MAKARSKA – Već desetljećima je ustaljena praksa da su vikendima tijekom srpnja i kolovoza plaže Makarske rivijere krcate turistima iz naše zemlje, koji se najčešće na more odluče otići za vikend ili na jedan dan.
Međutim, sudeći prema situaciji iz lipnja i prvih 14 dana srpnja, ta višegodišnja tradicija polako se gubi, jer su plaže južnog Jadrana doslovno poluprazne. Turistički djelatnici razočarani su početkom ljetne sezone, osobito kada je u pitanju izostanak bh. gostiju, a razlozi za to su brojni – novi režim na granicama nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, visoke cijene, raznorazni tekstovi (poput onoga iz “Makarskog primorja”), u kojima se autori trude tko će više popljuvati naše turiste, odlazak naših građana na neke druge destinacije. Ipak, jedan je ključan – opća besparica koja iz godine u godinu uzima sve više maha u BiH.
Puste plaže
Naša ekipa u subotu se zaputila prema Makarskom primorju, kako bi se osobno uvjerili kakva je situacija s turističkom sezonom. S obzirom kako je čitav tjedan Granična policija BiH apelirala da se koriste i drugi granični prijelazi, a ne samo Doljani, krenuli smo na prijelaz Crveni Grm. Međutim, niti tu nismo bili lišeni gužvi i čekanja, oko 30 minuta. Treba kazati kako su i bh. i hrvatski graničari i carinici revno radili svoj posao i svojski se trudili da gužve budu što manje.
Isto tako, s obzirom da se radi o špici sezone, gužve su i očekivane. Nakon prelaska granice, uputili smo se prema Gradcu, tradicionalno jednoj od najomiljenijih destinacija naših turista tijekom vikenda. Odmah po dolasku, vidljivo je kako ima vrlo malo automobila bh. registracijskih oznaka te kako su plaže više nego poluprazne. Bez ikakvih problema smo oko podneva našli mjesto “u hladu” na plaži, što je proteklih godina bilo nezamislivo i radnim radima, a kamoli vikendom. Zbog malo gostiju izostao je i žamor s plaža, odakle se doslovce samo čuo zvuk mora i grana koje je njihao blagi povjetarac. Osim domaćih gostiju, nešto bh. turista, zamijetili smo i određeni broj Nijemaca, Čeha i Poljaka. Lokalni ugostiteljski objekti zbog svega navedenog su prazni, ikako su cijene na razni proteklih godina. Tako smo kavu platili 6 kuna (1,5 maraka), točeno pivo 0,5 litara je od 12 kuna (tri marke) pa na više, a, primjerice, porcija lignji sa žara 60 kuna (15 maraka).
Opća besparica
Ugostitelji s kojima smo razgovarali također su nam potvrdili kako je ove godine znatno manje bh. gostiju nego je to bio slučaj ranije. Sve to, naravno, ima svoje logično objašnjenje. Od 1. srpnja u Hrvatsku se ne može ući s osobnom iskaznicom nego samo uz biometrijsku putovnicu, koju mnogi građani još uvijek nisu izvadili. Nadalje, dosta bh. građana se odlučuje i za neke druge destinacije, ponajprije Crnu Goru.
Svi se još uvijek sjećamo teksta iz “Makarskog primorja” pod naslovom “Gosti koji su višak”, u kojem su se na najbrutalniji način popljuvali naši turisti, koji su etiketirani kao gosti koji ništa ne troše, mokre u more, hranu nose sa sobom na plaže, gdje iza sebe ostavljaju otpad itd. Ipak, opća besparica je najvažniji razlog zbog kojeg naši građani vrele ljetne dane provode na lokalnim kupalištima, bazenima, rijekama, jezerima i sl. Teška kriza koja trese našu zemlju, male plaće i mirovine, ogromna nezaposlenost ove godine se dodatno produbila, tako da nam se standard dodatno srozao. Čini se kako je našim građanima dojadilo ono malo novca što imaju trošiti tamo gdje su “gosti koji su višak”.
Piše: Dragan Bradvica