1.Kadiluk Foča ili Foča sa Ulogom, sa nahijama Soko, Samobor, Bistrica, Goražde, Zagorje i Završ
2.Mostarski kadiluk sa nahijama Blato, Drežnica, Beoćno, Rakitnica i Mostar
3.Kadiluk Cernica, sa nahijama Gacko i Piva
4. Kadiluk Nevesinje sa nahijama Dobri, Konac Polje i Nevesinje
5. Blagajski kadiluk sastoji se od samog grada(varoši) Blagaja,te jednog džemata sa 28 sela i 8 knežina
6.Prijepoljski kadiluk sa nahijama:Prijepolje, Mileševo, Ljubivoda i Matarage
7.Pljevaljski kadiluk sa nahijama: Pljevlja, Kukanj, Vraneš, Krička, Poblaće
8.Kadiluk Novska Bekija sa nahijom Dračevica i Onogošt(Nikšić)
9.Kadiluk Ljubuški sa nahijom Ljubuški
10. Kadiluk Ljubinje
11.Kadiluk Konjic ili Belgraddžik
12. Kadiluk Duvno
13. Stolački kadiluk sa nahijom Vidoška
14. Kadiluk Čajniče sa nahijama Pribud Međurječje i Duboštica(ili Polimlje) s kasabom Rudo
15. Kadiluk Gabela ili Neretva
16. Kadiluk Podgorica
17. Kadiluk Karadag(Crna Gora)
Izvor: Hazim Šabanović:“Bosanski pašaluk“str.229-231.
„U proljeće 1683. godine,kada je Turska bila na vrhuncu svoje moći i slave, veliki vezir Kara Mustafa paša Ćuprilić povede veliku vojsku za osvajanje Beča. U toj vojni učestvovao je znatan broj bosanskih spahija i vojnika(bosanska vojska je bila utaborena u Doblingu, odakle je jurišala na samu bečku tvrđavu). I poslije dva mjeseca opsade i krvavih bitaka, Austrijancima u pomoć stiže poljski kralj Sobjeski i on uspije da razbije tursku opsadu. Na povratku, bosanska vojska na čelu sa Hizr pašom, porazi Sobjeskog kod Ostrogona, ali u novoj bici koja usljeđuje poslije dva dana, sama doživi težak poraz u kome pogibe i sam paša.
S pravom se poraz pod Bečom tretira kao početak kraja osmanlijske moći i posebno evropske ekspanzije, jer naredna dva stoljeća će biti u znaku turskog uzmicanja, gubljenja velikih prostora od Madžarske,Slavonije,Dalmacije itd.,ćime će se postupno, upravo na granicama Bosne braniti okrunjeno carstvo.
Poslije bečkog poraza i sam bosanski pašaluk doživljava teritorijalne gubitke i novu administrativnu podjelu.Time je on bio sveden na pet sandžaka: bosanski, hercegovački, zvornički, kliški i bihaćki.
Karlovačkim mirom(1699), utvrđene su nove granice prema Austriji i Mletačkoj Republici. Čime su ostali neki djelovi krčkog sandžaka pod turskom vlašću i oni su priključeni bosanskom sandžaku i jajačkom kadiluku. Istovremeno, otpali su od ovog sandžaka periferni dijelovi preostalih sandžaka(od beogradskog sandžaka otpala je Kostajnica, od hercegovačkog Gabela i Herceg-Novi itd).Ti gradovi su bili središta istoimenih kadiluka i uz stara imena nosili su dodatak BEKIJA(ostatak).
Izvor:Nijaz Duraković:Prokletstvo Muslimana;Sarajevo 1993.
Izbor: Kemal Mahić