Da turizam polako preuzima primat kao jedna od vodećih gospodarskih grana u BiH, svjedoče i brojke koje iz godine u godinu rastu, a koje su još u prošloj premašile do tada rekordnu 2019., a ako je suditi prema pokazateljima za prvih pet mjeseci ove godine, očekivanja su kako će broj posjeta u BiH dosegnuti i magičnu brojku od 2 milijuna.
Prve procjene
Takvo što nagovještava promjene u ekonomskim politikama zemlje, a ako je suditi prema potezima vlasti na svim razinama koje turizam tretiraju kao stratešku gospodarsku granu, uz svesrdnu pomoć organizacija kao što je USAID, za očekivati je da BiH kroz sinergiju prirodnih i kulturnih dobara, kao i uključenost drugih srodnih grana, poput proizvodnje domaće hrane, postane država koja će se pozicionirati na svim bitnim svjetskim kartama kulturnog, ruralnog i agroturizma.
Prema podacima agencija za statistiku, Bosnu i Hercegovinu su u prvih pet mjeseci ove godine (siječanj – svibanj) posjetila 614.844 turista, dok je u istom razdoblju ta brojka bila 573.694. O porastu dovoljno svjedoče podaci za svibanj, kada je u BiH zabilježeno 188.719 dolazaka (54.992 domaćih i 133.727 stranih turista), a u istom mjesecu prošle godine ostvarena su 167.684 posjeta. Zanimljivo je da znatan skok bilježi broj stranih turista jer je u svibnju 2023. u BiH stiglo 114.287 stranaca.
Najviše stranih turista u prvih pet mjeseci bilo je iz Hrvatske (76.086), Srbije (65.181), Turske (47.541), Slovenije (29.186) i Kine (20.231). Prema podacima Agencije za statistiku BiH, turisti su u razdoblju siječanj – svibanj 2024. ostvarili 1,289.248 noćenja, što je za 5,7 posto više u odnosu na isto razdoblje 2023. godine (1,219.362 noćenja). Sve navedeno upućuje na mogućnost da u 2024. godini dosegnemo broj od 2 milijuna posjeta, a na to upućuju i podaci iz protekle godine u kojoj su turisti ostvarili 1,733.071 posjet, što je za 17,3 posto bilo više u odnosu na prethodnu, 2022. godinu, te 3,645.839 noćenja, što je za 13,2 posto više u odnosu na 2022. godinu.
V. d. direktora Turističke zajednice HNŽ-a Anđelko Maslać za Večernji list ističe kako se turistički djelatnici, ali i svi zajedno u zemlji nadaju da će se dosegnuti broj od 2 milijuna posjeta, no upozorava i na situaciju u kojoj je uslijed neusklađenosti sustava teško doći do pravih pokazatelja kada govorimo o konkretnim brojkama. Međutim, naglasio je kako se radi na promjenama koje bi trebale rezultirati sustavom koji će na pravi način oslikavati stanje na terenu kada govorimo o posjetima. U tom je kontekstu naveo i kako je iznimno pozitivno što se počelo s osnivanjem lokalnih turističkih zajednica po općinama i gradovima, a sve zajedno ide u smjeru stvaranja sustava koji će odgovoriti na sva postavljena pitanja. Naravno, u ovom se trenutku može, dodaje, zaključiti kako turizam postaje jedna od strateški značajnih gospodarskih grana.
Sustavan pristup tematici moguće je vidjeti i kroz Strategiju razvoja turizma u Federaciji BiH za razdoblje 2022. – 2027. godine. Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder, nakon što je spomenuti dokument dobio podršku, naglasila je kako je riječ o dokumentu koji ne čini kraj zadatka, već predstavlja temelj i prvi korak k trajnom naglašenom partnerskom te stručnom stavu razvoja turizma Federacije BiH. Trajni cilj provedbe strategije je zadovoljstvo turista, turističkih djelatnika i građana.
– Federaciju Bosne i Hercegovine odlikuje bogata turistička ponuda koja pruža karakteristična i uzbudljiva iskustva. Sve ovo je potencijal koji može doprinijeti povećanju broja turista i investicija. Ova ponuda zasnovana je na prirodi i sportsko-rekreativnim aktivnostima, kulturi i nasljeđu te vjeri, raznolikosti i broju prirodnih destinacija i atrakcija – navela je ona.
Potrošnja
Turizam sa sobom donosi i povećanu osobnu potrošnju, a koja u velikoj mjeri i generira izlazne brojke o bruto društvenom proizvodu na kraju svake godine, a prvenstveno dovodi do podizanja životnog standarda u lokalnim zajednicama. Potrošnja je već u lipnju ove godine, kada govorimo o Federaciji, porasla za 67 milijuna maraka. Uvidom u podatke koje prikuplja Porezna uprava Federacije BiH vidljivo je kako je potrošnja evidentirana putem fiskalnih uređaja u lipnju iznosila 5.416,593.251,90 KM, a u lipnju prošle godine 5.349,140.685,64 KM. Usporedbom s mjesecima koji nisu karakteristični za veliki broj turističkih posjeta poput, primjerice, ožujka, razlika je još i veća. Naime, u spomenutom mjesecu ove godine putem fiskalnih uređaja evidentirana je potrošnja u iznosu od 5.012,676.619,80 maraka.
Vecernji.ba