Od polovice mjeseca u pariškom predgrađu Sceaux počelo je izvođenje Puccinijeve opere “La Bohème” u okviru susreta “Opera na čistom zraku” (Opéra en plein air), u režiji poznatog galskog filozofa, mecene, poslovnog čovjeka i političkog savjetnika Jacquesa Atalija. Dekor i kostime ostvario je čuveni crtač stripa i redatelj, Enki Bilal.
Porijeklom Ljubušak, Enes Bilalović nije početnik u dekoracijskim djelatnostima – najprije je radio s poznatim filmskim redateljima Alainom Resnaisom i Zulawskim, a 1990. godine je kreirao kostime pa opremio scenu, za suvremenu operu predstavljenu na najpoznatijem starokontinetalnom teatarskom Festivalu u Avignonu, pod nazivom OPA Mia, Denisa Levaillanta.
Bilal je i za aktualnu postavku upotrijebio osobnu, provjerenu veoma maštovitu strategiju, odavno uspješnu i privlačnu:
“Najprije pročitam sadržaj i dugo o njemu razgovaram s redateljem. Brzo stvorim osobnu, vizualnu gramatiku što označava početak rada. Tako sam za “Romea i Juliu”, balet porijeklom Kosovara, Angelinog Preljočaja, kreirao “geopolitički” dekor. Bilo je to u vrijeme nestanka Jugoslavije pa nas je obojicu obilježilo. Pošli smo od ideje da je Julia, možda Bošnjakinja a Romeo Srbin!“, kazao je Enki.
Živopisni kostimi za siromašne
Umjetnik priznaje da radije sluša rock nego operu ali s godinama, klasična glazba dobija značaj i nadahnjuje ga, jednako kao električna ili jazz. Bilal ne skriva kako je ostvarenje dekoracije prihvatio jer postavku realizira njegov veliki prijatelj Atali, što je poticaj za napredak. Stav je u Francuskoj neobičan jer je galska kultura usmjerena prošlosti i sadašnjosti pa se ne miješa u perspektive budućnosti.
“Uraditi dekor najprije znači riješiti tehničke probleme“, ističe Bilal.
“Zahtijevaju dvostruku pažnju kada se postavka izvodi vani. U Liègeu (Belgija), gdje sam pregledao i kontrolirao dekor, vidio sam slikarsko platno nepoznatog umjetnika s istrošenom, starom ogradom, pustog prostora pariške okolice. Isti prizor sam prenio na scenu dobivši obrnuti kut jer se publika našla izvan opere, što je proizvelo efekt iznenađenja, bitan jer sve ubrzava.”
Zanimljivo je kako je tema “ukletog umjetnika” uvijek aktualna. Odraz je i našeg vrmena, svijeta i društvenih razlika. Giacomo Puccini ostaje u središtu umjetnosti a djelo mu evocira veliki broj osoba, koje susrećemo na ulicama.”
Bilal je namjerno neutralizirao dekor postavkom sivih nijansi ali je interprete, posebno one što tumače siromašne likove, nastanjene na mansardama, odjenuo u živopisne, kolorirane kostime. Sin krojača, umjetnik voli eleganciju pa je očevo nasljeđe primijenio na sceni, pošto mu umjerene nijanse označavaju fatalnost.
Za kraj ljeta 2017. Enki Bilal priprema novi album “Bug” od 160 stranica, uređen kao “one shoot”. O djelu ne želi mnogo govoriti. svjestan da je radoznalost publike najbolje održavati tajanstvenošću.
“La Bohème” ce se prikazivati u brojnim gradovima Francuske, do kraja rujna.
Infobih.com, Dzana Mujadzic