Nekropola stećaka Radimlja u Stocu spada u najvrijednije spomenike srednjovjekovnog perioda Bosne i Hercegovine.
Nalazi se u Vidovom polju,tri kilometra zapadno od Stoca,na putu Čapljina-Stolac.
Po brojnosti primjeraka,raznovrsnosti i zastupljenosti svih osnovnih oblika,relativno visokoj umjetničkoj kvaliteti izrade,bogatstvu plastičnih dekoracija,reljefnih predstava i natoisa koji spominju poznate historijske osobe,kao i svom neobičnom smještaju i dostupnosti o svojim likovnim odlikama jedna je od najvrijednijih i najznačajnih nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini.
Kada idete prema Stocu,s desne strane saobraćajnice vidjet ćete polje bijelih pravilnih oblika.
Dočekat će vas radnici Javne ustanove Radimlja Stolac koji će vam objasniti historijsku važnost nekropole.
Stećci su univerzalni fenomen usko vezan za srenjovjekovnu Bosnu i Hercegovinu,a za Radimlju možemo reći da je najpoznatija nekropola stećaka u svijetu.
Važnost same nekropole se očituje u brojnosti primjeraka u kvaliteti izrade i načinu rada klesara koji su klesali motive na stećcima,ali i u raznovrsnosti primjeraka koji se mogu vidjeti.
Radimlja ima 133 stećka,a podijeljeni su u dva dijela.
Donji dio ima 122 primjerka,a u gornjem dijelu je 11 stećaka.
Radimlja je jedini pravi turistički lokalitet u Stocu,a svake godine nekropolu stećaka posjeti veliki broj stranih i domaćih turista.
Zaštitni znak ove nekropole je muška figura s uzdignutom rukom i relativno velikom šakom i prstima.
Ova nekropola datira od kraja 14.vijeka kada su isklesana tri velika stećka u obliku sanduka,
Većina stećaka datira iz 15.i 16.vijeka o čemu najpouzdanije svjedoči natpis na jednom od njih:
„Pod stećkom leži Radoje,brat vojvode Petra,obojica sinovi vojvode Stipana“
Prema ovom stećku nekropola se može vezati za period kad je u Batnogama(danas obližnje selo Ošanjići) živjela familija Hrabrena-Miloradovića.Također,pred crkvom u Ošanjiću zapisana su imena vojvoda Stipana i Petra Miloradovića,što nekropolu usko vežu za ovu familiju,koja je prema historijskim podacima i natpisu na ulazu u crkvu živjela ovdje u 15.vijeku.
Posljednji stećci iz 16.vijeka su raskošno ukrašeni,a natpisi na njima bez sumnje upućuju kako se radi o pravoslavnoj feudalnoj familiji Miloradović-Stjepanović.
Na području Stoca je otkriveno više od 1.950 stećaka,što uz četiri gradske džamije,katoličku crkvu,pravoslavnu crkvu,spomenike orijentalne arhitekture i druge znamenitosti predstavlja nemjerljivo bogatstvo.
Iz perioda Austro-Ugarske u Stocu je ostao kompletan gradski vodovod koji se i danas koristi,postoje i primjerci zgrada iz perida secesije.I urbani,stari dio Stoca,čaršijski dio oko džamije sultana Selima,nekropola stećaka u Boljunima i mnoge druge znamenitosti samo su dio onoga po čemu je ovaj hercegovački grad poznat.
Nekropola stećaka Radimlja prošle je godine zajedno s još 21 nekropolom u Bosni i Hercegovini uvrštena na UNESCO-ovu Listu svjetske kulturne baštine.
Izvor:VISIT B&H;Mart 2020;Broj 37.
Priredio:Kemal Mahić