HASAN KADRAGIĆ

Riječi jednog sarajevskog dječaka: „Sevdah je ono kad moj babo pjeva i plače.“

Damir Imamović

Zapis Čeha Ludviga Kube ne malog broja sevdalinki* koje su se pjevale u Ljubuškom prije više od 100 godina svjedoči da je ljupki grad i tada, a sigurno i ranije, imao svoje pjevače, sazlije, ašiklije i sevdalije. Pjesme o sevdahu su se održale do danas, ali imena njenih pjevača nisu. Svi napori da se u digitaliziranim starim srpskim, hrvatskim, bosanskim i hercegovačkim novinama otkrije ime nekog sazlije ili pjevača sevdalinki iz grada Ljubuškog ostali su uzaludni.

Ipak ima izuzetaka. Pravilo „samo zapisano ostaje“ potvrdilo se kod ljubuškog pjevača sevdalinki Hasana Kadragića. On je bio odličan pjevač sevdalinki, ali u njegovo vrijeme i prije njega, možda je bilo i poznatijih. Međutim, on je bio i pisac; objavio je prvi put u vlastitoj nakladi 1933. godine jednu kratku studiju o umjetničkoj vrijednosti bosansko-hercegovačke sevdalinke i danas vrijednu spomena.

Lični i porodični podaci o ovom piscu i pjevaču sigurno su negdje zabilježeni, ali do danas nisu bili dostupni autoru ovih skromnih redaka. Sudeći po nekoliko novinskih i arhivskih izvora, Kadragić je zajedno sa drugim brojnim Ljubušacima dijelio trnovit životni put do uspjeha. Mlad i ambiciozan, uvjeren da ima dara za pjevanje, tražio je od „Gajreta“ stipendiju za studije na Muzičkoj akademiji u Beogradu, navodeći dobre stručne preporuke i pjevanje u Narodnom pozorištu u Sarajevu i na beogradskom radiju.

“Nalazeći se bez namještenja više vremena, koje i pored dobrih preporuka nisam u stanju uskoro dobiti, pa da i dalje ne gubim vrijeme, odlučio sam ove godine posvetiti se studiju na Muzičkoj akademiji u Beogradu. Pošto se nalazim u slabim materijalnim prilikama, to nisam u stanju moju davnašnju želju ostvariti, pa najučtivije molim da mi se kao izvršujućem članu pjevačkog zbora i inače kao odanom prijatelju dragog “Gajreta” iziđe u susret, te dodijeli iznos u svrhu mjesečne stipendije. Da stvarno posjedujem dobar glasovni materijal od kojeg bi se mogao razviti u dobrog pjevača, neka Vam najbolje posluži moje pjevanje u Narodnom pozorištu i na beogradskom radiju”. (1)

Ne zna se pouzdano da li su mu se ostvarili mladalački snovi da završi Muzičku akademiju u Beogradu, Zagrebu ili Pragu. Poletan, uporan, pokušao je da za studije pribavi novac pjevajući na radiju, u pozorištu, društvenim klubovima i na koncertima širom zemlje:

Radio pjevač i interpretator bosanske sevdalinke, mladi tenorista Hasan Kadragić iz Sarajeva, inače rođeni Ljubušak, priredio je nekoliko koncerata u Hercegovini. Sinoć je u sokolani priredio sevdalinsko veče. (2)

U Bijeljini je gostovao radio-pjevač i interpretator naše narodne pjesme, tenor Hasan Kadragić. Ovdje je priredio dva koncerta sa najljepšim bosanskim, makedonskim i dalmatinskim pjesmama. Izvedbom su bili svi zadovoljni, ali je broj posjetilaca bio veoma malen. (3)

Pred novu 1935. godinu u prostorijama Kluba naš poznati tenorista g. Hasan Kadragić iz Sarajeva, održao je koncertno veče, koje je u svakom pogledu uspjelo. (4)

Sinoć je priredio oproštajni koncert Hasan Kadragić, poznati interpretator sevdalinki. Pred odlazak na studije u Prag, otpjevao je u svom rodnom mjestu nekoliko sevdalinki. Na studijama će se izdržavati iz vlastitih sredstava. (5)

Studija „Umjetnička vrijednost bosanskohercegovačkih sevdalinki“ objavljena je 1933. i 1934. u Sarajevu i 1935. godine u Zagrebu*. Autor ističe da nije muzički stručnjak, ali da aktuelnost i zanimljivost ove teme nalažu mnogo širi opći, ali i daleko studiozniji tretman u domaćoj javnosti, posebno zbog njene neprocjenjive vrijednosti i položaja u našoj muzičkoj umjetnosti.

Kadragićeva studija je naišla na skromnu podršku samo u „Islamskom svijetu“: Ova mala brošura, iako ne može dati štogod naročito, ipak je lijep podhvat jednog omladinca željna, nauke, da sa prihodom ove male knjižice mogne nastaviti svoje Studije na muzičkoj akademiji. Preporučujemo ovo djelce našoj javnosti, jer vjerujemo da. će nam ovaj mladi talenat u budućnosti moći mnogo više dati i pribaviti nam u svijetu lijepo iznenađenje.“ (6) „Djelce“ je ipak dalo „štogod naročito“: to je jedan od najranijih tekstova o sevdalinci na našim prostorima čiji je autor izvrstan pjevač.

Neke postavke studije i danas izazivaju kontroverze vezane za Kadragićevu definiciju sevdalinke: „Sevdalinka je produkt slavenske duboke osjećajnosti i snažne orijentalne erotske nastrojenosti koje su snagom životnog impulsa skoncentrisale osjećaje u toj osebujnoj melodiji.“Prema toj definiciji dva temeljna određenja sevdalinke su melanholija i orijentalna erotska nastrojenost.

Slavenska duboka osjećajnost odnosno slavenska melanholija i istočnjačka erotika su se udružili u sevdalinciPo ovoj postavci Kadragića, sevdalinku Slaveni „osjećaju dublje“ od Nijemaca, Srbi od Hrvata, Bošnjaci od Slovenaca. Iako se danas ova postavka o sevdalinci oštro osuđuje, ostaje i dalje nerazjašnjeno, uz dužno poštovanje svih naroda, da li jedan Amerikanac ili Francuz, Brazilac ili Kinez mogu istinski duboko osjetiti sevdalinku kao jedan Bosanac?

Snažna orijentalna erotska nastrojenost, naglašena istočnjačka erotika u tkivu sevdalinke doživjela je preobražaj pod uticajem široke slavenske duše. Iako potiče iz orijentalnih napjeva, upravo pod tim uticajem, potpuno je tuđa Turcima i drugim orijentalnim narodima.

Sevdalinka apsolutno pripada njenim stvaraocima-bosansko-hercegovačkim muslimanima koji je doživljavaju kao jedan od bitnih stubova svog opstanka i identiteta: „Mi bosansko-hercegovački muslimani imademo baš sevdalinci da zahvalimo naše slavensko održanje, jer je ona, iako mješavina, ipak apsolutno naša“; “Bosanac osjeća svoju sevdalinku kao produkt vlastite duše.“

U studiji se Kadragić zalaže da se muslimani, stvaraoci sevdalinke, mnogo više posvete muzičkom obrazovanju i studijama muzike. Ovo je samo želja, piše dalje Kadragić… možemo samo da zaželimo, da bi se naš svijet trgnuo iz one opće naglašavane apatije*, pa pravilno ocjenivši i shvativši važnost ovoga problema, počeo voditi računa o muzici, koja je u kulturnome svijetu zauzela prvo mjesto.“ (7, 8, 9)

 

* Sevdah- ljubav, čežnja, ljubavni žar, ljubavni jad, milovanje, zanos, vatrena želja, ljubavna patnja, uzdisanje. Turci su ovu riječ preuzeli od Arapa, a bosanski muslimani su zatim dodali “h” arapskom izrazu “säwda”- crna žuč: jedna od četiri tjelesne tečnosti za koju se vjeruje da određuje melankolično stanje.

* U realizaciji studije Kadragiću je pomogao i Ljubušak, književnik Abdulatif Dizdarević.

* Misli se na i danas dobro poznatu opću apatiju bosansko-hercegovačkih muslimana.

 

  1. Molba Hasana Kadragića. Arhiv BiH, GPKD 1933, 15/2446.
  2. Koncertno veče tenoriste Kadragića. Jugoslavenska pošta 1934, 1582, 7, od 14. augusta.
  3. S. S. A. Tenor Kadragić u našem mjestu. Islamski svijet 1934, 114, 8.
  4. Kako je u Bos. Novom proveden mubarek ramazan. Islamski svijet 1935, 126, 3.
  5. Oproštajni koncert Hasana Kadragića. Jugoslavenska pošta 1937, 2561, 3, od 30. oktobra.
  6. Hasan Kadragić. Umjetnička vrijednost bosanskohercegovačkih sevdalinki. Islamski svijet 1934, 70, 15.
  7. Kadragić Hasan. Umjetnička vrijednost bosansko-hercegovačke sevdalinke. Sarajevo 1933. Štamparija Omer Šehić.
  8. Kadragić Hasan. Umjetnička vrijednost bosansko-hercegovačkih sevdalinki. Sarajevo 1934. Štamparija Omer Šehić.
  9. Kadragić Hasan. O bosansko-hercegovačkoj sevdalinki. Zagreb 1935. Tiskara „Merkantile“.

 

  1. Od oko 4.000 do sada poznatih sevdalinki, autor ovih skromnih redaka je za ljubušaci.comizabrao dragulj sevdalinku „Kradem ti se u večeri“ u interpretaciji nezaboravnog Zekerijaha Đezića, uvjeren da ona reprezentativno odražava Kadragićeva razmišljanja o sevdalinci.

 

Halid Sadiković

 

 

 

1361 Posjeta 1 Posjeta danas
News Reporter