Duhan je othranio generacije Hercegovaca, danas su uzgajivači kriminalci
Duhan se u Hercegovini oduvijek sadio. Sudjelovala bi cijela obitelj, a domaćin bi trud skupio, odnio na vagu te dobiveni novac kroz godinu raspoređivao. Ono što je nekoć bila tradicija gotovo svake hercegovačke obitelji, koje su se natjecale tko će više duhana posaditi, danas je zabranjeno.

Uzgajivači duhana danas su za državu kriminalci i šverceri. Stanice za otkup danas i ne postoje, a s njima ne postoji ni zakon koji bi ozakonio proizvodnju, pa duhanari žive u strahu, kojeg ni najveći kriminalci nemaju.

Plan revitalizacije proizvodnje duhana već godinama postoji u Federalnom agromediteranskom zavodu Mostar. Šef odsjeka za ratarstvo, povrća i zaštitu bilja Ivica Perić za hercegovina.info kaže kako i dalje nema nikakvih pomaka po tom pitanju.

“Ništa se nije promijenilo. Imamo neko blago povećanje proizvodnje, no, značajnih pomaka nema. Najveći je problem što nema otkupnih stanica. U zakonu je ključan otkupljivač duhana koji bi se morao pojaviti. U tom slučaju sve bi se i kroz zakon posložilo. Ljudi sade i svojim kanalima traže tržište. Mi kao institut bi imali svoju ulogu da se pojavi otkupljivač. Održavamo godinama četiri-pet ključnih sorti i jedan hibrid. Mi bi u tom slučaju sjeme brzo umnožili, prodali ga otkupljivaču koji bi to dijelio proizvođačima i napravio evidenciju proizvodnje kroz ugovore”, ističe Perić za hercegovina.info.

Na grudsko područje duhan je stigao čak 50 godina prije vinove loze. Načelnik Ljubo Grizelj kaže kako on i nije baš optimističan kada je riječ o zakonskoj regulativi koja bi omogućila proizvođačima da se registriraju:

“Prije četrdeset i više godina, na široko je bio poznat naš duhan ravnjak, no njega danas ima sasvim malo. Jedna naša udruga išla je s prijedlogom da ga se zaštiti kao turističko dobro, no nije se naišlo na razumijevanje s druge strane. Moje je mišljenje da će sadnja hercegovačkog duhana na kraju morati ići u jednoj turističkoj priči, nešto poput vinskih cesta koje danas imamo u našoj Hercegovini. Za više od toga nisam baš siguran, mada je to jako osjetljiva tema za sve nas”, ističe Grizelj za hercegovina.info.

Bez obzira na mogućnost novčanih kazni, proizvođači se bore da svoj proizvod plasiraju putem crnog tržišta: “Zbog rata, gubitka poslova, zatvaranja firmi, na terenu danas imamo ljude koji su se vratili duhanu. No, po mom mišljenju proizvodnja stagnira. Nema duhanskih stanica, pa smo primorani svoje proizvode plasirati na crno tržište, kako bi prehranili obitelji”, kaže jedan od proizvođača koji je želio ostati anoniman.

Unatoč svemu, popularna hercegovačka “škija” sve je traženija. Ovisno o kvaliteti, ona danas na tržištu postiže cijenu između 20 i 40 maraka.

Prodaja će i dalje ići u strahu od novčanih kazni i zaplijene, sve do nekih boljih vremena.

Ljubuski IKS Portal

33 Posjeta 1 Posjeta danas
News Reporter