STJEPAN VUKČIĆ KOSAČA (19.jula 1453) PROSTIH I BLAGOSLOVIH

 

HercegovinaOčistiv i sjediniv srdce moje,

Sa vascijem,pravijem i dobrovoljnijem hotenjem i

istinijom,vsesrdačnom i početnom ljubvom,

I odnimiv i odvrgav vsaku zlobu i nenastiv,

neprijaznenu,do sada bivšu,

Naredih i utvrdih i pravo namjestih,od

svršenoga i dobrovoljna srdca mojoga,

Pred gospodinom bogom živijem i pred vsjemi

svetijemi,do vijeka bogu ugodivšijemi,

 

Cijelo i pravo i dobrovoljno prostih i oprostih,

vsu zgrjehu i suprotivštinu,veliku i malu,

Kućama našijem—

Počtenoj gospoje Jelene i sinu mi knezu

Vladislavu i svjem vlastelom i vlasteličićem

Humske zemlje,

Tko su godje i kako su godje i po koji godje

način odstupili od mene s gospojem Jelenom i s

knezom Vladislavom—-

Pravo i istinijop i nelicemjerno,prostih i

blagoslovih…

## POVELJU O MIRU herceg Stjepan Vukčić izdiktira svome dijaku Božidaru u guščije pero,prekidajući tako neprijateljstva sa ženom Jelenom,sinom Vladislavom i ostalim humskim plemićima što ustaše protiv njega i vezaše se

za Dubrovnik.Ovu pobjedu herceg je mogao izvojevati samo zahvaljujući oružanoj pomoći Turaka,koji su u međuvremenu zauzeli i sam Carigrad i svoje širom otvorene oči okrenuli prema Zapadu—prva žrtva njihovog neizmjernog apetita biće Bosna,oslabljena,također unutrašnjim trzavicama i borbama.Tako će u stvarnosti nastati ono „zgorenje svijeta“,o kome se govori u povelji Stjepana II Kotromanića.Sukob u hercegovoj porodici je tipičan primjer unutrašnjeg raspadanja,stanja što je veoma pogodovalo raspadanju cijele zemlje.Dubrovčani su bili ogorčeni i pokušali su da ometu Vladislava u sklapanju separatnog mira,ali u tome nisu uspjeli,te su i sami pristupili sklapanju ugovora o miru.

O motivima sukoba u hercegovoj porodici u narodu su se razvile razne verzije,te je motiv otmice nevjeste od strane starog oca postao glavni i toliko je korišćen da danas predstavlja pravu malu narodnu književnost.Koliko je do sukoba došlo zbog prisustva lijepe Florentinke Elizabete,ne zna se pouzdano,ali da je ipak imalo neki udio u svađi porodice—van svake je diskusije.Začudo,poslije izmirenja u porodici,Elizabeta je ostala na humskom dvoru kao dvorska dama.

Izvor:Mak Dizdar-Stari bosanski tekstovi(SA 1971).

 

 
2303 Posjeta 1 Posjeta danas