Nekadašnji član Predsjedništva Republike BiH, Ejup Ganić poručio je na javnoj tribini u velikoj sali Narodnog pozorišta Mostar da Bošnjaci – kao većinski narod u zemlji – neće dozvoliti cijepanje države BiH, a da bi došlo do balkanskog rata, ako bi Srbija ponovo napala Bosnu.
Govoreći u povodu 1. marta, Dana nezavisnosti BiH, Ganić je kazao da je BiH u proteklom ratu sačuvana kao država.
“Ona je vrlo trapava, vrlo neorganizovana itd. Bošnjaci su većinski narod. Nas ima najviše. U istoriji, taj narod kojeg ima najviše, odlučuje da li će opstati država ili neće. Ako je taj narod sposoban da iškoluje svoju djecu, da vodi dobru kadrovsku politiku, da sposobne ljude stavlja tamo gdje treba, ta država će biti sačuvana. A ako radi sve obrnuto, Bog nam je onda na pomoći!”, rekao je Ganić.
On je napomenuo da su napadači na BiH i rušitelji bivše Jugoslavije htjeli Bosnu bez Bošnjaka, ali – kazao je – danas to više nije moguće. “Mnogo toga je sad u našim rukama, da privučemo investicije iz inostranstva, da obnovimo gradove, da kreiramo radna mjesta, da bude malo više pravde”, dodao je Ganić.
On smatra da sada treba uvesti više reda i vidjeti ko šta zna raditi, ko šta može promijeniti na bolje. Bosna je danas opet država, istakao je Ganić.
“Mi imamo opstrukacija, međutim, ti naši neprijatelji u Bosni nisu jaki da nam sruše državu. Ja otvoreno kažem, ja sam prijatelj sa Srbima, ali nas u Bosni ima skoro duplo više od Srba, prema tome oni unutar Bosne nemaju šanse. Ako Srbija napadne nas, to je onda globalni balkanski rat. Ali, rukovodstvo u Banja Luci treba da zna da smo mi jači, da smo mi naučili puno štošta u ovom ratu i da im nećemo dozvoliti nikakvo cijepanje. Može neko kome se ne sviđa da ode, ali nema cijepanja države”, poručio je Ganić.
Obraćajući se učenicima tri mostarske osnovne škole, koje su organizovale posebnu manifestaciju za Dan nezavisnosti, Ganić je kazao da je sada najveći patriotizam učiti dobro, biti dobro obrazovan, učiti strane jezike, jer “nama je da sarađujemo sa Evropom”.
“Nismo mogli vjerovati da će ratovati protiv civila”
Osvrnuvši se na događaje koji su prethodili referendumu o nezaviosnosti BiH, 29. februara i 1. marta 1992. godine, Ganić je kazao kako je – nakon nacionalističkih i agresivnih istupa srbijanskog predsjednika Slobodana Milkoševića – još u Skupštini SFRJ propao pokušaj smjene vlasti koja je rušila Jugoslaviju.
“Nije bila vlast u Skupštini. Komunistička partija je bila glavna vlast. To je istorijski jedna mala nesreća, kada vi izmjestite vlast iz državnih institucija u političke stranke”, dodao je Ganić.
Podsjetio je da je pregovarao sa JNA da se pokuša spasiti Jugoslavija, ali da ta vojska nije bila spremna na promjene. Većinu pozicija su držali Srbi, pa su se svi ključni generali priklonili Miloševiću, ustvrdio je Ganić.
On je naveo da je Bošnjacima, u suštini odgovarao opstanak Jugoslavije, naprosto jer su kao narod bili “rasuti po Jugoslaviji”.
Međutim, nakon što je i Badinterova komisija krajem 1991. konstatovala da je Jugoslavija prestala da postoji, bh. rukovodstvo se našlo između dvije vatre, šta uraditi, pošto su Milošević i lider Hrvatske, Franjo Tuđman odbili sve kompromisne prijedloge.
Donesena je potom odluka u Skupštini RBiH, u januaru 1992. godine da se 29. februara i 1. marta u BiH organizuje referendum o nezavisnosti.
Prije donošenja odluke o referendumu, istakao je Ganić, u tajnoj posjeti Londonu on je konsultovao i lorda Carringtona, predstavnika međunarodne zajednice za Jugoslaviju. Iznio mu je dileme – ako krenemo sa Miloševićem, mi ćemo ratovati za njegovu zapadnu granicu, a Bošnjacima prijeti mobilizacija i odbrana granica Velike Srbije. “I mi bi bili u Kninu i ratovali za druge”, naglasio je Ganić, rekavši da da bi “postali neka vrsta kolonije i Bosna bi nestala kao država”.
“On (Carrington) kaže ovako: ‘ja mislim nažalost da vi nemate drugog izbora, nego da idete na referendum i da narod kaže šta će biti sa ovom državom’”, naveo je Ganić, podsjetivši da je 64,3 posto građana BiH glasalo za nezavisnost i to uglavnom Bošnjaci, Hrvati i značajan broj Srba, posebno u gradovima, iako dobar dio Srba nije izašao na referendum, jer im je bilo zabranjeno, a bile su i straže, pa u selima nije ni bilo mogućnosti da se neko izjasni.
Ganić je podsjetio i da je od 6. aprila 1992. krenulo priznanje BiH kao nezavisne države, a već sljedećeg jutra krenule su srpske barikade i napadi. Ganić je ustvrdio da je srpska SDS dobila podršku vojske, koja je odigrala perfidnu ulogu, okupiravši tri četvrtine teritorije BiH i predala je srpskim snagama. Krenuli su na Bosnu svom silom i počeli da prave zločine.
“Sad se narod pita: ‘Gdje smo mi pogriješili?’. Više od polovine zemlje je srušeno, toliki smo narod izgubili u ratu. Da li je bio nekakav drugi put? Da li mi snosimo neku odgovornost? Da li je moglo nešto bolje?”, upitao je Ganić.
“Ja nisam mogao vjerovati u to vrijeme, sa tim nivoom mog znanja, da će oni ratovati protiv civila, da će biti toliko surovi prema nedužnim civilima. Oni su počeli da ubijaju civile. Počeli su da vrše etničko čišćenje”, rekao je Ganić, kazavši još uz ostalo da je međunarodna zajednica gledala šta se događa, “čekali su da ova dva miliona muslimana nestane”.
(StarMo)