Problem iseljavanje, najčešće mladih, obrazovanih osoba iz BiH nije nikakva novost, ali posljednjih godina to poprima sve ozbiljnije razmjere. Ono što je najgora činjenica u svemu tome jeste mučka šutnja domaćih lidera, i njihova nepodnošljiva lakoća ignoriranja ovog problema. Niti upozorenja relevantnih međunarodnih organizacija kako će u godinama koje slijede BiH postati zemlja staraca ne uzimaju se ozbiljno.
Kada je Hrvatska postala članica EU-a 1. srpnja 2013. godine, od kada su mnoge zemlje liberalizirale radno zakonodavstvo prema hrvatskim radnicima, i sada kada će to od početka sljedećeg mjeseca učiniti i Njemačka, mnogi se u BiH hvataju za glavu zbog mogućeg novog vala iseljavanja. Međutim, prekasno. Iz BiH, gdje živi preko 553 tisuće Hrvata, se samo tijekom 2014. godine iselilo preko 68 tisuća građana.
Prekvalifikacije
Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, za naš list kazala je kako se mnogi već neko vrijeme doškoluju i uče jezik onih zemalja koje su liberalizirale svoje radno zakonodavstvo.
“Mnogi se usavršavaju u onim oblastima u kojem je primjerice Njemačka deficitarna (građevinarstvo i zdravstvo), idu na tečajeve, isl. Zasigurno kako će se mnogi odlučiti otići zauvijek iz BiH, i to ne samo pojedinci nego cijele obitelji”, mišljenja je Zukić.
A o kakvim razmjerima iseljavanja bi se moglo raditi, i to ne samo Hrvata, najbolje svjedoče podaci koje je ova Unija radila oko iseljavanja od polovice 2013. do kraja 2014. Znači, radi se o godinama kada Njemačka, ali i neke druge zemlje nisu liberalizirale svoje tržište za hrvatske radnike. Dubinu jada i bijede u BiH, na koju prebogate političke oligarhije zatvaraju oči, pokazuje podatak kako je u promatranom razdoblju primjerice iz Odžaka otišlo 585 obitelji, preko 2000 osoba. Kako navodi Zukić, iz Broda je otišlo 80 obitelji ili oko 250 osoba, a iz Brčko Distrikta put “bijelog svijeta” otišlo je čak 4075 osoba, ili nevjerojatnih 1358 obitelji, pripadnika svih konstitutivnih naroda.
“Tužna je situacija kada dođemo na područja širom BiH, a naiđemo sve češće na naselja u kojima više nitko ne živi”, navodi Zukić.
Iseljavanje iz HBŽ-a
Situacija sa iseljavanjem kritična je na području Hercegbosanske županije, naročito u Livnu, gdje je u promatranom razdoblju iselilo 1500 osoba, iz općine Tomislavgrad oko 500 obitelji, odnosno 1500 osoba, iz Drvara je u inozemstvo otišlo oko 1000 obitelji ili oko 2500 osoba, iz Glamoča oko 300 osoba.
Kada je u pitanju Zapadnohercegovačka županija, najveći odlazak zabilježen je iz Ljubuškog, odakle je iselilo oko 300 osoba, a kada je u pitanju Hercegovačko-neretvanska županija s područja općina Čapljina i Stolac mnoge osobe idu na sezonski posao u Hrvatsku, i čim im se ukaže prigoda za trajni ostanak, oni odlaze iz BiH. I iz ovih podataka više je nego jasno koliko svake godine BiH gubi svoje građane, a prema svim najavama situacija će u sljedećem razdoblju biti još gora. Kada iseljavanju dodamo mali natalitet, jasno je zbog čega ćemo vrlo skoro biti zemlja staraca. S druge pak strane, Njemačka, Austrija, Švicarska i skandinavske zemlje dobiti će vrijedne, školovane i željne rada mlade osobe, koje će uz tržište rada popraviti i demografsku sliku tih zemalja.
Iseljavanje od polovice 2013. do kraja 2014.:
- Odžak – otišlo 585 obitelji, preko 2000 osoba
- Brod – otišlo 80 obitelji ili oko 250 osoba
- Brčko Distrikt – otišlo je čak 1358 obitelji, odnosno 4075 osoba
- Livno – otišlo 1500 osoba
- Tomislavgrad – otišlo 500 obitelji, odnosno 1500 osoba
- Drvar – otišlo oko 1000 obitelji ili oko 2500 osoba
- Glamoč – otišlo oko 300 osoba
- Ljubuški – otišlo oko 300 osoba
ljubuski.net, Dragan Bradvica [ Dnevni list ]