Predsjednica Vlade Kraljevine Norveške Erna Solberg i ministar za kulturu i različitosti Abid Raja su predstavili Vladin Plan za borbu protiv mržnje i diskriminacije muslimana u Norveškoj. Plan se sastoji od 18 mjera za suzbijanje mržnje. Jedna od tih mjera jeste da se svaka vrsta te mržnje smatra krivičnim djelom i da, u tom smislu, povlači i odgovarajuće sankcije.
Jednakost, uključivost i različitost su centralne i važne vrijednosti norveškog društva. Norveška je jedna od evropskih zemalja koja ima veoma pozitivne odnose prema minoritetima. Kada se ovi društveni kvaliteti naruše, stvaraju se problemi koji remete društveni red.
– U našem društvu je u posljednje vrijeme poseban problem taj da su manjine izložene povećanom rasizmu i mržnji koja iz toga proizilazi. Neke manjine su posebno ranjive, poput Jevreja i muslimana. Već imamo usvojen vlastiti plan u borbi protiv antisemitizma, a sada predstavljamo i poseban plan za borbu protiv diskriminacije i mržnje prema muslimanima, kazala je u svom uvodnom izlaganju premijerka Solberg.
U dijelu obrazloženja se navodi da je aktivnost na usopostavljanju ovoga plana otpočela neposredno nakon terorističkog napada na džamiju i centar Al-Noor u Bærumu u augustu prošle godine. Sudionik ovog napada, Phillip Manshaus, osuđen je na 21 godinu strogog zatvora.
– Ovo je spor posao. Ali, mislim da akcioni plan može pomoći da se započne usmjeravanje prema cilju da ova zemlja postane dobra i komotna svima, bez obzira na nivo funkcije, etničku pripadnost, porijeklo i religiju, kazao je ministar za kulturu i različitosti Abid Raja.
Premijerka Solberg polaže velike nade u stavove i način razmišljanja omladine, koji bi trebali odigrati glavnu ulogu u uspostavljanju saradnje i gradnji mostova prema drugom i drugačijem. Ona smatra da može mnogo pomoci činjenica da je mnogo djece i mladih ljudi odraslo uz muslimansku djecu, i imaju mnogo otvoreniji stav kako prema imigraciji tako i prema drugim religijama.
Jedno istraživanje Holokaust centra, koji se bavi različitim pogledima minoriteta na život iz 2017. godine, je pokazalo da 27 posto stanovništva izražava neprijateljske stavove prema muslimanima, a skoro 40 posto podržava tvrdnju da “muslimani predstavljaju prijetnju norveškoj kulturi”, pa se i ovo navodi kao jedan od razloga brzog uspostavljanja ovog plana borbe protiv mržnje i diskriminacije prema muslimanima.
Ovom prilikom valja naglasiti da se sve aktivnosti Kraljevine Norveške uklapaju u aktivnosti svjetske zajednice i Ujedinjenih nacija, odnosno na ovaj način se konkretno provodi Rezolucija UN-a o borbi protiv vjerske netolerancije, diskriminacije i podsticanja na nasilje prema osobama, bazirana na njihovo vjerovanje ili stil života iz 2011. godine. Kraljevina Norveška je prva država u Evropi koja je uspostavila ovakav plan protiv mržnje i diskriminacije prema muslimanima!
Ovoj zvaničnoj prezentaciji Plana za borbu protiv diskriminacije i mržnje prema muslimanima je, pored ostalih predstavnika vjerskih organizacija, prisustvovao i Senaid ef. Kobilica, u ime organizacije Muslimsk Dialognettverk (Muslimanska mreža za dijalog) kojom predsjedava. On je izrazio veliko zadovoljstvo prezentacijom.
– Vlada je danas predstavila akcioni plan protiv diskriminacije i mržnje prema muslimanima. Veoma smo zadovoljni što je ovaj akcioni plan pokrenut. Ovo je važan signal koji Vlada sada šalje društvu. Najvažnije je da Vlada ne tolerira ni mržnju prema muslimanima i da će joj se aktivno suprotstaviti.
Pozdravljamo takav akcioni plan. Zahvaljujemo svima koji su doprinijeli da se ovo ostvari, iako bismo voljeli da nam takav akcioni plan nije potreban i da imamo društvo bez mržnje prema muslimanima. Sada je važno da gledamo naprijed. Ovo je prvi put da je takav akcioni plan lansiran. Ima mnogo dobrih projekata, ali uvijek će imati potencijala za poboljšanje. U svakom slučaju, najvažnije nije ono što je u teoriji, već ono što se radi u praksi. Ovo je dobar početak prema nultoj toleranciji kada je riječ o rasizmu, diskriminaciji i mržnji prema ljudima, uključujući muslimane, poručio je Kobilica.
Inače, Norveška se ubraja u jedno od društava različitosti i to se ističe kao glavni kvalitet ove države. Posebna pažnja se posvećuje vjerskim različitostima. Tako je, prema Državnom statističkom birou, broj osoba koji pripadaju različitim vjerskim institucijama, koji ne pripadaju norveškoj crkvi je znatno povećan. Na kraju sedamdesetih godina broj ovih osoba je iznosio 110.000, a na kraju 2019. godine 680.000. Od ovoga broja, njih oko 170.000 pripadaju muslimanskom društvu.
Sve ovo su bili razlozi za uspostavljanje i predstavljanje Plana aktivnosti borbe protiv mržnje i diskriminacije prema muslimanima. Iz ovoga će uskoro proizići konkretne akcije. Plan ima vremenski okvir 2020-2023. Za njegovo konkretno provođenje garantuju i potpisi aktuelnih ministara. Za svih 18 mjera su zadužena konkretna ministarstva. Posebna pažnja je posvećena dijalozima, upoznavanju sa različitostima, saradnji muslimanskih organizacija i lokalnih aktera i tako dalje. Sve će to pratiti i odgovarajuće zakonske mjere, a neće izostati niti posebna finansijska pomoć za realizaciju ovoga plana.
Moja BiH, Oslobođenje.ba, autor: Fahro Konjhodžić