AJVATOVICA 2013, 503. Hodoćašće

Ajvatovicamala

 

 

 

 

 

 

Desetine hiljada vjernika u nedjelju je pohodilo Ajvatovicu, sudjelujući u centralnom događaju velike vjersko-kulturne manifestacije, koja je u proteklim danima u općinama Srednjobosanskog kantona (SBK) ponudila brojne sadržaje.

 

Tradicionalno, kod Ajvaz-dedine stijene proučena je sura iz Kur'ana „Feth“ (Pobjeda). Ašare je proučio Abdulah Kandamir, a dovu muftija Hasan Atli, savjetnik za vjerska pitanja pri Ambasadi Republike Turske u BiH.

Na Ajvatovačkoj livadi upriličen je bogat vjerski program, uz učešće horova iz Turske, Elči Ibrahim-pašine medrese iz Travnika i BZK “Preporod“ Donji Vakuf.

Govoreći o motu ovogodišnje Ajvatovice “U susret ramazanu“ predsjednik Organizacionog odbora ove manifestacije muftija travnički Nusret ef. Abdibegović istakao je kako će se Ajvatovica ubuduće organizirati tako da se ne narušava svetost mjeseca ramazana i ibadeta posta u ramazanu, za što očekuje podršku vjernika.

Za doprinos u njegovanju i širenju kulturnih i vjerskih sadržaja Ajvatovice on je dodijelio Plaketu Ajvatovice književniku Isnamu Taljiću za roman “Opet ćemo se vidjeti ispod crvene jabuke“ – roman o Sultanu Fatihu, Bošnjacima i Bosni.

– Sinergija našeg islamskog i bošnjačkog identiteta, nigdje se tako jasno ne vidi kao na Ajvatovici. 503. Ajvatovica za redom je najbolji dokaz da su naši preci dobro znali ko su, šta su, odakle su, kao što će i današnji Bošnjaci znati razlučiti između svog vjerskog i nacionalnog identiteta.

Dodjeljujući Plaketu Ajvatovice romanu „Opet ćemo se vidjeti ispod crvene jabuke“ ukazujemo na potrebu ideje koja treba okupirati nas Bošnjake, a ta ideja se ogleda u očuvanju jedinstva, slobode, mira, suživota i tolerancije. Jer, narod koji ima ideju može opstati i razvijati se, a narod bez ideje i imena propada i nestaje – kazao je muftija Abdibegović.

Predramazansku poruku na Ajvatovici uputio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović. Pozvao je na posvećenost Bošnjaka svojim porodicama i domovini i naglasio potrebu očuvanja dobrih odnosa s komšijama.

– Pred nama je popis stanovništva, kao ozbiljan ispit naše bošnjačke zrelosti. Više od jednog stoljeća su nas negirali, i nazivali kako je njima odgovaralo. Odbijali smo sve atake, a sada je do nas da potvrdimo naše narodno ime Bošnjak, i ime našeg bosanskog jezika zbog onih od kojih smo dugo bili proganjani i zatirani. Svijet oko nas sarađuje i napreduje. Svi ispred sebe imaju neki cilj i grade osnovu za budućnost. Zašto da mi našoj djeci to uskratimo? Neka ovo naše ovogodišnje okupljanje na Ajvatovici bude zalog da ćemo kao muslimani upućivati dove za našu braću, komšije i za sve ljude. Zamolimo Allaha dž.š. da između nas ukloni zid nepovjerenja, isključivosti i podjela – poručio je reis Kavazović.

Ovogodišnja konjica na Ajvatovici brojala je 312 konjanika iz cijele BiH. Najbrojnija je, kao i uvijek dosad, bila iz Karaule (65 konjanika). Najmlađi konjanici bili su Ramo Vrco iz Oboraca kod Donjeg Vakufa i Nesko Vidimlić iz Glamoča a najstariji Husein Altumbabić iz Tuzle. Najkićeniji konjanik bio je Aziz Šehović iz Brčkog.

Tokom tradicionalne prozivke bajraka ispred Handanagine džamije, koja je prethodila pohodu na Ajvaz-dedinu stijenu, prozvana su 73 bajraka iz svih dijelova naše zemlje, Turske, Austrije, Norveške i Australije.

Najkićeniji bajraktar na Ajvatovici bio je Elmir Ždralović iz Bugojna, najmlađi Rijad Bašić iz Bugojna a najstariji Suljo Ribić iz Šipova.

Tradicija “Ajvatovice” stara je više od pet stoljeća. Legenda kaže da je čuveni prusački alim Ajvaz-dedo klanjao četrdeset sabah-namaza, moleći Allaha dž.š. da stanovnicima Prusca podari vodu.

Klanjajući je zaspao i usnio kako su se sudarila dva bijela ovna. Od siline tog sudara stijena je raspukla. Probudio se kraj raspukle stijene iz koje se pojavila voda.

Od tada, muslimani iz cijelog svijeta dolaze u Prusac i čuvaju od zaborava uspomenu na Ajvaz-dedinu molitvu.

(FENA/ NKP.BA)

Ajvat.

ajvatovica prusac 001.

PrusacPrusac

.

ajvatovica2013-2

 

 

 

 

2211 Posjeta 2 Posjeta danas