BLAGAJ / Blagi  gaj u moćnoj prirodi

Blagaj je oduvijek bio mjesto u koje se dolazilo zbog njegove ljepote, njegove očaravujuće prirode i historije koja je osjetne u svakom trenutku. Neponovljivi ambijent Vrela Bune, mira Derviške Tekije i svježine rijeke Bune čine ga posebnim.Sami Blagaj kao i njegovu okolinu karakteriše raznolikost njegovih nadzemnih i podzemnih voda, te kraških oblika i vrsta stijena. Blagaj u tom smislu predstavlja jedan od najljepših primjera geomorfoloških procesa koji su se kroz historiju odvijali na ovom terenu.

Izvorište Bune je jedno od najvećih i zasigurno najljepših u Evropi. Voda izbija ispod 200 metara okomite litice, na čijem vrhu se nalazi ruševina starog grada Herceg – Stjepana, posljednje vladara Hercegovine, prije otomanske vlasti. Vidjevši toliku količinu vode koja sama od sebe tvori rijeku, vjerovatno je i turski sultan bio impresioniran time, pa je naredio da se pored Vrela Bune sagradi predivna Derviška tekija, koja danas predstavlja najmističnije mjesto u cijeloj Bosni i Hercegovini. Ova kuća je u 16. Stoljeću napravljena za potrebe derviškog reda, a u prelijepoj avliji koja gledaju na izvor rijeke Bune, možete se poslužiti osvježavajućom limunadom i tradicionalno pripremljenom kafom.

Područje Blagaja je poznato po raznolikosti svoje flore i velikom broju endemskih vrsta. Plodna obradiva zemlja je pogodna za tipičnu mediteransku poljoprivredu, sa mnogo ranog voća i povrća.To što je danas Blagaj turistički centar Hercegovine doprinosi i činjenica da u Blagaju ima 11 spomenika od nacionalne vrijednosti, koji su atraktivni i turisti ih rado posjećuju. U njih spadaju pomenuti Stari grad iznad Blagaja, zatim atraktivna,smještena pored vode Velagićevina, kao i džamija Sulejmana Veličanstvenog, te Karađozbegov most. Kompleks starih kuća u Velagićevini predstavlja pravi primjer kako se nekad živjelo i stanovalo i vrijeme provodilo u blagajskim kućams i avlijama.U Blagaj se dolazi i radi neponovljivog ukusa blagajske pastrmke koja živi u rijeci Buni, a naročito prija kada se konzumira u jednom od brojnih i u starom stilu izgrađenih,živopisnih blagajskih restorana, smještenih tik pored rijeke Bune.

Stjepan grad/Blagaj

Srednjovjekovno zdanje – Stjepan grad nastalo je na kasnoantičkoj utvrdi ponad Blagaja koji je bio jedan od najvažnijih gradova u Hercegovini. Ovaj hercegov grad je zapravo bio gradska palača, opasana tvrdim bedemima s nazubljenim vrhovima koji su i danas vidljivi. U njemu je stolovao Stjepan Vukčić Kosača pa je zbog toga i dobio ime Stjepan grad. Ovaj grad je bio okosnica političkih i vojnih turbulencija hercegove zemlje sve do 1473. godine kada ga je osvojila turska vojska te je postao središte i rezidencija kadije.

Kraljica Katarina Kosača – Kotromanić

Rođena je 1425. Godine u Stjepangradu starom gradu – današnjem Blagaju. Otac Stjepan Kosača je 20.1. 1448. godine u povelji njemačko – rimskog cara Fridrika III. Imenovan „Herzog“- om, što je na njemačkom jeziku značilo „vojvoda“.Stjepan Kosača je imao i prije titulu  Vojvode zemlje Hum kojom je vladao iz Stjepan – grada, njemu se međutim svidio njemački naziv titule vojvoda „Herzog“ pa je zemlju Hum u svojoj diplomatsko-upravnoj korespodenciji dekretima preimenovao u Hercegovinu. Princeza Hercegovine Katarina se udala za bosanskog princa Stjepana Tomaša Kotromanića. Tim brakom su Hercegovina i Bosna bile ujedinjene.

Stjepan Tomaš Kotromanić postaje kraljem Bosne i Hercegovine,a Katarina kraljicom.Stolovali su u kraljevskom gradu Bobovcu pored Kraljeve Sutjeske.Kraljica Katarina je umrla u Rimu 25.10. 1478. godine.

 

Izvor:Hercegovina turistički raj koji nadahnjuje;Turistička zajednica HNK;2017.

Izbor:Kemal Mahić

560 Posjeta 4 Posjeta danas
News Reporter