PREPOROD: Bošnjačka književnost u 100 Knjiga – najznačajniji izdavački projekt

Bošnjačka zajednica kulture “Preporod“ danas je organizirala promociju XII kola edicije Bošnjačke književnosti u 100 knjiga, a riječ je o ediciji zasnovanoj 1995. godine kao nastojanju da se predstave najreprezentativnija djela bošnjačke književnosti, od usmene, preko starije, pa sve do savremene produkcije u književnom životu Bošnjaka. Riječ je o reprezentativnoj ediciji koja predstavlja najvažnija djela i autore bošnjačke književnosti na jednom mjestu.Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” Senadin Lavić naglasio je da je edicija Bošnjačka književnost u 100 knjiga jedan od najznačajnijih izdavačkih projekata u historiji bošnjačke pismenosti.

– Ona predstavlja onu vrstu važnih izdavačkih pregnuća koja su od temeljne važnosti za kulturu svakog naroda. S ovom edicijom Bošnjaci prezentiraju vlastitu spisateljsku produkciju u kojoj se sabira prepoznatljiva književna povijest bošnjačkog bića iskazana u bosanskom jeziku, ali i na drugim jezicima kojima su Bošnjaci pisali – istakao je Lavić.

Kako je ocijenio, ovo je veličanstvena, evidentna niska bisera bošnjačkog kulturnog postojanja.

– Ona se mora respektirati, a ničim se ne može poricati i ignorirati. Uz filozofiju i znanost, književnost je ponos i pokazatelj postojanja svakog naroda na vrhunskoj razini – naglasio je Lavić.

Na današnjoj promociji moglo se čuti da prije pojavljivanja edicije Bošnjačka književnost u 100 knjiga, Bošnjaci nisu imali obuhvatan presjek književnog stvaralaštva, od srednjovjekovlja i usmene književnosti, preko alhamijado i divanske književnosti pisane na orijentalnim jezicima pa sve do savremene književne produkcije.

Predsjednik matičnog odbora BZK “Preporod” Sanjin Kodrić ističe da je edicija Bošnjačka književnost u 100 knjiga jedan od načina sistematiziranja i predstavljanja cjelokupne bošnjačke književne prošlosti.

To je, kako kaže, projekt s kojim Bošnjaci desetljećima kasne u odnosu na druge južnoslavenske narode.

– Edicija je zasnovana tako da u svakom od ukupno dvadeset planiranih kola u po pet knjiga predstavlja ključne pojave bošnjačke književne povijesti, i to kako ostvarenja iz starijeg te usmenog književnog stvaranja, tako i ostvarenja iz novije književnosti, uključujući i našu savremenost. U tom smislu, edicija afirmira i neke u međuvremenu zaboravljene pisce i njihova ostvarenja, a koji su imali vrlo važnu ulogu u povijesnorazvojnim procesima bošnjačke književnosti – precizirao je Kodrić.

Urednik edicije Irfan Horozović objasnio je da je potreba za jednom ovakvom edicijom bila historijska. Riječ je o, kako je potcrtao, reprezentativnoj ediciji koja predstavlja najvažnija djela i autore bošnjačke književnosti na jednom mjestu.

Ipak, on ističe da put do jedne ovakve edicije nije bio jednostavan.

Prisjeća se da je nakon agresije na BiH, kad je i pokrenuta edicija Bošnjačka književnost u 100 knjiga, vladao veliki entuzijazam i da je bilo očekivano da edicija bude publicirana relativno brzo. Međutim, pojavili su se, kako kaže, određeni problemi koji su utjecali na to da 23 godine nakon njenog pokretanja bude publicirano tek 12, od predviđenih 20 kola edicije.

– Pojavili su se problemi sa sufinansiranjem edicije, jer, naravno, ona ne može biti samoodrživa. Ti su problemi najviše utjecali na proces publiciranja – ističe Horozović.

BH-vijesti.com

 

BOŠNJAČKA KNJIŽEVNOST U 100 KNJIGA

Edicija Bošnjačka književnost u 100 knjiga književno-naučni je projekt s ciljem književnohistorijske sistematizacije, valorizacije i afirmacije povijesti bošnjačke književnosti u njezinoj sveukupnosti, odnosno počev od srednjeg vijeka i početaka bošnjačkog književnog stvaranja, pa sve do savremenosti i recentnog književnog trenutka. Riječ je, dakle, o kapitalnom projektu koji obuhvata cjelinu bošnjačke književne prakse i koji, prvi put u dugom povijesnom postojanju Bošnjaka kao naroda, na naučan način, odnosno na način savremene književne historiografije, predstavlja fenomen bošnjačke književnosti kao takve u njezinoj sveukupnosti. Izdavač Edicije je Bošnjačka zajednice kulture „Preporod“ u Bosni i Hercegovini, odnosno Institut za bošnjačke studije kao naučnoistraživačka organizacijska jedinica Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, a sama Edicija slovi kao najznačajniji projekt u oblasti nauke o književnosti i kulturi Bosne i Hercegovine, kako je svojevremeno zvanično ocijenjena.

Edicija se kontinuirano objavljuje počev od 1995. godine, a čini je planiranih 20 kola od po pet knjiga, tj. sveukupno 100 knjiga, pri čemu je dosad objavljeno 12 kola (60 knjiga), dok je 13. kolo u pripremi. Sva djela objavljena u Ediciji priređena su u skladu s najvišim naučnim, odnosno književnohistorijskim i tekstološkim standardima te opremljena pratećom književnohistorijskom studijom i drugom propisanom književnohistorijskom aparaturom (biografija, bibliografija i literatura), kao i podvrgnuta naučnoj provjeri kako sa strane recenzenata svake knjige objavljene u Ediciji, tako i sa strane Redakcionog odbora i uredništva Edicije. Zajedno s prof. dr. Muhsinom Rizvićem i Alijom Isakovićem, jedan od začetnika i prvi urednik Edicije bio je prof. dr. Enes Duraković, a prvi Redakcioni odbor sačinjavali su prof. dr. Đenana Buturović, prof. dr. Enes Duraković, Hadžem Hajdarević, prof. dr. Munib Maglajlić, prof. dr. Emina Memija, Jasmina Musabegović i prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović. Tokom godina mijenjali su se urednici Edicije i članovi Redakcionog odbora, a među njima bili su i prof. dr. Fehim Nametak i mr. Džafer Obradović, uz veći broj priređivača i recenzenata pojedinačnih knjiga.

 Urednik Edicije: Irfan Horozović ; Izvršni urednik Edicije: prof. dr. Sanjin Kodrić

Dosad objavljeno:

 I KOLO (1995)

Usmena epika Bošnjaka (7)

Usmena balada Bošnjaka (9)

Poezija Bošnjaka na orijentalnim jezicima (12)

Edhem Mulabdić: Zeleno busenje (27)

Alija Isaković: Drame (68)

 

II KOLO (1996)

Kosta Hörmann: Narodne pjesme Bošnjaka I (2)

Kosta Hörmann: Narodne pjesme Bošnjaka II (3)

Abdurezak Hifzi Bjelevac: Minka (32)

Ahmed Muradbegović: Haremska lirika – Haremske novele (36)

Nedžad Ibrišimović: Ugursuz (75)

 

III KOLO (1997)

Zbornik alhamijado književnosti (11)

Šemsudin Sarajlić: Iz bosanke romantike; Nafija Sarajlić: Teme (31)

Meša Selimović: Tvrđava (40)

Mak Dizdar: Kameni spavač (52)

Zuko Džumhur: Putopisi (57)

 

IV KOLO (1999)

Bošnjačka epigrafika (1)

Safvet-beg Bašagić: Pjesme, prepjevi, drame (25)

Hamza Humo: Grozdanin kikot (34)

Muhamed Kondžić: Sužnji (69)

Abdulah Sidran: Sarajevska zbirka (84)

 

V KOLO (2002)

Avdo Međedović: Ženidba Smailagić Mehe (6)

Musa Ćazim Ćatić: Pjesme, prepjevi, eseji (29)

Alija Nametak: Trava zaboravka (46)

Ibrahim Kajan: Melek; Enes Kišević: Ljubavna Harfa (88)

Dževad Karahasan: Istočni diwan (97)

 

VI KOLO (2003)

Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak: Narodno blago (23)

Hamid Dizdar: Pjesme i pripovijetke (44)

Skender Kulenović: Ponornica (48)

Bisera Alikadić: Pjesme – Larva (77)

Hadžem Hajdarević: Ušća; Semezdin Mehmedinović: Sarajevo blues (96)

 

VII KOLO (2004)

Krajišnička pisma (5)

Usmena proza Bošnjaka (10)

Ćamil Sijarić: Miris lišća orahova (55)

Midhat Begić: Eseji i kritike (56)

Jasmina Musabegović: Skretnice (83)

 

VIII KOLO (2005)

Fadil-paša Šerifović: Divan (18)

Muhsin Rizvić: Književne studije (62)

Sead Fetahagić: Novele – Drame (73)

Irfan Horozović: U sumrak padaju jabuke – Berlinski nepoznati prolaznik (86)

Kemal Mahmutefendić: Putnici; Džemaludin Alić: Sanjar u svetom obilju (87)

 

IX KOLO (2006)

Usmena lirika Bošnjaka (8)

Skender Kulenović: Pjesme – Ogledi (47)

Ahmet Hromadžić: Okamenjeni vukovi; Šukrija Pandžo: Samo još kosovi zvižduću (53)

Tvrtko Kulenović: Putopisi – Čovjekova porodica (78)

Zilhad Ključanin: Šehid – Pjesme (95)

 

X KOLO (2007)

Osman – Aziz: Bez nade; Edhem Mulabdić: Na obali Bosne (24)

Safvet-beg Bašagić: Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti (26)

Husein Đogo Dubravić: Sreća mladog Ljubovića (35)

Kasim Prohić: Eseji (72)

Sead Begović: Sve opet postoji; Tahir Mujičić: Tursko groblje (93)

 

XI KOLO (2010)

Omer Novljanin – Ahmed Hadžinesimović: Ljetopisi; Jusuf Livnjak: Putopis (17)

Enver Čolaković: Legenda o Ali-paši (41)

Feđa Šehović: Gorak okus duše – Drame (61)

Husein Bašić: Tuđe gnijezdo (66)

Džemaludin Latić: Mejtaš i vodica; Amir Brka: Dovoljno za radost (99)

 

XII KOLO (2017)

Hasan Kikić: Provincija u pozadini (33)

Derviš Sušić: Pobune (58)

Izet Sarajlić: Nekrolog glagolu voljeti; Husein Tahmiščić: Poziv na putovanje (65)

Alija Isaković: Taj čovjek – Jednom (67)

Ferida Duraković: Pohvala drvetu; Selim Arnaut: Plodovi (94)

 

XIII KOLO je u pripremi, a njegovo objavljivanje očekuje se tokom 2020. godine.

Preporod.ba

 

1941 Posjeta 1 Posjeta danas