Alija Isaković: HASANAGINICA

Prevodioci i redaktori HASANAGINICE javljali su se ovim redom:

1774. na talijanskom jeziku, Alberto Fortis,

1775. na njemačkom jeziku, Clemens Werthes,

1775. na njemačkom jeziku,Johann Wolfgang Goethe,

1778. na francuskom jeziku, anonym,

1789. na mađarskom jeziku, Ferenc Kazinczy,

1792. na švedskom jeziku, Samuel  Oedman,

1798. na latinskom jeziku, Đuro Ferić,

1798. ili 1799. na engleskom jeziku, Walter Scott, prevod objavljen tek 1924. godine,

1800. na engleskom jeziku,John Boyd Greenshields,

1813. na francuskom jeziku,Charles Nodier,

1813. na češkom jeziku,Samuel Rožnay, objavljeno 1818,

1814. na srpskohrvatskom jeziku, Vuk Stefanović Karadžić,

1819. na poljskom jeziku,Kazimierz Brodzinski,

1826. na njemačkom jeziki, Talvj,

1827. na ruskom jeziku,A.H.Vostokov,

1827. na engleskom jeziku, John Bowring,

1827. na francuskom jeziku,Prosper Merimee,

1830. na švedskom jeziku,Johan Ludvig Runeberg,

1830. na francuskom jeziku,Gerard de Nerval

1832. na slovenačkom jeziku, Jakob Zupan

1832. na francuskom jeziku.Claude Fauriel,

1835. na ruskom jeziku,Aleksandar Sergejevič Puškin, objavljeno 1855,

1841. na francuskom jeziku, Adam Mickiewicz,da  spomenemo samo starije i samo poznatije.

Balada je prevedena na preko 150 jezika,između ostalih i na kineski i japanski jezik.“(Alija Isaković)

Ova balada je nastala u Imotskoj krajini i na mjestu odakle se u daljini naziru sjeverni visovi planine Biokovo(1.762 m).

Biokovo,kameni krš sa sitnim rastinjem,je sumoran kraj za život.Ali ovdje se opet rađa ova prelijepa balada.Oko jedan kilometar lijevo od Hasan-agine kule se nalazi Zagvozd,a desno Turski klanac.

Taj kraj je jako pust i kamenit,skoro jedino što se vidi su kamene škrape,procvjetala drača,trnje i glog,mlada košćela,kupine,zmije,jarebice i cvrčci.U blizini se nalaze tri bunara s kojih je Hasanaginica zahvaćala vodu, a iz srednjeg bunara je iždžikljao hrast.

Ruševine Hasan-agine kule još postoje kao i mjesto gdje je sahranjena Hasanaginica.Ona je sahranjena blizu svoje kuće u Zagvozdu, u šumici pored bunara iz kojeg je zahvaćala vodu.

Njeno stalno počivalište iznova obilaze novi posjetioci.I bunari iz kojih je Hasanaginica dohvaćala vodu su se očuvali do danas.

Izvor:Ljubica Ostojić:“Kad uzcvate glog,crni trn…“;BZK „Preporod“,Sarajevo 2017.

Priredio:Kemal Mahić

709 Posjeta 1 Posjeta danas