Sudbina Hamdije Pozderca blisko je povezana sa sudbinom Bosne I Hercegovine.Značajna razlika je u tome što velikosrpski napad Pozderac ipak nije preživio,a njegova domovina jeste,te se othrvala svim iskušenjima koja su je pogađala u period rata (1992-1995).Atak na čovjeka koji je stajao na čelu Savezne komisije za promjenu Ustava počeo je prije izbijanja afere “Agrokomerc”,Naime,Hamdija Pozderac optužen je za plagijat naučnoga rada jer je,navodno,ustanovljeno da je prepisao dijelove rada beogradskog politologa Petra Mandića iz knjige “Demokratski centralizam” i objavio ih u svojoj knjizi.
Time se željelo istaći kako je predsjednik Ustavne komisije nesposoban I nepošten pa se shodno tome postavljalo pitanje kakav može biti ustav koji pravi Hamdija Pozderac!
Interesantno je da je ovaj napad,koji je počeo u junu 1986. Godine,vodio Vojislav Šešelj.Budući četnički vojvoda,predsjednik Srpske radikalne stranke i ratni zločinac nije nikako trpio Pozderca,niti Pozderac njega.Kasnije je Pozderac o njihovom sukobu rekao da je Šešelj nacionalista I da ga mrzi jer je Bošnjak,da mrzi naciju kojoj pripada I da je to suština čitave price.
Ponovo je,u toku medijske eksploatacije price o “Agrokomercu”,izvučen “argument” kojim se Pozderca prikazivalo kao kradljivca,Povučena je paralela između njega i Fikreta Abdića na veoma brutalan način.Abdić,koji je krao od države,imao je mentora koji je krao od drugog naučnika.Već tada je haranga bila tako jaka da se nije više ništa dalo demantirati,a sam Pozderac ostavljao je da sve to prođe jer je smatrao da će stvari s vremenom doći na svoje mjesto.
Najteži udarac u svemu su zapravo dobivali Bošnjaci kao narod jer su i preko ovih događaja označeni kao skloni lopovluku i krađi.Franc Popit,tadašnji slovenski političar,rekao je to javno i bez ustezanja.Zanimljivo je to što je Hamdija Pozderac izjavio kako nije dao autorizaciju novinaru Stevanu Nikšiću za intervju od 2.avgusta 1987.godine,a posebno ne za izjavu da je “postignut dobar sporazum svih zainteresovanih strana u pogledu SR Srbije”.Navodeći ovu rečenicu kao ključnu u “neautoriziranom” tekstu Hamdija Pozderac,ali i novinar,neizravno su otkrili jedan od razloga napada na njega pa i glavni razlog otvaranja afere “Agrokomerc”.Postavlja se pitanje zbog čega i kome je takva rečenica,koja je govorila o postizanju sporazuma,smetala i da je Hamdija Pozderac već tada bio svjestan kakvi događaji predstoje?Na IX sjednici CK SKBiH,održanoj 19.9. 1987.godine,otvoreno se krenulo na političko uništenje Hamdije Pozderca,iako je samo sedam dana prije,prilikom njegove ostavke,rečeno da će se braniti njegov moralni lik.
Raspravljalo se o autentičnosti zapisnika I odgovornosti braće Pozderac,čime su se oni našli na optuženičkoj klupi.Uvod ove sjednice,na kojoj je izlaganje podnio predsjednik Milan Uzelac,direktno je prenošen putem RTV Sarajevo.S obzirom na to da je na televiziji bilo uvodno izlaganje,koje je više ličilo na presudu Hamdiji,lahko je zamisliti što je to značilo za bosanskohercegovačku I jugoslavensku javnost.Dan-dva pred ovu sjednicu pojavili su se ponovo I tekstovi o “Zelenoj transverzali”,a Hakija Pozderac naveden je kao vođa nekakvog “tajnog jezgra” povezanog s Bliskim Istokom,čije je sjedište navodno bilo u “Agrokomercu”.Imputirala im se kontrarevolucija(što će kasnije biti I u optužnici) I nastojanje da Bosnu učine islamskom republikom.
Na ovoj sjednici Fikret Abdić isključen je iz CK SKBiH i iz SKJ.Nekadašnji policijski istražitelj opisao je cijeli process montiranja “slučaj Pozderac”,od juna 1986.godine pa do Hamdijine smrti,6.aprila 1988.I on je označio generala Ljubičića kao idejnog tvorca plana uništenja Hamdije Pozderca.
Mnogi su,osim Hamdije Pozderca bili izložbeni verbalnoj torturi a najviše tadašnji javni tužilac Avdo Čampara,kojeg je Duško Zgonjanin prozvao za podršku “Agrokomercu” i dezavuiranje postupka.Na ovoj sjednici Hamdija je doživio najveći udarac,isključen je iz SK.
Nakon 23.oktobra 1987.godine i fizički je počeo propadati.U završnom govoru Milan Uzelac ga je dotukao,ne ostavljajući nimalo prostora za mogućnost da Hamdija nije kriv.Nakada moćni bosanskohercegovački političar poslije ove sjednice bio je beznačajniji od prosječnog sarajevskog građanina.Niko nije stao u njegovu zaštitu.Oni koji su bili voljni doći mu u kućnu posjetu bili su ometani od policije,koja je nekoliko mjeseci stan Pozderčevih u sarajevskom naselju Ciglane držala pod svojevrsnom opsadom.De facto,Hamdija je bio u kućnom pritvoru.
Izvor:Admir Mulaosmanović-“Kratka politička historija Bošnjaka”;edicija BOŠNJACI,SA 2018.
Priredio:K.M.