”Granada je romanticni izum”,rekao je jednom jedan poznavalac Spanije i spanske umjetnosti(P.Guinard),cime on,kako se cini,izrazava stanovitu ljutnju zbog toga sto je hispano-muslimanska umjetnost,barem u ocima mnogih turista,svedena na onaj crveni brezuljak,koji na jednom svom rubu nosi jednu od najposjecenijih gradjevina Evrope.
Od prvih godina 19.stoljeca postoji mit o Granadi i Alhambri,istaknutom locus romanticus romanticnih pisaca zapada:Chateaubrianda,Theophilea Gautiera,Washingtona Irvinga,da ovdje cetiri najpoznatija,no to su i moderni spanski pjesnici i muzicari,kao Manuel de Falla,Frederiko Garsija Lorka i mnogi drugi,doprinjeli slavi Granade.Alhambra,koja se velicanstveno izdize nad gradom jedno je od najljepsih mjesta u Evropi,a za turiste je ona idealna,okamenjena imaginacija islama.Zainteresirani za islamsku umjetnost ovoj granadskoj palaci suprostyavljaju Kordopsku dzamiju,a u sirem islamskom kontekstu i istanbulsku Sulejmaniju,koja je u neku ruku povijesnija i velicanstvanija,zatim turbe Mevlane u Konji,koje osobito slovi kao ogledalo islamske duse,Omerovu dzamiju i jos poneko glavno djelo islamske arhitekture.Ipak,u svojoj rafiniranosti i raznolikosti stilskih elemenata Alhambra ostavlja dojam i uzbudjuje vec zbog toga sto je ona popriste posljednje bitke muslimana na evropskom tlu.
Izgradnja Alhambre potrajala je stoljece i po.Sam njen brdski polozaj predstavljao je vazan prirodno odbrambeni element.Muhammed I,kralj Nasrija,dao je brdsko zaledje opasati zidom dugim 2 km,na koji su postavljene cetverougaone zupcaste kule,pri cemu su dvije osobito silovite kule,na krajnjem rubu ove gradjevine,Velarni i Crveni toranj,ovom platou davali posebnu sigurnost.Njegov sin Muhammed II pojacao je odbrambenu utvrdu nastavljajuci radove na palac koj je zapoceo njegov otac.Rijeka je osiguravala snabdjevanje vodom.Prilikom smrti Muhammeda II Alhambra je imala sve elemente jednog grada,sadrzavajuci u sebi trgovine,stambene kuce i dr.Za vrijeme Muhammeda III nastavljena je gradnja,on je,izmedju ostalog,dao izgraditi i dzamiju…Svi kasniji sultani dali su svoj doprinos izgradnji Alhambre.
Ukupno uredjenje ovog grada utvrdjenja odredjeno je straznjim vrtovima s oolnim grupama gradjevina koje su bile povezane pasazima i ulazima u manje dvorane.Alhambra nije izgradjena u jednom dahu.Palace i druge gradjevine sultani su uklanjali i postavljali nove,ili su ih mjenjali u skladu sa svojim zamislima-cime je svaki od ovih neimara sam sebi postavio spomenik.Jusuf I dao je,pored granadske medrese izgraditi Kapiju pravde i istocni dio palace Comares,kao i dvorane,koje su vodile u Vrt mirti,ciji je izduzeni bazen uokviren zbunjem od mirte.Uzane strane vrta zavrsavaju trijemom koji visi na njeznim stupovima.Ova kompozicija tipicna je za arhitekturu Alhambre:manji ili veci vrt sa sredisnjim bazenom,od kojeg kapije vode u gradjevine koje okruzuju vrt.Svaki gornji kat prekida se prozorima blizancima.Svaka kapija vodi ka prijestolnoj dvorani ili ambasadorskoj sali,koju nadsvodjuje kupola koja pociva na zidovima.Ovdje smo vec dosta udaljeni od Kordobe i njezinog zida od stupova.Oko cuvenog Vrta lavova Muhammed V dao je izgraditi novu palacu,mnogi napisi spominju njegovo ime,u sredini rektangularnog vrta nalazi se bazen u formi okruglog otvora bunara a koji nose dvanaest kamenih lavova.
…I ukrasi enterijera jasno se razlikuju od onih u Kordobi,i od svega kao sto je dotad spadalo u tradiciju hispano-muslimanske umjetnosti.Trezvenost ovdje ustupa mjesto punoci.Ovdje se cak nalaze tragovi krscanske umjetnosti.U ”Kuli dama”zidne slike pokazuju scene lova na vepra ili medvjeda.
Epigrafika sa svojim staroarapskom,vertikalnim kufskim slovima,prisutna je posvuda,dok se nesh pismo razvija u beskonacnim kurzivnim formama,koje se svojom debelom i tanahnom crtom lahko uklapaju u arabeskne forme,rijec je o ukrasnom obliku koji ostavlja dojam kao da je improviziran i olahko narisan,tako se mastovito on rastvara stapajuci se gipko s viticama i geometrijskim motivima.
Koliko god Alhambra bila lijepa,postavlja se pitanje da li su joj neke susjedne palace mozda ravne po lahkoci i odmjerenim proporcijama-kao npr.Generalifa.Izduzena aleja s lijepim cempresima i uzanim bazenom u sredistu vodi do ovog zdanja.Ona se danas predstavlja uglavnom na isti nacin kako ga je dao Jusuf izgraditi.On se tamo povukao 1348.godine,nakon epidemije kuge, koja je onda pogodila cijelu Spaniju i sve zemlje Sredozemlja.U pojedinim dijelovima Generalife sa svojom otvorenom galerijom cini nam se dragulj elegancije i drazesnosti.Vece izduzeno dvoriste otvara se prema salama,koje se nalaze iza trijema.One nisu sve ukrasene,ali njihove proporcije su perfektne.Mali hladnici i paviljoni nalaze se u vrtovima izmedju ruza i jasmina,u sjenci visokih cempresa.Fontane pune sredisnji bazen u kojem se ogleda mirni krajolik.Nista nije premocno,nista nije prestrogo-harmonija prema mjeri covjeka-dok Alhambra velica vladara i njegovu slavu.Sa svojim prirodnim skladom Generalife je inspirirao najvece kompozitore.Drugi paviljoni,posebno palaca El Portal sa svojim slikama koje nam govore o stilu odijevanja ljudi u 14.stoljecu,jos su sacuvani,ali vecina ovih ladanjskih kuca,koje je granadsko plemstvo u vrtnoj zemlji Vegi dalo izgraditi,nestalo je,s iznimkom ”Darul-aruse”(Nevjestine kuce),koju su izgradile Nasrije.
Izvor: Andre Clot-Muslimanska Spanija
.
.
.
.
.
