POST MORTEM: RADOSLAV DODIG(1954-2016)

Dodig

Povodom prerane smrti profesora Radoslava Dodiga objavljujemo njegov tekst koji je prezentiran uz 600.obljetnicu Dabišine povelje i spomena Veljaka(1395-1995).Tekst je objavljen u knjizi“ Ljubuški kraj,ljudi i vrijeme“(Ljubuški 1996.).Predhodnih godina  objavljivali smo njegove tekstove na stranicam portala ljubusaci.com.U  objavljenim tekstovima  su obrađeni lokaliteti svih ljubuških sela i svako je mogao pronaći nešto za sebe,svoj kraj ili predio.U tim tekstovima smo primijetili naučnu istinu,znanje latinskog i drugih jezika,korištenje historijskih izvora i drugih naučnih „alata“ da bi se zadovoljio jedini kriterij nauke-ISTINA.Svojim radovima g.Radoslav je afirmirao naš i svoj zavičaj.Historičarima i građanima koji vole prošlost profesor je ostavio ogromni „prtljag“ koji će uvijek biti polazna baza za buduće istraživače prošlosti našeg zavičaja.

Ono po čemu će ga pamtiti mnogi naši sugrađani je njegov pobjedonosni put kroz „Kvistoteku“na TVZG, gdje je mnogobrojnim pobjedama osvojio naša srca.Također,njegov rad u obrazovanju će pamtiti i učenici Gimnazije u Metkoviću,gdje je predavao latinski jezik.Bolest je spriječila  i onemogućila daljnje njegovo naučno napredovanje i promociju naučnih djela.

Obitelji  g.Radoslava Dodiga izražavamo iskrenu sućut!

Kemal Mahić

RADOSLAV DODIG:ARHEOLOŠKI LOKALITETI U LJUBUŠKOM

Arheploškim lokalitetom smatramo svako mjesto gdje su pronađeni,ili postoje tragovi ili spoznaje,nalazi ili građevine iz prošlosti.Ljubuška općina prema dosadašnjim istraživanjima bogata je materijalnim tragovima iz pretpovijesti,antike i srednjega vijeka.Prva istraživanja i arheološki radovi počeli su tek od druge polovice 19.stoljeća.Fra Petar Bakula,starina hercegovačke arheologije,spomenuo je s područja ljubuške općine ove lokalitete:

Župa Veljaci-11 srednjovjekovnih lokaliteta,jedan pretpovijesni i jedan rimski.

Župa Humac-13 srednjovjekovnih lokaliteta,dva pretpovijesna i dva antička

Župa Brotnjo-(sela Cerno,Grljevići,Lipno i Miletina)-tri pretpovijesna lokaliteta,tri srednjovjekovna i jedan antički.

Ipak,do prvih sustavnih istraživanja došlo je u razdoblju a-u vladavine(1878.-1918-).Vodeći stručnjaci Zemaljskog muzeja u Sarajevu boravili su u više navrata u ljubuškom kotaru obilazeći teren i objavljujući manja sondažna iskopanja.Ćiro Truhelka istraživao je u Vitini,Franjo Fiala u Proboju i Radišićima,Carl Patsch na Humcu i Hardomilju,Vaclac Radimsky u okolici Ljubuškog i Moritz Hoernes u Veljacima.Većina tih radova pbjelodanjena je u GLASNIKU ZEMALJSKOGA MUZEJA(SARAJEVO) i njegovoj inačici na njemačkom WISSENSCHAFTICHE MITTEILUNGEN AUS BOSNIEN UND DER HERCEGOVINA(1893-1916.).

U razdoblju između dva svjetska rata(1918.-1941.) vrlo malo se radilo na području arheologije.Poneki rad objavili su Vladislav Skarićiz Vitine,Kasim Gujić iz Ljubuškog i Dimitrije Sergejevski iz Humca.

Nakon II svjetskog rata od 1945.do 1995. više istraživača i stručnjaka pisalo je o arheološkim lokalitetima u Ljubuškom:Ivo Bojanovski,Marko Vego,Đuro Basler,Šefik Bešlagić,Vukosava Atanacković-Salčić,Bonicije Rupčić,Anđelko Zelenika,Borivoje Ćović,Hivzija Hasandedić,Petar Oreč,Veljko Paškvalin,Brunislav Marijanović,Radoslav Dodig i drugi.

Prema podacima Arheološkog lekskina BiH u ljubuškoj općini od 34 naselja nalazi su zabilježeni u 28 naselja s ukupno 136 lokaliteta.Od toga je 48 lokaliteta iz pretpovijesti,42 iz antike i 46 iz srednjega vijeka.Najviše je arheoloških lokaliteta i nalazišta u naseljima:Vitina-10,Radišićima-10,Hardomilju-9,Grabu-7,Lipnu-7,Humcu-6 itd.Možemo reći da je istraženo jedva 11 lokaliteta,što čini ukupno 8%,od čega je,pak njih četiri cjelovito istraženo,a sedam djelomično.

U razdoblju A-U Monarhije istraženo je 6 lokaliteta,a od tada do danas samo pet.Na 112 mjesta evidentirani su nalazi samo iz jednog razdoblja,na 24 mjesta imamo ostatke iz dva ili tri razdoblja,a na pet mjesta zabilježeni su slučajni nalazi.Na području ljubuške općine opisano je sedam mjesta s novčanim nalazima.

Najbrojniji lokaliteti i arheološki spomenici svakako su kamene gomile iz brončanoga i željeznoga doba.Prema literarnim i terenskim podacima pretpostavlja se da na području ljubuške općine ima preko 1000 kamenih gomila.Evo nekoliko naših terenskih zapažanja:

Lokalitet Studenci(brdski greben iznad Studenaca)-105 gomila;

Lokalitet Radišići(također greben iznad sela)-34 gomile;

Greben brda Osoje(Mostarska Vrata-Radišići)-17 gomila

Brdska zaravan na Prologu-12 gomila;

Stara Teskera-osam gomila;

Brdo Bludnice u Crvenom Grmu-šest gomila;

Naravno,njihov broj daljnim istraživanjima svakako će se povećati.

Drugu važni arheološki ostaci nalaze se po brdskim vrhuncima diljem ljubuške općine.Radi se o gradinama iz brončanoga i kamenoga doba.Njihov broj je veći od pedeset:Jedan dio je zabilježen u Arheološkom leksikonu Bosni i Hercegovine,dok će konačan broj ostati još nepoznat.Mi smo na našim terenskim obilascima zabilježili gradine,najvjerovatnije ilirske utvrde i utvrđena naselja,na brdima u Crvenom Grmu,Prologu,Orahovlju,Veljacima,Vitini,Mostarskim Vratima i Studencima.

Srednjovjekovni stećci odavno su privlačili pažnju arheologa i povjesničara.Šefik Bešlagić evidentirao je u Ljubuškom 30 nekropola s oko 500 stećaka.Marko Primorac povećao je taj broj na 44 nekropole s 583 stećka,dok je Radoslav Dodig u svojim radovima zabilježio preko 600 stećaka na 45 grobišta.

Ovom prilikom valja se osvrnuti i na kasnije nastale orijentalne spomenike i lokalitete.Hivzija Hasandedić 1980. evidentirao je u Ljubuškom 57 orijentalnih lokaliteta,među kojima:

Sedam džamija,11 kula,21 harem,četiri ćuprije,pet mekteba,dvije tamnice,jedan han,jednu musalu,jedan dvorac i druge.Veći dio spomenika nalazi se u ruševnom stanju.Najstarija džamija iz 1565.nalazi se na vrhu brda Buturovice pokraj srednjovjekovnoga grada Ljubuškoga,dok je najmlađi spomenik u čast poginulih u Utvičkom boju 1832. iz 1894.

U Mostarskim Vratima nalazila se pravoslavna crkva s grobljem.Stajala je u ruševnom stanju,dok je nepoznati počinitelji nisu minirali 1992.godine.

Kada se govori o zaštiti arheoloških lokaliteta i spomenika valjalo bi u prvom redu napraviti katalog arheoloških lokaliteta u općini,i to od pretpovijesnih i antičkih do srednjovjekovnih i orijentalnih.Naravno,u katalogu bi se za svaki lokalitet dao opis stanja,nalazi na njemu,tlocrt i snimak.Drugi čin bio bi kategorizacija spomeničnoga blaga,prve kategorije(državnoga značenja),druge kategorije(regionalnoga značenja) i treće kategorije(mjesnoga značenja).Pretpostavljamo,npr.,da bi rimski kompleks na Gračinama(Humac kod Ljubuškoga) iz I-III.st. bio prve kategorije,srednjovjekovni grad Ljubuški također prve,dok bi druge kategorije bila gradina Žuželj kod Miletine i studenačka nekropola stećaka.Poznato je od ranije da je slap Kravica u Studencima kod Ljubuškoga upisan kao zaštićeno područje i stavljen pod državnu zaštitu 1955.,ali kao spomenik prirode.

Kategorizaciju bi predlagali zavodi za zaštitu spomenika u suradnji s državnim muzejima i akademijinim odjelima za povijest i arheologiju.Također je važno odrediti pravne mjere zaštite u svezi s arheološkim lokalitetima.Naime,valja utvrditi u čijem su vlasništvu lokaliteti,te nakon toga odrediti zaštitne mjere sukladno Zakonu o zaštiti i korištenju kulturnopovijesnoga i prirodnoga naslijeđa.Kad bi sve navedene mjere bile poduzete,bilo bi mnogo lakše početi konzervatorske radove ili izvoditi istraživačka i zaštitna iskapanja.Ako govorim o ugroženosti lokaliteta i spomenika na njima,onda su to u prvom redu gomile.Mnoge su raznijete,dio stećaka je razbijen i premješten u Grabu,Bijači,Radišićima i drugdje.Ugroženi su i drugi lokaliteti,kao rimski kompleks na Gračinama.

Vrijeme je uputiti S.O.S. za ljubuške spomenike!

1894 Posjeta 1 Posjeta danas