Tradicionalna bosanska kuhinja kao dio kulturno-historijskog naslijeđa

Tradicionalna bosanska hrana dio je kulturno historijskog naslijeđa i mješavina autentičnih bosanskih jela,tradicionalno turskih,arapskih,austrougarskih,jevrejskih i drugih prehrambenih običaja.Specifičnost i vrijednost bosankohercegovačkih jela je baš u tom orijentalnom i zapadnjačkom,a i vjerskom naslijeđu.Zbog toga se danas bosanska huhinja puno razlikuje od arapske,austrijske,mađarske,ali i od turske i arapske bez obzira što postoje jela koja potiču kako iz Turske i drugih kuhinja.Bosanskohercegovačka jela i dalje ostaju karakteristična,jer se prenose s koljena na koljeno.U kulturi ishrane,kao i prehrambenim običajima se najjasnije odražavaju tragovi različitih kultura koje su se u Bosni i Hercegovini najsnažnije ispreplitale.Tradicionalno bosansko jelo može biti i izvorno ali i jelo koje je tokom historije došlo iz druge kulture pa se u Bosni priprema na poseban i specifičan način.

Autentični objekti u kojima se služe tradicionalna ishrana su ašćince,ćevabdžinice i buregdžinice.U tradicionalnoj bosanskoj kuhinji koristi se i posebno suđe.Takvi su sač,peka,dagara,pršulja,lonac,tepsija…

Osnovna karakteristika bosanske kuhinje je polagani način pripremanja jela,bez mnogo žurbe,ali s mnogo strpljenja,pažnje i ljubavi.Spori način kuhanja danas je jedan od glavnih trendova u svjetskoj gastronomiji.

U bosanskoj kuhinji većina jela se kuha u vlastitom soku,uz dodatak mesnog fonda.Ono što jelima daje karakterističan i odličan ukus je fino usklađeni odnos između povrća,mesa i začina.Kada se govori o karakteristikama bosanske kuhinje gastronomski stručnjaci kažu da ono što ovu kuhinju čini posebnom jeste činjenica da se vrlo malo koristi tzv. zaprška od brašna i masnoće.

Kuhana ili dinstana bosanska jela u većini slučajeva su lagana,pošto se pretežno kuhaju i dinstaju s malo vode,u pravilu juhe-fonda,pa tako imaju prirodni sok,odnosno umak koji u sebi nema nimalo zaprške.Orijentalni začini  se dodaju u malim količinama,te oni ne umanjuju slasti i okus mesa.

 

REŠEDIJA

Sastojci:

 

Nišesta:250g

Ulje:1/2 šolje

Šećer: 150g

Orah jezgra:200g

NAČIN PRIPREME:

Pomiješati  nišestu ,šećer i malo vode da se dobije srednje gusta masa.

U dubljoj tavi ili tepsiji zagrijati ulje pa izliti pripremljenu masu uz stalno miješanje drvenom kašikom.Miješati dok se masa na počne rasipati i pretvarati se u mrvice.Kada se masa pretvorila u mrvice izvaditi i servirati u prigodne zdjelice,posuti sa sjeckanim orasima ili nekim drugim orašastim plodovima.

 

HERCEGOVAČKA SMOKVARA

SASTOJCI:

1 šolja ulja

1 šolja mlijeka

1 šolja vode

2 fildžana pekmeza od smokava

1 i pol šolja brašna

1 i pol šolja griza

Pola šolje kukuruznog brašna

1 kesica praška za pecivo

1 jaje(po želji)

 

ZA PRELJEV:

2 šolje šećera

2 šolje vode

2 fildžana pekmeza od smokava

 

NAČIN PRIPREME:

Prokuhati šećer,vodu i pekmez,ne smije se previše ukuhati,te ostaviti da se ohladi.Za smjesu za smokvare potrebno je staviti ulje,vodu,mlijeko i pekmez u posudu da prokuha.Dodati brašno sa praškom za pecivo,griz i kukuruzno brašno te dobro izmješati da se smjesa izjednači.Vratiti posudu na vruće kolo i miješati nekoliko minuta te tijesto ostaviti da se ohladi.Kad bude mlako po želji se može dodati jaje i od mlakog tijesta formirati smokvare veličine dlana i slagati u nauljenu tepsiju.U vruću rernu na temperaturi od 299 stepeni staviti smokvare da se peku.Poslije 10.tak minuta smanjiti temperaturu na 150 stepeni i peći 15-20 minuta.Pečene i vruće smokvare zaliti hladnim šerbetom.

 

Izvor:VISIT B&H,oktobar 2020.Br:41;

Priredio:Kemal Mahić

 

4109 Posjeta 1 Posjeta danas