U najnovijem broju Preporoda objavljen je clanak o ospjesnoj odbrani magistarskog rada nasega Dine Maksumica.
Rad je prezentiran na prestiznom Al-Azharu. Prenosimo calanak u cijelosti. Cestitamo Dini Maksumicu i njegovoj porodici na ovome za sve ljubusake vaznom dogadjaju.
U srijedu 15.05.2013 na katedri za Šeriat-Islamsko pravo, Fakulteta Dar el-Ulum pri Kairskom Univerzitetu, student Dino Maksumić je uspješno odbranio magistarski rad pod naslovom: “Naučna studija i valorizacija autografa Fethul esrar, Mustafe sina Jusufa Mostarca, Šejh Jujo, ( umro 1119. h.) poglavlja o naredbi i zabrani”. Mentor ovom djelu je istaknuti prijatelj BiH, prof.dr. Muhammed Ed-Dusuki, koji je u dva navrata boravio u BiH, 1996. i 2010 god. Članovi komisije su bili Prof. Dr. Ibrahim Abdurrahim sa istoimenog Fakulteta, i Prof. Dr. Muhammed Nedžib Ivedejn sa Pravnog Fakulteta.
Rad se sastoji iz dva osnovna dijela. U prvom dijelu, student je u prvom poglavlju, predočio biografiju ovoga velikoga mostarskog alima, Šejha Juje, koji je u arapskom svijetu skoro pa nepoznat. Objasnio je političke i društvene prilike u Mostaru i BiH koje su u to vrijeme bile vrlo turbulentne i napete. Rodna gruda šejha Juje je u tom periodu bila izložena raznim iskušenjima, od kukavičkog napada uskoka Stojana Jankovića na Mostar , prvi dan Ramazanskog bajrama 1695.god., do bezumnog paljenja Sarajeva, dvije godine poslije, od strane Eugena Savojskog. Ovi događaji su ostavili jasan trag na naučnu produktivnost Mustafe Ejubovića. U radu su također izneseni podatci iz njegovog života, od naučnog putovanja i petnaestogodišnjeg boravka u Istanbulu, preko kratkog boravka u Egipatu, i povratka u rodnu grudu radi preuzimanja funkcije Muftije. U drugom poglavlju je potvrdio autentičnost ovog Šejh Jujinog komentara iz oblasti usuli-fihka, ukratko naveo glavne izvore na koje se oslanjao, kao i kratke crte metode koju je koristio pri komentaru i napokon rezime biografije autora glavnog teksta Dželaluddina Habbazija.
Drugi dio magistarskog rada je i obimniji jer se radi o (tahkiku) valorizaciji prva dva poglavlja o naredbi i zabrani, koji su zahtijevali dugo vremena i truda vezano za prepoznavanje i navikavanje na specifičnost rukopisa Mustafe Ejubovića kao i problem skraćenica koje je često koristio. Izvod hadisa koje je koristio u dokazivanju, a za koje ne navodi izvore niti prenosioca, je novopečenom magistru, predstavljao poseban izazov jer su korištene predaje vrlo često samo mali dio hadisa Poslanika s.a.v.s, tako da ih je bilo vrlo teško naći ili ih Šejh Jujo prenosi u značenju, što je predstavljalo dodatan problem.
Članovi komisije su izrazili svoje veliko zadovoljstvo učestvovanjem u raspravi magistarskog rada studenta koji dolazi iz bratske BiH. Dr. Ibrahim je kazao da je rad zasigurno respektabilan, i ide u prilog studentu iz dva pravca. Prvi: isticanje islamskog nasljeđa u Bosni i Hercegovini kroz djelo jednog od tamošnje uleme, i drugo: rad je ozbiljan pokušaj istraživača sa tog geografskog područja, kojeg podržavamo i podstičemo ka daljnjem radu.
Magistar je svoj rad posvetio i poklonio roditeljima, ocu Husniji i majci Feridi kojima je neizmjerno i duboko zahvalan na dugogodišnjoj i bezrezervnoj pomoći i podršci.
Iako su ispiti pred vratima, odbrani magistarskog rada su prisustvovali mnogobrojni studenti Bošnjaci i Egipćani, kao i predstavnik Ambasade BiH u Egiptu, gosp. Muhamed Čengić.
Članovi komisije su nakon dvosatne rasprave rad ocijenili sa odličnom ocjenom.
Dino Maksumić, rodom sa Gradske kod Ljubuškog, je rođen 1983.godine u Mostaru gdje je završio Karađoz-begovu Medresu u 357. generaciji. Poslije završenog Fakulteta islamskih nauka, (usulu- din) odsjek za Hadis i hadiske nauke pri Univerzitetu Al-Azhar, upisuje postdiplomski studij na Kairskom Univerzitetu, Fakultet Dar el-Ulum, na Katedri za Šeriat, gdje je uspješno magistrirao. Osnivač je i aktivan član Asocijacije Studenata BiH u Egiptu kao i osnivač časopisa Glasnik navedene Asocijacije gdje objavljuje svoje radove i prijevode radova. Oženjen je i ima jednu kćer. Supruga Selvedina je također završila Karađoz-begovu Medresu i Fakulteta za Šeriat pri Al-Azharu.
Asmir Bekric