Svečanost će početi u 10:30 sati prigodnim programom, u sklopu kojeg je i učenje odlomaka iz Kur'ana, učenjem ilahija i donošenjem salavata i tekbira. Čast da prvi zvanično pozdravi goste imat će banjalučki muftija Osman ef. Kozlić
Kada su sedmog maja 1993. godine aktiviranjem eksploziva srušili Ferhadiju, a potom poravnali teren da se zatre svaki trag njenog postojanja, zlikovci su računali na to da se sa minareta iz centra Banje Luke nikada više neće čuti ezan. Nije to bilo samo puko rušenje jedne građevine, bio je to simbol, pokušaj zatiranja svega što je muslimansko, bošnjačko, nastojanje da ezan utihne u gradu gdje je srušeno još 15 džamija. Gradu čije su ulice i naselja u ratnom i poratnom periodu dobile nova imena, tako da generacije koje dolaze nikad ne saznaju da im dedo i nana nisu živjeli u Obilićevu, Lazarevu i Srpskim Toplicama, nego na Mejdanu, u Budžaku i Gornjem Šeheru. Da nikada ne saznaju da je 81 ulica u Banjoj Luci nosila ime po Bošnjacima, a sada su samo tri.
Ferhadija će sutra ponovo biti otvorena, a glas hafiza Aziza Alilija i ezan sa njenog minareta u 13:05 sati pozvat će više od 20.000 posjetilaca na podnevnu molitvu.
Zvanice i protokol
Zahvaljući dugogodišnjem zalaganju Islamske zajednice BiH, donatorima pojedinacima, institucijama države, entiteta i kantona, i prijateljima BiH, Ferhat-pašina džamija je obnovljena. Svečano otvaranje obnovljene banjalučke ljepotice bit će čin pobjede zla, poruka mira i prijateljstva. Kako dolikuje, i kako je najavljeno, u Banju Luku će doći brojne zvanice, a među njima će biti i Ahmet Davutoglu, premijer Turske, zemlje koja je u dobroj mjeri zaslužna za obnovu, Mehmet Gormez, predsjednik turske Uprave za vjerske poslove, članovi diplomatskog kora u BiH, članovi Predsjedništva i Vijeća ministara BiH, predstavnici entitetskih i kantonalnih vlada, te brojni drugi uglednici iz BiH, regije i svijeta.
Svečanost će početi u 10:30 sati prigodnim programom, u sklopu kojeg je i učenje odlomaka iz Kur'ana, učenjem ilahija i donošenjem salavata i tekbira. Čast da prvi zvanično pozdravi goste imat će banjalučki muftija Osman ef. Kozlić, a potom će se obratiti i Davutoglu, Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, predsjednik entiteta RS, i bivši reisu-l-ulema IZ-a BiH Mustafa ef. Cerić. Pozdrave prisutnima uputit će i zvaničnici Srpske pravoslavne crkve, predstavnici Katoličke crkve u BiH.
Kako bi sve proteklo u najboljem redu, MUP RS-a, ali i Medžlis IZ-a Banja Luka, ovih dana dali su upute posjetiocima u pogledu ponašanja i boravka na svečanosti. Iz MUP-a RS-a su poručili da će na terenu biti veliki broj policajaca i da se neće tolerisati bilo kakvo ponašanje koje bi moglo dovesti do narušavanja javnog reda i mira, pa i sukoba.
Ovaj događaj nesumnjivo ima veliki vjersko-kulturni i širi društveni značaj za Bosnu i Hercegovinu i region. Stoga su iz Medžlisa pozvali posjetioce i vjernike da nastoje doći organiziranim prijevozom, a ne privatnim automobilima.
-Preporučuje se grupni organizirani dolazak vjernika u koordinaciji sa nadležnim muftijstvima, mešihatima ili medžlisima. Ne nositi ili isticati nikakve zastave, transparente, natpise i drugo na autobusima i drugim prijevoznim sredstvima – preporuka je iz Medžlisa.
Svi koji dođu privatnim automobilima morat će se sami snaći za parking na području grada, a za organizirane grupne dolaske osiguran je parking te će ih policija i redari osiguravati i sprovesti do rezervisanih parkinga.
Autobusima sa ovim oznakama pripadnici policije će pružiti potrebnu podršku i pomoć, usmjeravat će njihovo kretanje i osigurati prolaz do mjesta rezervisanih za parkiranje. Autobusi bez akreditacija mogu biti podvrgnuti dodatnim provjerama i organizator za njih ne može preuzeti obavezu osiguranja mjesta za parkiranje.
Bez zastava i transparenata
-Želimo da ovaj događaj ima isključivo vjersko-kulturni značaj, te da kao takav bude pozitivna prekretnica u budućim odnosima naroda u Bosni i Hercegovini. Očekujemo da svako od nas vodi računa o ugledu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i dostojanstvu muslimana – poručeno je iz Medžlisa.
Odlukom gradskih vlasti od večeras i sutra u naseljima i ulicama koje se nalaze u blizini Ferhat-pašine džamije bit će zabranjeno točenje alkohola, a neki od ugostiteljskih objekata, kao i trgovine te drugi objekti, neće uopće raditi.
U gradskoj zoni oko Ferhadije bit će zabranjen saobraćaj. Već danas od 16.30 do 24 sata vozila ne mogu prolaziti ulicama: Kralja Petra I Karađorđevića na dijelu od Bulevara cara Dušana do Ulice Patra, Braće Mažar i majke Marije na dijelu od Ulice vojvode Momčila do Ulice kralja Petra I Karađorđevića, Zdravka Čelara i Patrijarha Makarija Sokolovića.
Sutra, na dan otvaranja, saobraćaj je od sedam do 20 sati zabranjen u: Kralja Petra I Karađorđevića na dijelu od Aleje Svetog Save do Solunske ulice, Bulevar cara Dušana, Marije Bursać na dijelu od Kninske do Kralja Petra I Karađorđevića, Tržnička, Zdravka Čelara, Teodora Kolokotronisa, Patrijarha Makarija Sokolovića, Patre, Braće Mažar i majke Marije na dijelu od Zmaj Jovine do Ulice kralja Petra I Karađorđevića, Vojvode Momčila na dijelu od Bulevara cara Dušana do Simeuna Đaka, Ulica cara Lazara od Bulevara Stepe Stepanovića do mosta Patre, Isaije Mitrovića, Ulici 22. aprila, Skendera Kulenovića na dijelu od Ulice Radoja Domanovića do Solunske.
Bit će zatvoreni sljedeći parkinzi: kod hotela “Palas”, u Vidovdanskoj ulici (stara autobuska stanica), kod Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske i podzemna garaža objekta Investicione razvojne banke RS-a – na drugoj etaži.
Sagrađena 1579. godine
Ferhadija je zadužbina Ferhad-paše Sokolovića, izgrađena 1579. godine. Početkom rata u BiH, 7. maja 1993. u potpunosti je srušena. Ferhadija je predstavljala jedno od najuspješnijih arhitektonskih zdanja bosanske arhitekture u vrijeme Osmanlija u 16. stoljeću, a 1950. godine uvrštena je u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine. Ferhadija je bila jedna od 16 džamija srušenih u Banjoj Luci tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine. Dan rušenja Ferhadije, 7. maj, u Bosni i Hercegovini je proglašen kao Dan džamija. Džamija Ferhadija je 18 metara široka, 14 metara dugačka, a vrh kupole je visok 18 metara. Visina munare iznosi 43 metra.
Ostaci džamije na smetljištu
Obnovom Ferhadija rukovodio je arhitekta Muhamed Hamidović. U današnju džamiju ugrađen je veliki dio materijala iz one stare, srušene 1993. godine. Potraga za elementima Ferhat-pašine džamije trajala je do jula 2007. godine, a pronađeni su na smetljištima i drugim lokacijama.ferhadija-srusena
Hamidović je nedavno izjavio da je oko 70 posto materijala od kojeg je bila sagrađena stara džamija pronađeno i ugrađeno u novu. Na projektu obnove učestvovalo je 28 saradnika i više od 120 kooperanata, a izgradnju su nadgledali najveći domaći stručnjaci u oblasti arhitekture i umjetnosti.
(Faktor.ba)