Dva prekrasna vodopada-KRAVICA I KOČUŠA-na tamnosmaragdnoj rijeci Trebižatu,prvi je razlog zašto treba doći u LJUBUŠKI.Drugi,jer je ovaj prirodan dar u obilju vode,u srcu najvećeg kraša u svijetu,omogućio stoljetnu tradiciju uzgoja izuzetno kvalitetnog grožđa i duhana.A od dobrog grožđa nije daleko do još boljeg vina.Rodno mjesto čuvenog hercegovačkog crnog vina „BLATINA“ upravo je Ljubuški.
Treći razlog…,to je trideseti.Jer,razloga za dolazak u Ljubuški odista je mnogo.Evo,navedimo još neke:
LJUBUŠKI,gradić sa,širim područjem,28.000 stanovnika,na nadmorskoj visini oko 100 metara,najkraći je put iz srednje Bosne i neretvanske Hercegovine za Makarsku i Splitsku rivijeru.Ovaj topao,sunčani gradić,u neposrednom mediteranskom zaleđu,udaljen je od mora samo 28 kilometara.
Pored vodopada Kravice i Kočuše,u ovoj zelenoj oazi,dvije su još prirodne ljepote:dva vrela riječica Vrioštice i Studenčice.
Krajevi oko Ljubuškoga bili su naseljeni još u davna vremena:posebno mnogobrojna arheološka nalazišta iz doba Ilira i Rimljana svjedoče o tome.Stari kastel LUBUSSA,nukleus srednjovjekovnog grada,predhodnik je današnjeg Ljubuškog.Prema narodnoj legendi,ovaj gradić dobio je ime po Ljubuši,ženi hercega Stjepana Kosače,gospodara Hercegovine u 15.stoljeću.
Pored brojnih ostataka ilirskih gradina i grobnih gomila,jedno od najznačajnijih nalazišta o ranijem životu u ovom kraju predstavlja rimski logor (BIGESTE?),na lokalitetu Gračine,iz 1.st.naše ere.Brojni pisani materijalni dokumenti govore da se u to doba odvijao živ promet kroz Ljubuški,koji se nalazio na važnoj rimskoj cesti SALONA(današnji Solin kod Splita)-NARONA(danas selo Vid kod Metkovića).
Doseljavanjem Slavena u ove krajeve (VII st.naše ere) prekida se nit razvoja sve do XII.stoljeća,kada mecena Krešimir i njegova žena Pavica potpomažu gradnju crkve arkanđela Mihovila.Ovaj podatak naveden je na kamenom ćirilskom natpisu-Humačkoj ploči-za koji se drži da je najstariji primjer slavenske pismenosti u ovim krajevima.
Srednjovjekovni nadgrobni kami-s t e ć c i-najbrojniji su materijalni dokumenti feudalnog perioda,a kule,džamije i nišani iz vremena 400-godišnje turske okupacije.Dolaskom Ljubuškog u posjed Austro-Ugarske monarhije,poslije okupacije Bosne i Hercegovine 1878.godine,počinje meliorizacija plodnog i vodom bogatog Ljubuškog polja.Danas je to poznati snabdjevač jugoslavenskog tržišta povrćem i voćem.
I period NOB-e ostavio je ovdje vidne tragove,o čemu svjedoče memorijalna obilježja.
Sve ovo predstavlja neodoljiv izazov za turiste svih profila.Osobito za ljubitelje ribolova,kajaka na mirnim vodama ili jogginga uz obale Trebižata.Za one mirnije tu su brojni suveniri-proizvodi vrijednih ruku mještana,još bolja kuhinja,folklor,berba grožđa i duhana u kolovozu i rujnu,degustacija poznatih vina,ili jednostavno uživanje u gostoprimstvu ljudi ovog kraja.
Pored mogućnosti smještaja u atmosferi domaćeg-privatnog smještaja,tu je i hotel „Bigeste“,“B“ kategorije,sa 60 ležaja i sadržajima koji prate ovu kategoriju.
Ove razloge,uz još mnoge druge sadržaje koji omogućavaju dulji boravak u Ljubuškom,dopunjuje još i Turistički savez Ljubuškog,koji putem svog biroa i drugih turističkih agencija,pruža mogućnost brojnih izleta u Mostar,Sarajevo,Jajce,Počitelj,Neum,Dubrovnik,Split…
Jednom rječju,doći u Ljubuški znači doživjeti NOVE HORIZONTE,doživjeti NEŠTO NOVO,TOPLO,LJUDSKO.
Izvor:Turistički savez Ljubuški