SELMA TAHIROVIC:TEKIJE I DERVIŠKI REDOVI

tekija

Rijec tekija izvedena je od arapske rijeci takkiyya što oznacava „osloniti se na“,“biti poduprt“,pa imenicki  oblik takkija znaci i „mjesto ili stvar na koju se oslanja,gdje se odmara“.Ob,kaderijskomicno taj naziv oznacava gradevinu u kojoj se sufije okupljaju oko šejha i obavljaju svoj obred.U slicnom znacenju koriste se rijeci hanikah,buk a(osamljivanje),dergah,zavija(pretvorena kuca) i ribat(derviška utvrda).
Na teritoriji BiH pojava derviških redova i podizanje sufijskih institucija pocinje u XV stoljecu.Ove tekije pripadale su mevlevijskom,kaderijskom,nakšibendijskom,rufaijskom i halvetijskom tarikatu.Do danas ih se održalo samo pet-u Sarajevu dvije,a po jedna kod Fojnice,u Blagaju kod Mostara i u Travniku.U toku rata 1992-1995 do temelja su uništene tekije u Foci,Carevom polju kod Jajca,Oglavku kod Fojnice i Divicu kod Zvornika.
Evlija Celebija bilježi da je u Sarajevu bilo 47 derviških tekija.Prema popisu IZ iz 1930.g. u Sarajevu su bile:Gazi Isa-begova tekija na Betbaši,Skender-pašina tekija,Hadim-Ali pašina-Gazilerska tekija,Silahdi Mustafa-pašina tekija-Hadži Sinanova tekija,Bistrigina tekija-hanikah,Kaimi-babina tekija,Jedilerska tekija,Nakšibendijska tekija na Mlinima,Fadil-pašina tekija u Donjoj Vogošci,Turnadedina tekija kod Cekrecijine džamije,Gazi Husrev-begov hanikah.
U islamizaciji Bosne derviši su odigrali znacajnu ulogu kao vjernici svojom pobožnošcu i dosljednom primjenom vjerskih propisa,kao humanisti svojom solidarnošcu i pomaganjem drugih,kao vojnici svojom hrabrošcu i odlucnošcu.Uz mnoge tekije postojale su i musafirhane i imareti,što je ukazivalo na socijalni aspekt uloge tekije i ukupnog ucenja koje su derviši izvorno u životu artikulirali.Sve je ovo uticalo na brže širenje islama u našim krajevima.
Vakufnama Isa-bega Ishakovica,napisana 1462.g.dokument je osnivanju njegovih zadužina,a kojima je pocelo urbano formiranje grada.Ovaj dokument predstavlja najstariji izvor koji se odnosi na Sarajevo i njegovu najbližu okolinu za vremena osmanske uprave.Datira od 1.02.do 3.03(866 po Hdžr)1462.g.Smatrajuci srednjovjekovno selo Brodac,koje se nalazilo na Bentbaši,pogodnim da u njemu zasnuje novi grad,turski vojskovoda i dobrotvor Isa-beg Ishakovic,u nauci prihvacen kao utemeljitelj urbanog Sarajeva,izuzeo je to zemljište od ranijih vlasnika,a u zamjenu im je dao zemljište u selu Vrancic u Hrasnici.Kao poklonik derviša tu je sagradio tekiju,do nje musafirhanu,nešto niže na Bašcaršiji han(Kolobara),most preko Miljacke,hamam uz Carevu džamiju,ducane te mlinove na Miljacki…
Kolika je bila važnost tekije vidljivo je po tome što je cijelo naselje koje je nastalo oko nje,od Bentbaše do Bašcaršije,nazivalo Mahalom Isa-begove zavije.U Isa-begovoj vakufnami ne govori se kojem derviškom redu ova zavija pripada.To je jedan od dokaza da je ustvari ova zadužbina prvobitno nastala kao musafirhana.Na to ukazuje cinjenica što se u dr.pol.XVIII st.postavljalo pitanje prihoda Isa-begova vakufa za mevlevijsku tekiju,koju je sagradio izvjesni Hadži Mahmut prije 1650.g.Ovu tekiju je opisao Evlija Celebija 1659.g.koji kaže da je imala dvoranu za obrede-simanhanu,sobe za razgovore-mejdan,70-80 prostranih derviških celija.
Pjesnik Rešid-efendija rodom iz Sarajeva u svojoj pjesmi o katastrofi Sarajeva koju je uzrokovao pohod Eugena Savojskog posvetio je mevlevijskoj tekiji oko 40 stihova u kojima opisuje zgradu tekije,njen šadrvan,bašcu i dr.On u svojim stihovima spominje interijer objekta i iznosi podatak da je unutrašnjost tekije bila ukrašena levhama ispisanim krasnom kaligrafijom.Od tog vremena ovaj objekt se spominje samo kao tekija.
Isa-begova tekija i musafirhana više puta su obnavljane.U velikom požaru 1697.izgorjela su oba objekta.Na njihovim temeljima podignute su nove zgrade.Bašeskija navodi da se 1762.(1196(Hidž.)g.obnavljala mevlevijska tekija.O obnovi tekije dosta podataka je navedeno u Sidžilu sarajevskog kadije .Izmedu ostalih i da je tekija vec dugo u ruševnom stanju i da ju je potrebno obnoviti iz sredstava vakufa Isa-bega Ishakovica.U doba bosanskog valije Vedžihi-paše(1835-1840)temeljito je popravljena musafirhana i tekija.Tada je uz ove zgrade sagradena i džamija,koju je prije 1860.g. odnijela MiljackaGodine 1878. A-U vlasti su privremeno zabranile rad musafirhane i tekije.Sve do 1924.g.tekija je obavljaju svoju funkciju i izdržavala se iz donacija vakifa Fadil-paše Šerifovica.
Postojanje Isa-begove tekije na Bentbaši usmjerilo je daljni urbani razvoj ovog podrucja.U neposrednoj blizini tekije sagradena je kafana,poznata kao Šabanova kahva,ciji je položaj(uz drveni most) i izgled(terase  na konstrukciji od drvenih stubova pobijenih u vodi)davao ovom mjestu posebnu sliku.God.1888.uzvodno od tekije podignuta je muslimanska citaonica-kiraethana.Na ovom mjestu se nalazila i ruždija,bentbaška pucka škola,a 20.07.1902.g.na Bentbaši je otvorena „Narodna banja“.
Svi kasniji zahvati na ovom prostoru išli su ka tome da se izgubi njegov prvobitni izgled.Radi regulacije saobracaja 1941.g.tadašnja vlast NDH je donijela nove planove o rekonstrukciji Bentbaše,kada su napravljeni planovi za rušenje Isa-begove zavije,ali koji nisu realizirani radi ratnih dešavanja.Pitanje je ponovo aktuelizirano 1950.g.pa je IO GNO Sarajevo odlucio da provede novi regulacioni plan koji je zahvatio i ovo podrucje.Provedba plana,tj.rušenje zavije biva konacno 23.06.1953.g.,kada je pokrenut postupak izuzimanja zemljišta i zgrade,pa je zavija srušena 1957.g.pored negodovanja gradana.Širi prostor tekije je takoder devastiran kasnijom izgradnjom novih sadržaja-benzinske pumpe,hotela,parkirališta…
Godine 1952.zakljuckom Vakufskog sabora BiH sve tekije su bile zatvorene i sva predavanje te vrste su bila zabranjena.Tek se 1985.g. izjavljuje da „derviški redovi nisu izvan IZ,pa se status tekija potvrduje i Ustavom IZ od 1990.g.
„Obnova Isa-begove tekije jeste zadovoljenje moralnog i intelektualnog duga prema našoj prošlosti,sadašnjosti i buducnosti…Šta,zapravo,znaci biti gradanin Sarajeva i BiH?Valja nam sa strahom i nadom ustrajno preispitati da li smo mi zaista dostojan odgovor?“(Rasim Gacanovic:Zbornik radova Isa-begova tekija u Sarajevu.
Svoje zadužbine Isa-beg je uvakufio“tako da se ne mogu prodati ni pokloniti,niti preci u cije puno vlasništvo(mulk),nego da vjecno ostane onako kako je(u vakufnami)propisano „sve dok Bog ne ostane jedini gospodar zemlje i svega što je na njoj;On je najbolji nasljednik“.
Izvor:CITY Review(2006)

2823 Posjeta 3 Posjeta danas