Kompleks Gračine kod Ljubuškog
Antički lokalitet Gračine nalazi se na ravnom platou iznad lijeve obale Trebižata,na području naselja Humac,dva kilometra od Ljubuškog.
Područje lokaliteta Gračine rasprostire se na 4 hektara,koje je podijeljeno na više od 50 privatnih parcela,većinom u posjedu porodica Rupčića i Bubala iz susjednog naselja Hardomilje.
Hercegovački šematizam fra Petra Bakule iz 1867.navodi Gradčine na Humcu,gdje su vidljivi zidovi antičkih zgrada s obilnim ostacima obrađenog kamena,cigle i crijepa,te ostaci rimskog mosta i ceste s miljokazima.
U razdoblju Auste-Ugarske vladavine,značajno je spomenuti istraživački rad dr.Carla Patscha(1865-1945),koji je dao značajan doprinos antičkoj topografiji i poznavanju antičkog perioda u Bosni i Hercegovini.Rimski kompleks na Gračinama,Patsch vidi kao značajan vojni logor u rimskoj provinciji Dalmaciji,što opisuje u svom radu iz 1897.
PODNO GRIJANJE
Prema podacima na ilustriranoj karti rimske cestovne mreže iz 4.vijeka,poznatoj pod imenom Tabula Peutingeriana,na području Ljubuškog navodi se putna postaja mansio Bigeste.Zahvaljujući interpretaciji njemačkog historičara Theodora Mommsena(1817-1903) i radovima C.Patscha,nastala je pretpostavka o vojnom logoru Bigeste na Gračinama.Pretpostavke o vojnom logoru naziva Bigeste na Gračinama,potrajale su sve do 1970-ih godina prošlog vijeka.Tokom 1937. lokalitet Gračine posjetio je njemački historičar Ulrich Kahrsedt(1888-1962),koji je opisao vojni logor,ostatke zidova,jarke i naveo podatak kako je Patsch 30 godina prije njega istraživao ovo nalazište.
Arheolog Zemaljskog muzeja u Sarajevu Dimitrije Sefgejevski,posjetio je Gračine tokom 50-tih godina 20.vijeka,kada je iskopao starokršćanske bazilike u Vonićima i Docima,obje na području općine Ljubuški.Segejevski je zapisao dosta zanimljivih podataka o Gračinama a lokalitet je smatrao najstarijim i najvećim rimskim vojnim logorom u Bosni i Hercegovini,podignutim prije vladavine cara Augusta.
U ljeto 1976.godine fra Bonicije Rupčić(1910-1984) izveo je manje sondažno iskopavanje na Gračinama,tom prilikom pronađena je prostorija s mozaicima i podnim grijanjem,što je potaknulo organiziranje arheoloških istraživanja na Gračinama u vremenskom periodu od 1977.do 1980.
Tokom arheoloških istraživanja rimskog kompleksa na Gračinama istraženo je 2.500 metara kvadratnih,što prema Bojanovskom predstavlja šestinu ukupne površine lokaliteta.Na osnovu rezultata arheoloških istraživanja i pronađenih pokretnih nalaza,Bojanovski je bio čvrsto uvjeren kako se na Gračinama nalazio stalni rimski vojni logor.Istražene zgrade na Gračinama Bojanovski je definirao kao zgradu zapovjedništva-Principia,a drugu kao paviljon za momčad jedne centurije.
PRONAĐENI PREDMETI
Drugu interpretaciju istraženih rimskih zgrada na Gračinama objavio je 1984.arheolog Đuro Basler,koji je istražene objekte interpretirao kao kuće s atrijem-casa,a centralni objekat kao balneum-rimsku kupelj.Basler je također smatrao kako se na Gračinama nalazi vojni logor.Tokom arheoloških istraživanjima od 1977-1979. Pronađeni su brojni keramički i stakleni ulomci,bronzani i željezni predmeti,75 komada rimskog novca,27 svjetiljki,26 fibula,15 primjeraka crijepa s pečatom i brojni ulomci terra sigilate.Nađeni predmeti deponirani su u Arheološkoj zbirci Franjevačkog samostana na Humcu,a dio predmeta izložen je u sklopu antičke zbirke.
Izvor:VISIT B&H;April 2022/Broj 58.
Priredio:Kemal Mahić
