Dr. Alija Pirić o Zuki Džumhuru

Uvod:

Sunce i čist zrak privlače mnoge turiste gradu Konjicu. Osim kamene ćuprije, Neretve, raftinga, tavle, Titovog bunkera, drvorezbarstva, u Konjicu je i rodna kuća Zuke Džumhura. Zulfikar Zuko Džumhur, putopisac, slikar i karikaturista i danas živi u sjećanju Konjičana.

Kako je rekao Zukin prijatelj Safet Hebibović: “Zuko se ne može ispričati, Zuko se treba doživjeti“.

Rijetki su sretnici koji su imali priliku da se druže sa ovim umjetnikom. Rodna kuća Zulfikara Zuke Džumhura, djeluje kao depandans Zavičajnog muzeja u Konjicu. Kada otvorite vrata rodne kuće ovog velikana osjetite duh konjičke tradicije iz vremena kada je Zuko bio dijete.

“Svi posjetioci koji danas dođu u donjem dijelu kuće mogu vidjeti fotografije iz Zukina djetinjstva dok se školovao u Beogradu. Osim toga tu se nalaze i lični dokumenti, rukopisi – neki objavljeni i neobjavljeni. Dok u gornjem dijelu kuće svi zaljubljenici najpopularnije emisije Hodoljublja 70 i 80 mogu vidjeti Zukinu garderobu, poznate đubretarce iz te emisije i naravno tu se nalazi autentičan dio namještaja koji je pripadao njegovoj porodici i star je blizu 100 godina”, komentarisao je Muhamed Krnjić, uposlenik Zavičajnog muzeja Konjic.

Zuko je bio poznat i po karikaturama, a za života napravio je više od 10.000 karikatura. Karikatura koja je proslavila Zuku je ona na kojoj na zidu stoji okačena slika Staljina u radnoj sobi Marksa koji piše svoj “Kapital”. Priča se da ga je zbog te karikature zavolio i Josip Broz Tito. Sve Zukine karikature godinama je vjerno skupljao Safet Hebibović, njegov prijatelj i muzeju poklonio 527 karikatura.

“Jedne prilike pošto je Zuko stanovao u motelu otišli smo Badžak i ja da ga posjetimo popodne. Kada smo došli, on je već nešto crtao i kad smo ga pitali šta radi, rekao je neke karikature sprema za Politiku pošto je bio tu zaposlen. U jednoj fascikli smo gledali neke karikature i pitali smo ga šta je sa njima, a on nam je rekao da te nisu na vrijeme stigle u Politiku i sad čekaju neka bolja vremena i ko zna šta će sa njima biti. Kasnije se ispostavilo da te karikature nikad nisu ni objavljivane. Radi se o trideset karikatura”, rekao je Zukin prijatelj Safet Hebibović.

Volio je i Lazara Drljaču, posljednjeg bosanskog bogumila. Prvi put ga je vidio kao dječak kada je Lazar na plaži nacrtao Staru ćupriju iz nekoliko poteza, tada se u Zuki stvorila ljubav prema slikarstvu.

“On je imao svjetsko znanje ali nikada nije odlazio od onoga što je autentično, autohtono za naš bh. duh, a ja bih rekao za konjički duh. Ono što ću isto spomenti je koliko je zapravo značajno djelo Zuke Džumhura dovoljno govori i činjenica da je jedino Nobelovac Andrić posvetio Zuki Džumhuru pogovor i recenziju njegovom djelu Nekrolog jednoj čaršiji. To nikom drugom nije uradio“, kazao je Benjamin Mušinović, koordinator Centra za kulturu Konjic.

Nisam nesavremen i nemoderan, pokušavam i uspijevam da volim vrijeme i adete u kojima trajem i duram, rekao je davno Zuko Džumhur.

N1.ba

315 Posjeta 4 Posjeta danas
News Reporter