Zapadne zemlje su zaustavile Alijinu armiju da osvoji cijelu Bosnu

levi

Svjetski poznati filozof, pisac i veliki prijatelj Bosne i Hercegovine Bernard Henry-Levy u ekskluzivnom intervjuu za Anadolu Agency (AA) izjavio je da su „zapadne zemlje zaustavile armiju Alije Izetbegovića da osvoji cijelu Bosnu u Hercegovinu”. “Alija nije bio za rat i stradanja u Bosni.

On je bio vrlo učevan čovjek, vjernik, uvijek miran i staložen, i na kraju je zbog toga i dobio rat. Ali ipak zaustavljen je od strane Zapada da u cijelosti pobijedi u ratu u BiH od 1992. do 1995. godine, nakon što je Zapad zaustavio bh. armiju kada je ona snažno i nezaustavljivo napredovala prema Donjem Vakufu i poslije i prema samoj Banja Luci. Zapadne zemlje su zaustavile Alijinu armiju da osvoji cijelu Bosnu i da postanu istinski pobjednik bosanskog rata”, kazao je ovaj ugledni intelektualac.

Istakao je da je Alija vrlo cijenjen čovjek i intelektualac na Zapadu i da nije zaboravljen zbog svojih herojskih podviga koje je napravio kako bi BiH ostala zemlja različitih nacija i vjera.

“Sjećanje na Aliju Izetbegovića je još uvijek živo u svijetu, u Evropi i na Zapadu. Njegovo ime je prisutno kao i sjećanja na patnje, borbu i izgradnju narodne armije u borbi protiv genocida. Alija je zaslužan za herojsku borbu Bosanaca i Hercegovaca protiv genocida u BiH. Iako postoje i različita mišljenja o njemu, ipak, cijeli svijet slaže se o njegovoj ulozi u njegovoj ljudskoj veličini. Svijet je uvjeren u to da je Alija želio Bosnu u kojoj će živjeti ljudi različitih vjera, nacija i kultura”, rekao je Henry-Levy.

Prema njegovom mišljenu, upravo je Sarajevo zadržalo taj duh multikulturalnosti i najviših civilizacijskih vrijednosti.

“Kada sam tek stigao u Sarajevo ovaj put odmah sam čuo zvona crkava. U tom momentu me nazvala moja supruga koja je katolkinja i koja živi u Parizu, i pitala me gdje se nalazim, da li sam možda u Rimu ili negdje u Evropi. Kazao sam da sam u Sarajevu, i da se iz ovog grada širi zvuk crkvenih zvona. Ovo je velika prednost i prepoznatljivost Sarajeva koji je istinski evropski Jerusalem. U tom gradu na jednom mjestu možete vidjeti crkve, džamije, sinagoge, itd… I svi nekako žive u nekoj slozi, harmoniji i opuštenoj atmosferi”, rekao je on.

Ipak, smatra kako se Evropska unija (EU) ponaša nepošteno i nefer prema BiH koju je “izdala i ostavila na cjedilu nekoliko puta”.

“Evropska unija se ne ponaša korektno i pošteno prema Bosni. EU je čak davno tokom rata izdala i ostavila na cjedilu Bosnu i njen narod. Štaviše, EU je zaustavila Bosnu kada se nalazila u situaciji da okonča posao i da pobijedi u ratu. Zato EU i Evropa imaju veliki dug prema Bosni. I Evropljani još nisu platili taj dug Bosni. Taj dug je da Evropa u svoje okrilje primi Bosnu i da dozvoli Bosni da postane članica EU-a. To je obaveza cijele EU. Jedan sam od onih Evropljana koji žele Evropu koja će prihvatiti Bosnu što prije. Na svakom koraku pokušavam da podignem svoj glas kako bi se ispravila nepravda Evrope prema Bosni”, kazao je Henry-Levy.

Uvjeren je da će, i pored svih prepreka i izazova po civilizacijske i demokratske vrijednosti, Evropa ostati multikulturalno društvo.

“Većina Evrope je spremna da prihvati drugačije kulture, nacije i vjere u svoje okrilje. Ali u Evropi postoje i drugačiji stavovi koji su sve prisutniji i koji se, primjerice, protive ulasku Turske u EU samo zato što je to većinski muslimanska zemlja. Takvi Evropljani su protiv ideje multikulturalnosti u Evropi. Ali Evropa će zadržati svoj duh multikulturnog i kozmopolitskog društva”, ocijenio je on.

U tom kontekstu, vjeruje da će Bosna i Hercegovina ući u EU jer postoje mnogi Evropljani, u koje svrstava i sebe samoga, koji lobiraju da Bosna bude neodvojivi dio Evrope.

“Bosna će ući u EU što je, između ostalog, bio i san Alije Izetbegovića. Njegov san je bio da BiH bude ujedinjena i jedinstvena nacija ali i da jednog dana uđe u EU. Zato je za njega bilo vrlo teško i bolno da potpiše Dejtonski sporazum i da se time podijeli zemlja. Alija je želio graditi snažne veze sa Evropom. I mislim da će se taj njegov san i ispuniti. Postoje mnogi Evropljani koji lobiraju da Bosna uđe u EU i da bude dio Evrope, odnosno srce Evrope”, istakao je profesor Henry-Levy.

Prema njemu, Bosna je u pogledu vrijednosti, kulture i mentaliteta već sada sastavni dio Evrope.

“Bosna je istinski dio Evrope jer su evropske vrijednosti u venama i genetskom kodu Bosne. Bosna je u najgorim momentima ratnih dešavanja sačuvala svoj prepoznatljivi duh multikulturalnosti i tolerancije prema drugim i drugačijima. I zato vjerujem da je najgore iza nas. Također sam više nego siguran da bi ulazak BiH u EU bio historijska prekretnica za cijelu zemlju i društvo jer bi to donijelo bosansko buđenje koje bi rezultiralo boljim standardom života za sve građane”, kazao je on.

Mišljenja je da bi se Bosanci i Hercegovci puno brže kretali prema Evropi ako i Evropa pokaže istinsku želju da prihvati Bosnu u svoje okrilje.

“Ako bude postojao istinska odlučnost i volja u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i u Evropi da se Bosna primi u EU onda će Bosanci mnogo brže raditi prema približavanju Evropi. Bosna se trenutno osjeća kao da je ostavljena i u očajnom stanju, kao što je bila ostavljena na cjedilu i u ratu. Njeno srce je postalo suho jer je zanemarena od Evropljana. Ali ako se pojavi snažna vjetar i entuzijazam u EU to bi vratilo nadu i volju bh. narodima da uđu u EU”, tvrdi Henry-Levy.

Na kraju je istakao da cijeli svijet ide prema demokratskim vrijednostima naglasivši kako su i arapske zemlje na putu tranzicije iz diktatorskih u demokratske režime.

“Arapske zemlje su na putu prema demokratskoj budućnosti. Neki diktatori su pali i to je dobro za arapske zemlje. No, ne smijemo se zavaravati jer to još uvijek nije raj na zemlji, jer se i dalje vodi rat u tim zemljama između demokrata i ne demokrata, između liberala i pobornika autoritarizma. To je jedna nova bitka u arapskom svijetu. Francuskoj je trebao jedan vijek da pređe iz monarhije u republički sistem. Mislim da će Arapima trebati manje vremena da pređu u demokratski sistem”, vjeruje Henry-Levy.

1191 Posjeta 1 Posjeta danas