,najniža 26,1190 stanovnika(popis 1991.) u cetiri zaseoka:Glavica,Donji Studenci,Gornji Studenci i Trseljevina.Okosnicu naselja cini Studenacko polje i rijeka Studencica,koja se hrani vodama iz Vrila(prosjecna dotoka o,82 kubna metra u sekundi)
Uz granicu sa Zviricima,od Vitaljine do Krteljevca,tece rijeka Trebižat.Na njoj je svakako najveca atrakcija slap Kravica.Visina slapa krece se od 26-28 m,s vodenim amfiteatrom širokim oko 120 m.Preko sedronosnog sloja,od vrha do dna slapa,izrasla je trava,mahovina i lišajevi,a iznad slapa smokve,topole i konopljika.Do pedesetih godina prošlog stoljeca na Trebižatu,ispod slapa Kravice,nalazilo se više mlinova i stupa,ciji su vlasnici i zakupnici bili:Semiz(badanj i stupa u Studencima,Vekic,Mirkovic i Alilovic(badnji i stupe u Zviricima) i Krešic(stupa s badnjem pod krovom u Zviricima).Nažalost,od njih su danas ostale samo okamine.
Zanimljivo je spomenuti da su 1905.austrougarskim vlastima dubrovacki poduzetnici Jovan Jelic i Nikola Srincic podnijeli zahtjev da im se ustupi slap Kravica za gradnju predionice i tkaonice jute i elektranu.Zbog izbijanja rata 1914.projekat je ostao samo u zamislima.

Izmedu Studenaca i Stubice,jedan km nizvodno,nalazi se manji slap i buk koji neki nazivaju „Mala Kravica“.Iznad njega je stari kameni most,vjerovatno iz osmanskog perioda.Sada ima jedno okno,jer je vodena matica svojedobno srušila drugi luk.Lokalitet s mostom zove se Želigošce i ocito je preko njega vodio stari put Studenci-Zvirici-Gabela.
Uz Studenacko polje,brdskom kosom od sjeverozapada prema jugoistoku,ima 105 kamenih gomila.Ima ih,ali manje brdskim podrucjem Trseljevine,južno od ceste Ljubuški-Capljina.One su dokaz da su Studenci u broncano i željezno doba bili dobro napuceni.
Markantnije gomile imaju posebne nazive-Didova gomila,Babina gomila,Zidana gomila,Runjava gomila i Ivkina gomila.Na istom potezu diže se i nekoliko gradina.Zidana gomila prostire se na blago uzdignutoj kosi(kota 147 m),odakle puca širok pogled na okolicu.Utvrden objekt od zidana kamena,ciji se ostaci i danas dobro vide,ima oko 450 cetvornih metara(45×10),s mjestimicnim ostacima zidova visokim i do 2,5 m.Poluobradeno kamenje u suhozidu podsjeca na gradnju slicnu akropolama na Zvonigradu i Ošanicima.Južno od Zidane gomile stoje ostaci gradine zvana Runjava gomila,a na sjevernoj strani mala polukružna gradina na Orlovaci.

Pedesetak metara južno od Zidane gomile prostire se manje izvangradinsko naselje,na cijoj je površini moguce pronaci ulomke atipicne gradinske keramike.Iz željeznog doba na lokaliteu Crkvina u Studenackom polju pronadena je broncana figurica žene,u dugoj urešenoj haljini.Vjerojatno se redi o kakvoj božici staroitalske(etrurske?) umjetnosti 5.st.pr.Kr.
Studenci su bili dobro napuceni u rimsko doba.Razložno je pretpostaviti da je rubom polja,od Ljubuškog ka Capljini,vodila jedna cesta,ciji nam ostaci zbog intenzivne gradnje i kultivacije nisu ocuvani.Na lokalitetu Crkvini i danas se naziru ostaci crijepa i obradena kamena.U novije doba pronaden je ulomak crijepa s pecatom C.Titi Hermerotis,krovnim crijepom koji se uvozio iz sjeverne Italije,što govori da je na tom mjestu bila sagradena villa rustica.Južno od Crkvine slucajno je otkrivena zidana rimska grobnica.

Iz srednjeg vijeka,blizu današnjega groblja u G.Studencima,potjece veliko grobište biliga,najvece u ljubuškoj opcini.Cini se da je nekad brojalo 83 biliga(stecka).M.Vego je 1954. Pronašao je 75 biliga.Na groblju su bilizi u obliku škrinja i ploca sa dva sljemenjaka.Ukrašena su 24 primjerka,ciji su uresi vitice,vrpce i arkade,simboli križa raznih oblika,polumjeseca i rozeta,macevi,štitovi,antropomorfne figure i lov na jelena.Zanimljiv je motiv križa s trma poprecnim krsnicima,kao i ženski lik na jednoj škrinji.Manje groblje od cetiri biliga nalazi se blizu vrela Kajtazovina i jedan osamljen bilig u polju.
Iz osmanskoga razdoblja u 15.i 16.st. spominju  se Studenci(selo i rijeka),mezra i livada Zgon,livada Luka,Hercegov mlin i dva danas nepoznata naselja u blizini Studenaca Kralovina(Kraljevina?) i Vlatušici.Naziv mjesta Studenci jasan je:studenac znaci izvor,zdenac,a studenica hladnu vodu.Studenac,Studenica i Studenci vrlo su cesti toponimi u krškoj nomenklaturi.Puno je intrigantniji hidronim Trebižat,za cije podrijetlo ima više pretpostavaka.Ivan Zovko pisao je o puckoj etimologiji da  Trebižat potjece od izraza „tribi žito“,jer rijeka cesto plavi i raznosi usjeve.Danijel Aleric tvrdi da je ime postalo od „Turres Bigestis“,Bigetske kule,Marko Vego navodi staroslavensko triba u znacenju žrvište,a Radoslav Matic vidi tu latinsku složenicu tribigatus,tri dvoprega.Ipak,najrealnija je pretpostavka da se u nazivu Trebižat(zabilježeno je Tribižat,Trebižet i Tribižet) krije imenica tribežina ili trebežina u znacenju krcena zemlja.

Prema popisu katolickoga pucanstva iz 1743.Studenci su imali sedam obitelji(dvije Vukšic,te po jednu obitelj Buntic,Barišic,Pavlovic,Blacancic i Prašcevic) sa 40 odraslih i 29 djece.,a 25 godina kasnije broj je spao na ukupno 34 žitelja(tri obitelji Vukšic i jedna Barišic).Studenci pripadaju župi Presvetoga Srca Isusova.U povodu 90.obljetnice osnutka studenacke župe i 60.obljetnice gradnje mjesne župne crkve,u cast Presvetog Srca Isusova,mjesni biskup msgr.dr.Ratko Peric 19.06.1998.župnu crkvu u Studencima proglasio je biskupijskim svetište Presvetog Srca Isusova.Godine 2008.svecano je proslavljena 100.obljetnica osnutka,70.obljetnica crkve i 10.obljetnica Svetišta.

Autor:Radoslav Dodig
Pripremio:Kemal Mahic

4253 Posjeta 4 Posjeta danas