Hilmo Ćerimović rođen je 1923. u Ljubuškom. Sin je Mehmeda i Hatidže, rođ. Bilal. Djed mu je Šaćir, težak, otac obućar, kasnije trgovac. Kao i drugi Ljubušaci, otac Mehmed je poklanjao veliku pažnju obrazovanju svojih sinova, uz islamski odgoj. Oni se praktično nisu odvajali od knjige. Na njih je svakako uticao i njihov daidža Salih Bilal, doktor veterine. Mekteb i osnovnu školu je završio u Ljubuškom, Prvu mušku realnu gimnaziju u Sarajevu, 1943. godine. U gimnaziji je pokazivao veliki interes za učenje stranih jezika tako da je stekao solidne osnove iz njemačkog, francuskog i latinskog, kasnije i talijanskog, arapskog i turskog. Nakon dvogodišnje službe u vojsci od 1945. do 1947. godine, Hilmo je studirao, uz prekide zbog hapšenja, na Strojarskom fakultetu, Odsjek Elektrotenika u Zagrebu, koji je završio 1955. godine i diplomirao odličnim uspjehom.
Kao elektroinženjer istakao se predanim radom u „Energoinvestu“ (projektiranje sistema za mjerenje, automatsku kontrolu i telekomunikacije u industriji i elektranama, koaksijalni kabel Istok-Zapad) i „PTT saobraćaju“ u Sarajevu (Generalni plan razvoja i modernizacija). Od novembra 1963. do juna 1964. bio je na specijalnom kursu u Parizu na studijama francuskog sitema telekomunikacija. Najznačajniji njegov angažman je trogodišnja ekspertska misija u Nigeriji (1968.-1971.) po programu tehničke pomoći. Važio je kao vrhunski stručnjak za elektroniku, telekomunikacione mreže i TT vodove i mreže. Penzioniran je 12. maja 1988. godine.
Hilmo Ćerimović je autor izvrsnih prijevoda s engleskog (Muhamed Asad*-„Put u Meku“, Hasan Turabi-„Žene u islamu“, Muhamed Asad-„Poruka Kur‘ana“, Muhamed Ikbal-„Knjiga o vječnosti“, Muhamed Asad- „Islam na raspuću“, Muhamed Asad-„Da li je religija stvar prošlosti“) i francuskog (Malik Ibn Nebi-„Kur‘anski fenomen“).
Životno djelo Hilme Ćerimovića je prijevod s engleskog -„Poruka Kur‘ana“ Muhameda Asada.* Od tri najbolja prijevoda Kur‘ana na engleski jezik, Ćerimović se opredijelio na Asadov cijeneći da je autor u sebi sjedinio sva pozitivna svojstva triju velikih kultura; rođen je kao jevrejin, stasao je u kršćanskom okruženju, život je proživio kao musliman. Posebno fasciniraju Asadovi lucidni i precizni komentari Kur‘ana temeljeni na izvrsnom poznavanju beduinskog arapskog jezika.
U aktivnosti organizacije „Mladi muslimani“, Hilmo se uključio 1942. godine. Nije bio za neki strogo određeni sistem ilegalnog rada, zapravo, bio je veliki zagovornik rada po principu „organizirane neorganiziranosti“. Međutim, to nije prihvaćeno od članova organizacije koji su smatrali da su u njihovom radu nezaobilazni red i disciplina. Zbog pokušaja bijega u Italiju u manjoj grupi u septembru 1948. godine uhapšen je u Puli i kažnjen sedam mjeseci strogog zatvora. Nakon tri mjeseca rada u brodogradilištu „Uljanik“, prebačen je u radni logor kod Zagreba, zatim 1949. godine u Sarajevo u centralni zatvor.
Hilmo Ćerimović i i Alija Izetbegović bili su od rane mladosti bliske komšije i prijatelji, iako su ponekad u političkom radu zauzimali različite stavove. Tu bliskost nisu poremetile ni odvojenost u toku studija (Hilmo i studirao u Zagrebu, Alija u Sarajevu), niti višegodišnje zatvorske kazne. Kasnije to je preraslo u porodično druženje i izlete; Alija je Hilmi bio svjedok na vjenčanju 1962. godine.
U toku opsade Sarajeva granatom je pogođena njegova kuća. Uništeni su sve slike iz njegove mladosti (Hilmo je bio strastveni fotoamater) i mnogi napisi i prevodi i gitara. (7)
Nakon dužeg bolovanja 6. jula 2010. godine preselio na Ahiret u 87. godini života. Dženaza-namaz je klanjan 8. jula u na mezarju Ravne Bakije. Iza sebe je ostavio suprugu Amru, rođ. Tomić, prim. okulistu i sina Amera, dipl. ing. elektrotehnike.
* Muhammed Asad (1900.-1992., ranije Leopold Weiss)-jedan od najvećih muslimanskih mislilaca 20.-og stoljeća. Sin jevrejskog odvjetnika, unuk ortodoksnog rabina, svoj put u islam objavio je u vrlo popularnom autobiografskom djelu „Put u Mekku“. Njegova djela prevedena su na bosanski jezik, neka su doživjela više izdanja.
Ismet Kasumagić. Hilmo Ćerimović, prevodilac novog prijevoda Kur ani-Kerima. Preporod 2005, 14-15, 50-51, od 15. jula.
Pet godina od smrti Hilme Ćerimovića. https://www.preporod.com7.
Halid Sadikovic
.
