Poetika šare, naziv je predavanja kojim Amila Smajović širom svijeta promovira bosanski ćilim kao jedan od najznačajnijih segmenata kulturnog Blaga i tradicije BiH. Iako kao u bajci bosanski ćilim ne leti. Amila s njim obilazi svijet, a mi smo je zatekli u švedskom gradu Halmstadu.Štand s bosanskim ćilimom bio je najupečatljiviji na Festivalu tekstilne umjetnosti koji okuplja učesnike iz cijelog svijeta. Amila je oduševljena činjenicom da je tamo imala jedno od najposjećenijih predavanja o bosanskom ćilimu.
VAV festival tekstilne umjetnosti najveći je kulturni događaj u ovoj regiji. Mislim da imaju 10.000 posjetilaca tokom dana i to svih generacija. Nevjerovatna je njihova ljubav prema tradiciji, a posebno su vezani za stare tehnike tkanja na horizontalnim razbojima. Većina posjetilaca ostala je zbunjena činjenicom da u Bosni i Hercegovini ne postoji nijedna ustanova te nijedna organizacija koja bi se bavila očuvanjem i zaštitom starih tkalačkih zanata, a posebno zaštitom bosanskog ćilima – kazala je Amila Smajović.
Bosansko-hercegovaško švedski savez žena zaslužan je što se bosanski ćilim predstavio na ovom velikom sajmu. Riječ je o udruženju koje okuplja veliki broj žena iz BiH i Švedske, što je prepoznalo i ministarstvo kulture ove skandinavske zemlje.
Svojim neumornim radom Amila sanja san da država ima nacionalni program koji bi zaštitio tri Brenda BiH u tkanju a to su: Ponjava, koja na ovim prostorima egzistira više od 3.500 godina,Ćilim I Serdžadu. Pri tome često istakne kako crvena boja ćilima i serdžada simbolizira žrtvovanje i rađanje, što nas bolno povezuje sa istorijom naše države Bosne i Hercegovine.
Ona je na sjajan način spojila priču o tradiciji tkanja sa grafičkim dizajnom koji je neraskidivo vezan za motive utkane u stogodišnju tradiciju bosanskog ćilima.
– Izgleda možda nespojivo, ali ćilim i grafika su puno kompatibilni. Obje tehnike izrade izražavaju se u “plohi”. Ali ideja da se počnem baviti ćilimom došla je još u vrijeme rata kada sam radila drvoreze, a jedan od mojih drvoreza podsjećao je na ćilim. Kad smo kasnije radili “Ratnu grafičku mapu” prof Salem Obralić mi je rekao da i ta grafika liči na – ćilim! To mi je dalo ideju da još 1994. počnem da proučavam ćilim i šare na njemu. Od tada datira i moje razmišljanje kako Bosna i Hercegovina ima stotine godina dugu tradiciju izrade ćilima i da je prosto imperativ da od zaborava sačuvamo i ponovo afirmišemo naš Bosanski ćilim, ali i sve druge stare zanate koji su u izumiranju, ponosno istiće Amila I kako smo vidjeli dobro joj ide.
Uskoro će izaći njena knjiga Tajna bosanskog ćilima kojom će zaokružiti svoj inspirativni I mukotrpni rad na očuvanju bogatstva i tradicije BiH.
ljudski.ba
Macanovici.net
