Neosporna je činjenica da sela odumiru, jer prema posljednjim podacima iz popisa stanovništa 2013. godine, više od 300 sela potpuno je prazno.
Statističari pojašnjavaju da se u posljednjih deset godina skoro 100.000 ljudi iz cijele BiH naselilo u dvadesetak većih gradova. Danas se navodi da je približno 500 sela u BiH sablazno prazno, a skoro 1.500 ih ima nešto manje od deset stanovnika.
Demograf Amer Osmić pojašnjava za Avaz da više nema sela kakva mi poznajemo u suvremenom društvu BiH.
– Kad usporedimo ove podatke sa popisom iz 1991. godine, možemo reći da su ta sela bila vrlo razvijena i poljoprivredno i natalitetno. Ukoliko pratimo popise stanovništva, vidjet ćemo da su sela uvijek, u odnosu na grad, imala veću stopu nataliteta. Ljudi su tada razmišljali na duže staze. Nije bilo čudno da se čuje kako je i do šest članova domaćinstva. Sada je selo ostalo po strani, jer jednostavno, nema motiva da ljudi ostanu na selu – istaknuo je Osmić.
Dodaje kako je osnovno rješenje za demografsku kataklizmu sela drugačiji pristup od trenutnog.
– Treba motivirati narod tako da se selo mora popularizirati. Selo, jednostavno, mora da vidi ulogu u društvu, a to će vidjeti ako vidi da se isplati baviti stočarstvom. Trebaju postaviti takve politike da se nagradi rad na selu tako da se osiguraju bilo kakve subvencije. Ne moramo izmišljati vruću vodu – rekao je Osmić.
Sociolog Jusuf Žiga istaknuo je kako postoji više razloga zbog kojih je sve više odlazaka.
– Ovakva situacija traje, faktički, od ratnog razdoblja. Ljudi, ako imaju bilo kakvu mogućnost da žive negdje gdje će morati računati na izvjesniju situaciju, da se ne plaše da će doći do nekog problema, oni će odabrati tu situaciju. S druge strane, socijalna situacija je loša sama po sebi. Ne može se demografska situacija popraviti za nekoliko godina. Ljudi koji to misle, nemaju pojma o realnoj situaciji – istaknuo je Žiga.
Potezi regionalnih zemalja
U Sloveniji država nudi 45.000 eura čovjeku koji ostaje na zemlji i riješi da se bavi poljoprivredom. U Srbiji, u kojoj je 1.200 sela napušteno, a u 150.000 kuća nitko ne živi, razmišljaju da mlade ljude vrate na selo dodjelom 25-50 hektara državnog zemljišta s jednim jedinim uvjetom – da se zemlja obrađuje.
Bolji Ljubuski