DVA LJUBUSAKA U “MLADOJ BOSNI”

Dva ljubuška Bošnjaka , Đulaga Bukovac i Ibro Fazlinović , imali su istaknute
uloge u aktivnostima < revolucionarne < organizacije < Mlada Bosna >. Đulaga Bukovac rodio se 1894. godine u Ljubuškom , u mahali Vodica . Poslije
završenog mekteba i osnovne škole u rodnom mjestu , nastavio je školovanje u
Učiteljskoj školi u Sarajevu . Njegov otac Ali ef. , iako općinski službenik sa
malim prihodima i malim zemljišnim posjedom , nije žalio novaca kad je bilo u
pitanju školovanje njegove djece . Jedan je od prvih iz reda ljubuških Bošnjaka koji
su prihvatili evropsku nošnju i običaje i naučili latinicu . Poslije njegove smrti
1909. godine , brigu o porodici preuzeo je stariji brat Ahmed , učenik gimnazije .
Prekinuo je školovanje i zaposlio se kao službenik u općini .

Početkom februara 1912. godine izbile su u Sarajevu đačke antirežimske demonstracije
. Đacima su se pridružili radnici . Spaljena je mađarska zastava , demolirane neke
trgovine i mađarska osnovna škola , neki su demonstranti ranjeni . Idućeg dana
objavljen je generalni štrajk u svim školama . Pretresima stanova austrijske vlasti
su otkrile program i spisak članova tajne organizacije < Narodnog ujedinjenja > i
preduzele energične mjere . Saslušano je preko 150 đaka , među njima 1. februara
Gavrilo Princip , 13. februara Đulaga Bukovac , 14. februara Ibro Fazlinović . Zbog
značajnog učešća u tim događajima Bukovac je isključen iz Učiteljske škole . U
aprilu te godine prebjegao je u Zagreb sa još nekoliko isključenih đaka da tamo
nastavi školovanje . Kako je hrvatska vlada na zahtjev šefa bosanske uprave
zabranila upis isključenim sarajevskim đacima u škole u Hrvatskoj ,Bukovac je
nastavio školovanje u Beogradu , gdje se , kao i u Sarajevu , i dalje družio sa
mladobosancima . Zemaljska vlada u svojim povjerljivim izvještajima ističe da je <
opasan za javnu sigurnost i sigurnost istaknutih ličnosti < .

Kad je u maju 1914. godine umro pisac Jovan Skerlić , idol mladobosanaca , pored
Gavrila Principa i Vladete Bilbije , vijenac , u ime bosanske omladine , nosio je
Đulaga Bukovac .

Bukovac je održavao čvrste veze sa bosanskim emigrantima i službenim osobama tajne
organizacije < Ujedinjenje ili smrt > ( < Crna ruka > ) i njenim osnivačem i šefom ,
pukovnikom Apisom . Bio je jedan od najboljih prijatelja Gavrila Principa . Zapravo
, Bukovac mu je nabavio revolver < Browning > s municijom za atentat na austrijskog
prijestolonasljednika . Princip je to i potvrdio na suđenju.

Poslije atentata temeljito je pretražen svaki kutak Bukovčeva kuće na Vodici . Brat
Ahmed je odmah upućen na front , gdje je i ranjen . Majka , najmlađi brat i sestra
morali su stalno trpiti maltretiranje ljubuških oružnika .

Bukovac je kao vojnik preživio strahote balkanskih ratova i prvog svjetskog rata .
Dobitnik je mnogih srpskih odlikovanja i najvišeg francuskog odlikovanja < Legije
časti < . Poslije prvog svjetskog rata nastavio je školovanje u Zagrebu , u velikoj
oskudici , iako iscrpljen od rana u drugom balkanskom ratu i bolestan od tuberkuloze
,. U Beogradu je uspio da se zaposli kao namještenik u jednoj privatnoj firmi .
Kasnije je dobio mjesto komesara za iseljenike u Kanadi i Francuskoj .

Pred drugi svjetski rat živio je i radio u Parizu i pripremao se za povratak u
domovinu . Smrt ga je u tom omela u 46. godini života , u oktobru 1940. godine .

Ibro Fazlinović rodio se 1896. godine u mahali Crkvica u jednoj od najstarijih
ljubuških bošnjačkih porodica . Sin siromašnih roditelja , ostao je rano bez njih i
sam se školovao u Učiteljskoj školi u Sarajevu . Bio je nerazdvojan sa Bukovcem i u
svemu ga je slijedio . Zajedno sa Bukovcem sudjelovao je u februarskim
demonstracijama i štrajku đaka 1912. godine . Kod njega je policija pronašla tekst <
Prve redakcije opšteg programa Omladinskog kluba Narodno ujedinjenje < kojim se
rukovodila < Srpsko-hrvatska nacionalistička organizacija < u Sarajevu . Austrijski
sud je tu organizaciju optužio za djelovanje na < političkom , socijalnom ,
kulturnom i nacionalnom ujedinjenju južnih Slovena u samostalnu državu < .
Image
Početkom juna 1912. godine Bukovac i Fazlinović su se pojavili u Sarajevu i
predlagali da jedan musliman izvrši atentat na cara Franju Josipa I ili neku drugu
istaknutu ličnost . U krugu sarajevskih < revolucionara > povedena je riječ da
muslimani vuku kocku , ali je mladobosanac Ibro Fazlinović izjavio da će on taj
atentat izvršiti , jer je siroče bez roditelja , pa neće niko za njim žaliti .
Fazlinović i Bukovac su otputovali u Beograd , zatim u Vranje u komitski logor gdje
su se pripremali za atentat . Sarajevski mladobosanci , protivnici atentata ,uzalud
su pisali Fazlinoviću da odustane od plana i da se vrati u Sarajevo . Tek kad je
izbio prvi balkanski rat , Bukovac i Fazlinović su odustali od svoje namjere O
planiranju atentata na Franju Josipa I ili na Franju Ferdinanda , sačuvano je
nekoliko zapisnika  c. i kr. Vojno-kaznenog zavoda u Terezienštatu .

U izvodu iz zapisnika od 17. februara 1913. jedan svjedok na saslušanju izjavljuje :

< Vidio sam takođe u Beogradu Ibru Fazlinovića i Đulagu Bukovca . Ja sam stanovao u
istom dvorištu što i Fazlinović i to u Lominoj 47 . Kad sam došao drugi put u
Beograd i to polovinom augusta 1912. godine , zatekao sam tamo Ibru Fazlinovića , a
kad sam odlazio iz Beograda , početkom septembra , ostavio sam ga u Beogradu . U
međuvremenu vidio sam i sam da putuju po unutrašnjosti Srbije , a rekao mi je to i
Gavrilo Princip koji je bio s njime intiman…

Od kolega Gavre Principa i Jove Palavestre i drugih sam čuo da je Fazlinović prije
bio aranžirani Hrvat i protivnik Srba , pa sam slučajno u govoru došao u sukob s
njime radi toga pa sam mu predbacio da tako svoje političko mišljenje mijenja , jer
da sada jeste naprednjak , te sam mu nadalje predbacio da je promijenio ime i pod
tuđim imenom stanuje u Beogradu , te sam mu još rekao da hoću to policiji prijaviti
, na što mi je on odvratio < možeš < 

Svjedok Hasan Prohić , 18 godina , đak Učiteljske škole u Sarajevu u izjavi datoj
24. januara 1913. godine navodi da se u oktobru 1912. godine sastao sa ova dva
ljubuška mladobosanca na stanici u Doboju :

< Nekako oko 20. 10. 1912. godine , idući iz Gračanice u Sarajevo , sastao sam se sa
Ibrahimom Fazlinovićem i Bukovcem iz Ljubuškog , koji je bio , premda je musliman ,
u šeširu , na kolodvoru u Doboju . U razgovoru oklen idu , kazali su meni Fazlinović
i Bukovac da su bili u Srbiji , a Fazlinović i u Rusiji , te da idu u Sarajevo…> .

O atentatu planiranom na Franju Josipa I austrijske vlasti su saznale detaljnije i
1916. godine kad su pretražile Bukovčev stan u Beogradu .

       Poslije sarajevskog atentata 1914. godine Ibro Fazlinović je odmah zatvoren i
iz zatvora regrutiran u austrijsku vojsku . Poginuo je na Karpatima 1915.
godine , u 19. godini života .



Sarajevski list 1909 ; 41 : 3 .

Dedijer V. Sarajevo 1914 . Beograd : Prosveta , 1966 .

Ljububratić D . Mlada Bosna i sarajevski atentat . Sarajevo : Muzej grada Sarajeva ,
1964 .

B.Z. Povodom smrti Đulage Bukovca . Jugoslavenska pošta 1940  3501 : 2 .

Bogičević V . Mlada Bosna : pisma i prilozi . Sarajevo : Svjetlost , 1954 .

Državni arhiv NR BiH , Sarajevo , IV-3-2. dnevn. 293 .

Državni arhiv NR BiH Sarajevo , IV-2-2. dnevn. 163 .


HALID SADIKOVIĆ

5892 Posjeta 1 Posjeta danas