Hercegovački poljoprivrednici: Ljetne vreline ‘jele’ prinose, uvoz obarao cijene, rijetki u plusu

radioListopad je u poljoprivrednoj proizvodnji na otvorenom, a dijelom i u zatvorenim prostorima, mjesec svođenja računa i priprema za novu sezonu.

Vino je u bačvama, duhan na tavanima, krumpir u trapovima, žito u hambaru, rešti luka i „kapule“ vise ispod strehe…, tako je nekada bila, još se zadržalo vino, dok se po ostalo uglavnom putuje u dućan. Međutim, zbog obrade zemljišta, jesenskog oranja, listopad je zadržao značajku prelomnice, a s pitanjem kakva je sezona bila uputili smo se na veletržnicu u Tasovčićima kraj Čapljine, gdje smo uz pomoć stalnih prodavača i proizvođača – Igora Bebeka, Grge Matića, Hilme Krehića, Milorada Ekmečića… nastojali sumirati godinu. Ocjena konsenzusom – brzo će se zaboraviti!

Zašto? Zbog kasnog mraza – krumpir, ljetnih vrelina – grožđe, masline, povrće…, urod je umanjen, zbog obilnog uvoza plasman otežan, roba se čak i bacala, dok su cijene bile ispod priželjkivanih. 

„Krumpir je ‘prošao’ i još uvijek ima solidnu cijenu, moja je procjena da će tako biti i dalje, te da ćemo do zime opet uvoziti njemački. Problema s plasmanom krumpira nije bilo iz razloga što je urod zbog kasnog mraza, bar za trideset posto umanjen“, ističe Igor Bebek proizvođač-trgovac.

Za povrćem nije bilo pomame, a cijene su brzo padale, pa je tako kod dijela kultura kraj sezone bio bolji od početka. Govoreći o pojedinim kulturama Grgo Matić, iz Višića kaže:

„S paradajzom je bilo najteže, u nekoliko navrata je došlo do zakrčenja, prodavao se u bescjenje, mada je vrhunska roba koja je tijekom ljeta stizala iz Bosne, imala i cijenu i kupce. Paprika se prodavala relativno dobro, ali cijena nije bila zadovoljavajuća pogotovu sada, još je ispod marke. Zelena salata je išla na mahove, bila je od 30 feniga pa do 2,5 marke. Krastavac nije imao zastoja cijelo ljeto, ali sad je stao. Za bijeli luk vrijedi suprotno, u sezonu je ušao s niskom cijenom, a sada je skup i tražen. Mladi kupus je bio nipošto, a sada je došao do sebe, cijena je 0,4 – 0,5 KM. Iako ponuda nije bila obilna, mahuna je cijelo ljeto slabo išla, za razliku od crvenog luka koji ima postojanu cijenu. Lubenica je u startu imala nisku cijenu, a kasnije se dobro prodavala, za bostan vrijedi suprotno. Kod voća jabuka je imala ujednačenu cijenu, dok je breskve imala zastoja u prodaji, ali je završila s dobrom cijenom.“

„Što je ovo robe što dolina Neretve proizvede, ništa, ali je slaba prodaja! Kupci sa strane govore, da se silna roba uvozi“, veli Milorad Ekmečić iz Prebilovaca, te ukazuje na još jedan problem:

„Sve je zorilo nasilu. Gdje je povrće bilo izloženo suncu nije se omećalo, cvjetovi su opadali bez plodova, gdje je bila zaštita nije smetalo, samo je trebalo češće davati vodu. Zbog vrućina proizvodnja je bila skuplja, a prinosi manji, ali se to nije odrazilo na cijene. Slaba godina“ naglašava Ekmečić.
Zbog niskih cijena nakon prodaje lubenice, Hilmo Krehić stalni prodavač iz Radišića uzeo je jednomjesečni odmor.

„Nije se isplatilo raditi“, kaže Hilmo.

Dakle, prema cijenama i tražnji na veletržnici u Tasovčićima koja je svojevrsna burza povrća i voća za cijelu BiH, godina je bila ispodprosječna, a još više prinosi. Poljoprivrednici koji pokriju troškove, mogu biti zadovoljni, a samo rijetki će biti u plusu..

Željko Prce:

„Zbog vrućina podbacio prinos grožđa“

Željko Prce tehnički direktor čapljinskog „Agroherca“ najvećeg proizvođača hrane na jugu Hercegovine, ističe neke zanimljivosti:
„U vrijeme berbe svi su govorili o kvalitetu, a nitko o prinosu grožđa. Prinos je podbacio, što je posljedica kontinuirano visokih temperatura. Visoke temperature su se uvelike odrazile na prinos smokava i maslina, kod jabuka bilo je progaranja plodova, dok na breskvama i stolnom grožđu nije bilo posljedica“. (dmu)

Dubravko Vukojević:

„Nisam optimista za krumpir iduće godine“

Odluka o ukidanju embarga na izvoz krumpira iz BiH u EU, nije se odrazila na status tog artikla.
„Bez obzira što nam je europsko tržište otvoreno, nisam optimista. Mi se za to ne pripremamo. Već bi trebali razmišljati o fito brojevima, mi još čekamo, a nitko nas i ne potiče…“ ističe Dubravko Vukojević, predsjednik Udruge poljodjelaca Županije Z-H. (dmu)


Vremenske prilike:

Ljeto nije bilo sušno nego vrelo

Za proteklo ljeto u Hercegovini se ne može reći da je bilo izrazito sušno. Što više u sva tri ljetna mjeseca padale su kiše, međutim danak su uzimale vreline. U tri navrata u intervalima od po dvadesetak dana, vladale su tropske temperature, iznad 35 stupnjeva, što se odrazilo na prinos manje-više svih kultura.  (dmu)

Prof. dr. Nikola Mičić:

BiH dnevno uvozi hrane za 6,5 milijuna maraka!

Izjava prof. dr. Nikole Mičića dekana Poljoprivrednog fakulteta u Banjoj Luci, naprosto je frapirala javnost. Naime, dekan Mičić je govoreći novoj generaciji studenata, iznio podatak da je vrijednost dnevnog uvoza hrane u BiH 6,5 milijuna KM! Na godišnjoj razini to je dvije milijarde maraka! Nakon tih cifri i onoga što govore poljodjelci, nameće se samo jedan zaključak – s nama nešto nije u redu.

Dušan Musa/Večernji list, Radio Ljubuski

842 Posjeta 1 Posjeta danas