Tradicionalna bosanska hrana dio je kulturno historijskog naslijeđa i mješavina autentičnih bosanskih jela,tradicionalno turskih,arapskih,austrougarskih,jevrejskih i drugih prehrambenih običaja.Specifičnost i vrijednost bosankohercegovačkih jela je baš u tom orijentalnom i zapadnjačkom,a i vjerskom naslijeđu.Zbog toga se danas bosanska huhinja puno razlikuje od arapske,austrijske,mađarske,ali i od turske i arapske bez obzira što postoje jela koja potiču kako iz Turske i drugih kuhinja.Bosanskohercegovačka jela i dalje ostaju karakteristična,jer se prenose s koljena na koljeno.U kulturi ishrane,kao i prehrambenim običajima se najjasnije odražavaju tragovi različitih kultura koje su se u Bosni i Hercegovini najsnažnije ispreplitale.Tradicionalno bosansko jelo može biti i izvorno ali i jelo koje je tokom historije došlo iz druge kulture pa se u Bosni priprema na poseban i specifičan način.
Autentični objekti u kojima se služe tradicionalna ishrana su ašćince,ćevabdžinice i buregdžinice.U tradicionalnoj bosanskoj kuhinji koristi se i posebno suđe.Takvi su sač,peka,dagara,pršulja,lonac,tepsija…
Osnovna karakteristika bosanske kuhinje je polagani način pripremanja jela,bez mnogo žurbe,ali s mnogo strpljenja,pažnje i ljubavi.Spori način kuhanja danas je jedan od glavnih trendova u svjetskoj gastronomiji.
U bosanskoj kuhinji većina jela se kuha u vlastitom soku,uz dodatak mesnog fonda.Ono što jelima daje karakterističan i odličan ukus je fino usklađeni odnos između povrća,mesa i začina.Kada se govori o karakteristikama bosanske kuhinje gastronomski stručnjaci kažu da ono što ovu kuhinju čini posebnom jeste činjenica da se vrlo malo koristi tzv. zaprška od brašna i masnoće.
Kuhana ili dinstana bosanska jela u većini slučajeva su lagana,pošto se pretežno kuhaju i dinstaju s malo vode,u pravilu juhe-fonda,pa tako imaju prirodni sok,odnosno umak koji u sebi nema nimalo zaprške.Orijentalni začini se dodaju u malim količinama,te oni ne umanjuju slasti i okus mesa.
REŠEDIJA
Sastojci:
Nišesta:250g
Ulje:1/2 šolje
Šećer: 150g
Orah jezgra:200g
NAČIN PRIPREME:
Pomiješati nišestu ,šećer i malo vode da se dobije srednje gusta masa.
U dubljoj tavi ili tepsiji zagrijati ulje pa izliti pripremljenu masu uz stalno miješanje drvenom kašikom.Miješati dok se masa na počne rasipati i pretvarati se u mrvice.Kada se masa pretvorila u mrvice izvaditi i servirati u prigodne zdjelice,posuti sa sjeckanim orasima ili nekim drugim orašastim plodovima.
HERCEGOVAČKA SMOKVARA
SASTOJCI:
1 šolja ulja
1 šolja mlijeka
1 šolja vode
2 fildžana pekmeza od smokava
1 i pol šolja brašna
1 i pol šolja griza
Pola šolje kukuruznog brašna
1 kesica praška za pecivo
1 jaje(po želji)
ZA PRELJEV:
2 šolje šećera
2 šolje vode
2 fildžana pekmeza od smokava
NAČIN PRIPREME:
Prokuhati šećer,vodu i pekmez,ne smije se previše ukuhati,te ostaviti da se ohladi.Za smjesu za smokvare potrebno je staviti ulje,vodu,mlijeko i pekmez u posudu da prokuha.Dodati brašno sa praškom za pecivo,griz i kukuruzno brašno te dobro izmješati da se smjesa izjednači.Vratiti posudu na vruće kolo i miješati nekoliko minuta te tijesto ostaviti da se ohladi.Kad bude mlako po želji se može dodati jaje i od mlakog tijesta formirati smokvare veličine dlana i slagati u nauljenu tepsiju.U vruću rernu na temperaturi od 299 stepeni staviti smokvare da se peku.Poslije 10.tak minuta smanjiti temperaturu na 150 stepeni i peći 15-20 minuta.Pečene i vruće smokvare zaliti hladnim šerbetom.
Izvor:VISIT B&H,oktobar 2020.Br:41;
Priredio:Kemal Mahić
