Vakuf je jedna od rijetkih institucija kroz čiju dugu historiju postojanja možemo izučavati: kulturu, socijalni, vjerski i svaki drugi društveni aspekt razvoja muslimanskog naroda na našem podneblju. Vakuf je zasnovan na propisima šerijatskog prava i počeo se širiti u našim krajevima početkom 15. Stoljeća, odnosno sa pojavom islama.
Ova institucija je zasnovana na propisima šerijatskog prava koji se temelji na Kur'anu i Hadisu. Jedan od kur'anskih ajeta u kome se može naći značenje, osnovanost vakufa i uvakufljenja je 92. ajet sure Ali'Imran koji glasi:“Nećete postići dobročinstvo sve dok ne udjelite dio onoga što vam je najdraže; a bilo šta što vi udijelite Allah će zasigurno znati.“Vjerovjesnik je ovo protumačio riječima:“ Poslije smrti insana na ovom svijetu svi njegovi tragovi nestaju, osim u tri slučaja: ako čovjek iza sebe ostavi trajno dobro(sadaku,vakuf), zatim znanje, nauku, kojim će se drugi koristiti, i dobro odgojeno dijete koje će mu dovu činiti i moliti se za njega.“Inspirisan naprijed navedenim tumačenjem 92. ajeta sure Ali'Imran, Omer ibn Hattab je došao Vjerovjesniku i rekao da mu je njegovo imanje u Hajberu najkorisnije i najdraže te zatražio savjet kako da ga učini trajnom sadakom.Poslanik,a.s., odgovorio mu je da će najbolje učiniti ako ga izuzme iz svog posjeda i odredi da se ubuduće neće moći „ni prodati, ni naslijediti, niti pokloniti.“
Poslije ovog savjeta, Omer ibn Hattab određuje da se prihodi sa njegovog imanja imaju koristiti za potrebe: siromaha, njegove rodbine, za otkup robova, za ratnike, za putnike.Primjer Omera ibn Hattaba slijedili su skoro svi ashabi i saborci Poslanika.I sam Poslanik,a.s., kao primjer dobročinstva uvakufljenja je uvakufio sedam voćnjaka.
U prirodi bića muslimana, a što odgovara i normama dobrog ponašanja, spada i činjenje općedruštvenih dobročinstava koja se mogu iskazivati i kroz instituciju uvakufljavanja. Vakuf je darovna imovina zaštićena od prodaje, otuđenja ili drugih oblika razvlaščivanja, data u vjerske ili dobrotvorne svrhe putem korišćenja njenih plodova.
Da bi vakuf bio ispravan, vakif mora biti poslovno sposoban i uvakufljenje vršiti svojevoljno i bez ičijeg pritiska.Uvakufljavati mogu podjednako muškarci i žene. Nakon objavljivanja ajeta kojim se žene uvode u zakonite nasljednike, one počinju suvereno raspolagati svojom imovinom.Ne želeći zaostati u dobrim djelima za svojom braćom i muževima, mnoge žene muslimanke su još za života Poslanika,a.s., uvakufljavale svoja dobra.Kao primjer navodimo Zubjedu, ženu abbasijskog halife Haruna Er-Rešida, koja je svojim vakufom izgradila vodovod u Mekki koji je i danas u upotrebi. Mnoge su muslimanke u našim krajevima osnivale značajne vakufe.Vakuf Nadžije, kćeri Hasanove, koja je u Stocu 1791.god. uvakufila dućan u čaršiji i odredila da se iz prihoda svake godine izdvaja mukavva za Hadži Alijinu džamiju i da se prouči hatma za njenu dušu.Hanuma Fatima Šarić je 1620. godine u Mostaru na carini sagradila i uvakufila jednu džamiju sa četvrtastom munarom. Priča se da je ona u Mostaru podigla,također, i sahat-kulu i jedan mekteb.
Darovati, odnosno uvakufljavati mogu samo poslovno sposobne osobe, pu jednu džamiju sa četvrtastomnoljetne, zdrave osobe, kao što smo već rekli, muškarci i žene podjednako. Maloljetnici, prezadužena lica i duševno bolesna lica ne mogu izvršavati ovu dužnost. Predmet vakufa mogu biti pokretne i nepokretne stvari . Ciljevi koje vakif može imati prilikom osnivanja vakufa su: vjerski, prosvjetni, milosrdni, socijalni i privredni. U vjerske svrhe su se najčešće uvakufljavale džamije, mesdžidi, musale i tekije, a najpoznatije su:Gazi Husref-begova džamija u Sarajevu, sagrađena 1530. godine, Aladža džamija u Foči, sagrađena 1550. godine, Karađoz-begova džamija u Mostaru, sagrađena 1537. godine i Ferhadija u Banjoj Luci sagrađena 1583. godine.Izučavanje nauke i sticanje obrazovanja je dužnost –farz svakog muslimana i muslimanke, i u tu svrhu je u našim krajevima osnovano mnogo vakufa.
U tu svrhu su dobri bogobojazni ljudi vakifili: medrese, mektebe i biblioteke. Jedna od najpoznatijih medresa je Gazi Husref-begova u Sarajevu.Osim medresa i mekteba, u obrazovno-odgojne svrhe uvakufljene su i biblioteke.Biblioteke su igrale važnu ulogu u prosvjećivanju naroda.Iz više uvakufnama iz raznih naših krajeva vidi se da su vakifi davali i osiguravali posebne prostorije, sredstva za obrazovanje i često poklanjali svoje knjige. Kao svjež primjer imamo poznatu tuzlansku porodicu Čokić koja je uvakufila svoju vrijednu porodičnu zbirku knjiga Behram-begovoj biblioteci u Tuzli. Cilj osnivanja vakufa u milosrdne svrhe sastojao se u pomaganju onih ljudi koji su u nevolji i koji ne mogu opstati bez tuđe pomoći.U mnogim našim vakufnamama se može naći da su se vakufi osnivali radi: pomaganja siromaha, siročadi, učenika, putnika, dužnika, bolesnika. U vakufe sa socijalnom svrhom spadaju vakufi koji se odnose na snabdjevanje vodom, gradnju i opravku javnih kupatila,uređenje mezarja, podizanje i opravku mostova, zidanje sahat-kula i dr.Kameni mostovi sagrađeni vakufskim sredstvima spadaju u najmonumentalnije građevine iz turskog doba.Sultani su ih podizali kao svoje zadužbine.Među najpoznatijim mostovima sagrađenim uvakufljenjem spadaju most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i Stari most u Mostaru.
Vakufi su imali značajnu ulogu i u privrednom razvoju jedne čaršije. U ovu svrhu, iz vakufskih sredstava podignut je čitavi niz bezistana, hanova, dućana, zanatskih radionica, kuća za stanovanje. Valiki vakif Gazi Husref-beg uvakufi u šeher Sarajevu poznati bezistan, a od hanova je najpoznatiji han braće Morića.Prema šerijatskim propisima, vakufsku upravu čine i njome, uz pomoć Islamske zajednice upravljaju: mutevelija, nazir i kadija.Najpoznatiji vakifi iz turskog perioda u Bosni i Hercegovini bili su:Ferhad-paša Sokolović,Gazi Husref-beg,Mehmed-beg Karađoz,dobrotvor Hasan-Nazir, Hasan defterdar(Arnaudija džamija),šejh Magribija, Derviš-beg i Mahmut-beg Bušatlija(Livno),Behram-beg(Tuzla), a od vakifa koji su iza sebe ostavili kuće da služe kao trajna dobra spadaju:kuća Alije Đerzeleza u Sagrdžijama,Svrzina kuća-Glođin sokak-Sarajevo, kula Husein-bega Gradašćevića u Gradačcu,stambeni kompleks Rizvanbegovića(begovina u Stocu) i dr.
Izvor:Bosanska sumejja;novembar/decembar 2003.Broj 10.
Autor:Nizama Đug
Priredio: Kemal Mahić
Bosanska sumejja
Nizama Đug, bibliotekarka
Naslovna fotografija: Gazi Husrev – begova medresa u Sarajevu, najstarija obrazovna ustanova u BiH, postoji 486 godina