Mustajbegov most, nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine u naselju Klepci kod Čapljine, samo je jedan u nizu pokazatelja kako je nivo svijesti o čuvanju kulturne baštine u našoj zemlji daleko od zasluženog položaja.
Sa nacionalnog spomenika koji bi u evropskim zemljama bez sumnje bio iznimno značajna turistička destinacija čuvana pod budnim okom nadležnih organa, u BiH je odnesena ploča teška tonu i po i niko joj ne može ući u trag.
Nestala kamena ploča je dio korkaluka – kamene ograde mosta koji je star 503 godine. Taj vrijedni artefakt stajao je pored mosta u blizini magistralnog puta M-17 i trebao je biti postavljen na svoje mjesto u drugoj fazi obnove koju finansira Grad Čapljina.
Gradonačelnik Čapljine Smiljan Vidić nam je kazao kako je slučaj prijavljen policiji, ali da počinioci krivičnog djela još nisu pronađeni. Zbog toga je zasjedala i Komisija za očuvanje spomenika koja traži reakciju inspekcije.
Nakon što je 2003. godine Mustajbegov most proglašen nacionalnim spomenikom, za nadzor je zadužen Zavod za zaštitu spomenika FBiH.
Direktor Zavoda za zaštitu spomenika FBiH Ante Vujnović nam je kazao kako je Zavod za zaštitu spomenika putem medija saznao za otuđenje originalnog kamenog bloka, nakon čega je kontaktirao nadležne.
“Služba zaštite na razini Federacije nema niti jedan instrument inspekcijskog nadzora izuzev stručne ekspertize. Nadležne službe i organi provode istražne radnje te se nadamo kako će pronaći počinitelja ovoga čina”, kazao je Vujnović za Klix.ba.
On ističe da su u slučaju Mustajbegovog mosta utvrđene mjere zaštite podijeljene u dvije zone. Kako navodi, te mjere, između ostalog, izričito propisuju da prva zona zaštite obuhvata objekt i pojas u polumjeru od 100 metara mjereno od sredine mosta.
U ovoj zoni, kako je pojasnio, zabranjena su izvođenja bilo kakvih radova, osim konzervatorsko-restauratorskih, uz odobren projekt ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručni nadzor službe zaštite naslijeđa na razini FBiH, te su zabranjena odlaganja svih vrsta otpada. Zabranjen je promet teških kamiona i građevnih mašina, te je zabranjeno obavljanja svih radova na infrastrukturi osim u iznimnim slučajevima uz odobrenje ministarstva nadležnoga za prostorno uređenje i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa.
“Zavodu se obratila u ljeto 2018. godine obratila Općina Čapljina koja je putem nadležnog ministarstva ražila saglasnosti za hitne konzervatorske-restauratorske radove na Starom mostu u Klepcima, prema dostavljenoj dokumentaciji koju je izradio ECOPLAN d.o.o. Mostar. Zavod za zaštitu spomenika, kao nadležna služba zaštite na razini Federacije Bosne i Hercegovine, svojim stručnim mišljenjem prihvatila je projekt i vršila je stručni nadzor nad radovima prve faze hitnih radova na mostu. Prva faza radova, izvedena u 2019. godini, zaokružila je operativnu cijenu prema osiguranim sredstvima. Druga faza radova bila je planirana u ovoj godini i, između ostalog, predviđala je rad na korkaluku – kamenoj ogradi mosta nakon zaokruživanja financijske konstrukcije. Ostaci originalnih blokova kamene ograde deponirani su uz sami most čekajući nastavak radova”, kazao nam je Vujčić.
Zavod za zaštitu spomenika će, kako ističe, pružiti stručnu pomoć pri realizaciji druge faze konzervatorsko-restauratorskih radova na mostu kroz konzultacije i konzervatorski nadzor.
Historijat Mustajbogovog mosta
Most je 1517. sagradio hercegovački sandžak-beg Mustafa-beg (Mustaj-beg), a nekih 150 godina kasnije most je obnovljen po nalogu počiteljskog paše Šišman Ibrahima.
Malo je poznato da je ovaj most sagrađen po sličnom modelu 50-ak godina prije Starog mosta u Mostaru. Premošćuje korito rijeke Bregave koja se pola kilometra dalje ulijeva u rijeku Neretvu.
Raspon lučnog otvora mosta iznosi 17,52 metra, a strijela luka iznad najnižeg vodostaja 6,30 metara i produžava se za jedan metar ispod površine vode, a lučna konstrukcija izrađena je segmentalno.
Podgled svoda izveden je klesanim kamenom, s radijalnim fugama. Najviša tačka iznosi 7,20 m iznad minimalnog vodostaja, 6,44 m na desnoj i 5,71 m na lijevoj obali rijeke Bregave. Obrađena je u kaldrmi od krupnijeg riječnog oblutka s neujednačenim stubama, u ravnini vijenca na čeonim zidovima.
Zub vremena
Uslijed dugogodišnje nepažnje i nemara uništeni su dijelovi ograde – korkaluka, vijenci nad čeonim zidovima i kaldrma, a posebno u vremenu između 1957. i 1987. kada su porušeni i dijelovi krilnih zidova. Služba zaštita izvodila je 1952. konzervatorsko-restauratorske radove, kada je izvršena rekonstrukcija kaldrme i zidića, ali upotrebom neodgovarajućih materijala.
Naknadni radovi na projektu reguliranja Bregave devastirali su prirodno okruženje mosta, a rekonstrukcija lokalne ceste 1991. djelomično je ugrozila prilaznu rampu, dok je veće posljedice spriječila služba zaštite.
Iako neoštećen u ratu, daljnjim neodržavanjem te prometom građevinskih mašina, most je doveden u prilično loše stanje. U proljeće 2019. izvršene su konzervatorsko-restauratorske mjere sanacije mosta, čime su stvorene pretpostavke za njegovu potpunu sanaciju i rekonstrukciju.
Mustajbegov most proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj od 21. do 27. januara 2003. godine.
Klix.ba
Prijedlog: K.M.