“Ja se potpuno slažem da je potrebna promjena Daytona, ali ne mogu se složiti s federalizacijom koja vodi daljnjim unutrašnjim prodjelama. Bosna i Hercegovina je uvijek bila jedan entitet, u povijesti, tradiciji i prirodi BiH nema podjela, a Dayton je prvi puta uveo podjelu na nacionalnoj osnovi”
Tomislav Jakić, savjetnik bivšeg predsjednika Stjepana Mesića, komentirao je hrvatsku vanjsku politiku, pogotovo u kontekstu istupa pojedinih političara po pitanju izmjene Daytonskog sporazuma.
Ambicije da se mijenja ustroj BiH, što podržavaju i čelnik Republike Srpske Milorad Dodik i hrvatski predstavnik u Predsjedništvu BiH, Dragan Čović, koji su se sastali po tom pitanju, Jakić uspoređuje s devedesetim godinama.
“To me podsjeća na zlosretni hrvatsko-srpski savez protiv Muslimana u vrijeme rata kada se raspadala Jugoslavija”, kazao je, potvrđujući da misli na sastanke između Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića, ali i sastanak u Grazu, kada je srpsku stranu zastupao Radovan Karadžić.
“Nije dobro da se bilo koja dva entiteta sastaju i raspravljaju budućnost trećeg. Budućnost BiH može biti samo u zajedništvu, a ne povlačenju na svoj entitet”, smatra on. No, kada je izgledna izmjena Daytonskog sporazuma? Prema Jakiću, to nije izvjesno “tako dugo dok osnovni arhitekt, SAD, tvrdoglavo ustraje na Daytonu”.
“Amerikanci iz meni potpuno nerazumljivih razloga insistiraju na Daytonu. Lani su čak doveli delegaciju sirijske oporbe da ih nauče kako se uređuje društvo u poskonfliktnom razdoblju. Iako je svakom jasno da je Dayton u BiH donio mir, on nije napravio funkcionalnu državu. Treba ga mijenjati, a ja sam mišljenja da ga je trebalo početi mijenjati dan nakon što je potpisan”, kaže Jakić. Na pitanje znači li to da se slaže s predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar Kitarović, koja je kazala da o tome treba pokrenuti razgovore, odgovara:
“Ja se potpuno slažem da je potrebna promjena Daytona, ali ne mogu se složiti s federalizacijom koja vodi daljnjim unutrašnjim prodjelama. Bosna i Hercegovina je uvijek bila jedan entitet, u povijesti, tradiciji i prirodi BiH nema podjela, a Dayton je prvi puta uveo podjelu na nacionalnoj osnovi, koja je amenovala rezultate rata. Napravljene su neprirodne, sulude granice dva entiteta s obzirom na ono što je koja strana držala u ratu, uz manja odstupanja”, kazao je Jakić.
Upitan vidi li promjenu u hrvatskoj vanjskoj politici smjenom Mire Kovača i postavljanjem Davora Ive Stiera, odgovara da još ne vidi.
“Razlika koju bih volio vidjeti, a bila bi od koristi Hrvatske, BiH i regije, bi bilo to ga Hrvatska nedvosmisleno odustane od bilo kakvih natruha pretenzija miješanja u unutrašnje stvari BiH. Neću reći pretenzija na terotorij BiH, već da prihvati BiiH kao neovisnu državu”, kazao je za N1.
Komentirao je i sastanak Milorada Dodika i čelnika ruske federacije Vladimira Putina uoči referenduma u RS-u, koji se smatra za pripremni referendum pred onaj o otcjepljenju.
“Putin je na čelu zemlje koja se ne svojom željom nalazi u sve tješnjem obruču NATO-a i tražit će mogućnost da se taj lanac ili blok zemalja razbije. I uz pomoć Milorada Dodika, apsolutno, ali i Recepa Tayyipa Erdogana. Putin traži načine da zabije ‘brešu’ (prodor, pukotinu) unutar zapadnog bloka i na Balkanu i na Bliskom Istoku, jer je naprosto stisnut”, kazao je Jakić.
Upitan je može li se postići konsenzus po pitanju promjena Daytona te kakva bi se reakcija mogla očekivati od Dodika.
“Možemo očekivati negativnu reakciju sudeći po svemu što je radio i kako se ponašao. Moje je čvrsto stanovnište da je nadogradnja nemoguća bez konsenzusa i aktivne uloge međunarodne zajednice. Dayton 2 moguć je samo na međunarodnoj konferenciji, ali ne takvoj koja bi nametnula rješenja, već bi se raspravljalo na potpuno ravnopravnoj osnovi između predstavnika međunarodne zajednice i BiH”, kaže on. Na pitanje ne bi li to uzrokovalo nestabilnost u regiji, odgovara da je već imamo sada.
Odustajanje od “formule tri”
“Promjena u ovom smislu bi donijela stabilnost, ali je nužno da političari na svim stranama prestanu igrati svoju igru i da shvate kako je stabilna regija isto što i stabilna svaka pojedina država”, navodi on, podvlačeći da je BiH “ogledni primjer nestabilnosti”.
Upitan je i o novim idejama za teritorijalni preustroj BIH, koje dolaze iz američkih akademskih krugova, a ne bi se ušlo u pregovore o njima dok ne završe predsjednički izbori u SAD-u. Naime, predlažu se tri nova distrikta, kako bi se riješila problematika gradova kao što su Stolac, Neum i Srebrenica. Jakić bi “prepakiranje Daytona” obavio na sljedeći način:
“Odustao bih od formule koja je polazna točka američkoj akademskoj inicijativi, a to je formula tri. Svako rješenje bazirano na brojci tri nije dobro, jer vodi unutrašnjim podjelama. BiH je uvijek bila jedinstvena – i zato treba Ustav i unutrašnji ustroj baziran na podjeli na administrativne, a ne nacionalne jedinice. Preustroj treba raditi pod osnovnim uvjetom da ni jedna jedinica ne bude jednonacionalna. BiH nije ni hrvatska, ni srpska, ni bošnjačka, već je i hrvatska i srpska i bošnjačka. Kad spoznaja o tome prodre u svijest i u međunarodnoj javnosti i u BiH, to će biti put prema konstruktivnom rješenju”, zaključuje Jakić.