JUGOSLAVENSKA MUSLIMANSKA ORGANIZACIJA U LJUBUŠKOM

U prvim godinama Kraljevine Srba , Hrvata i Slovenaca na političkoj sceni istakla su se dva bošnjačka prvaka , Ibrahim ef. Maglajlić i Dr Mehmed Spaho-lideri bošnjačke političke stranke < Jugoslavenska muslimanska organizacija > .

Ibrahim ef. Maglajlić rođen je u Banja Luci 1861. godine . Osnovnu školu i medresu završio je u rodnom gradu , islamsko teološke i šerijatske studije u Carigradu . Od 1887. godine bio je u rodnom gradu upravnik Fejzija medrese i ruždije . od 1914. godine okružni muftija u Tuzli do kraja drugog svjetskog rata . U toku 1919. godine osnovao je političku stranku pod nazivom < Jugoslavenska muslimanska organizacija < i bio njen prvi predsjednik .

Poslije rascjepa u stranci 1922. godine osnovao je novu političku organizaciju koja na prvim narednim izborima nije osvojila ni jedan poslanički mandat . Od 1925. do 1929. godine bio je banjalučki muftija , a od 1930. do 1936. godine na položaju reis-l-uleme . Umro je u Banja Luci 1936. godine . Ibrahim ef. Maglajlić bio je prorežimski orijentiran političar , odan vladi u Beogradu . Iako vrlo učen i ugledan , u političkoj karijeri nije postigao značajniji uspjeh . Dr Mehmed Spaho je rođen je u Sarajevu 1883. godine u alimskoj porodici.

Njegov otac Hasan ef. bio je vrlo učen kadija i pisac , majka Fatima iz ugledne sarajevske porodice Bičakčića . Osnovno školovanje i gimnaziju završio je u Sarajevu , pravni fakultet u Beču 1906. godine . U toku 1908. godine promoviran je u doktora pravnih nauka poslije odbrane disertacije < Agrarno pitanje u Bosni i Hercegovini >.

Izborom za narodnog poslanika u sarajevskom i tuzlanskom okrugu stupio je u politički život . Bio je predsjednik Jugoslavenske muslimanske organizacije ministar u šest vlada Kraljevine Srba , Hrvata i Slovenaca u periodu od 1922. do 1939. godine . Bošnjaci ga smatraju jednim od svojih najvećih političara u 20. stoljeću . Iznenadnom smrću dr Mehmeda Spahe u Beogradu 1939. godine pod nerazjašnjenim okonostima nestala je glavna prepreka za podjelu Bosne i Hercegovine koju su dogovorili Srbi i Hrvati ( Sporazum Cvetković-Maček ) uz potpuno političko negiranje bošnjačkog naroda .

Jugoslavenska muslimanska organizacija na čelu sa dr Mehmedom Spahom zalagala se za održanje povijesnih granica Bosne i Hercegovine , njenog teritorijalnog integriteta u unutrašnjoj upravnoj organizaciji , za jednakost islama sa drugim vjerama , autonomiju muslimanskih vjersko-prosvjetnih institucija i šerijatskih sudova i umjerenu primjenu agrarne reforme . Stranka je već u prvim danima poslije njenog osnivanja među ljubuškim Bošnjacima imala veliki broj pristaša .

U martu 1919. godine na adresu Centralnog odbora stranke u Sarajevu stigao je brzojav iz Ljubuškog : < Mi Muslimani kotara Ljubuškoga izjavljujemo i svojim potpisima potvrđujemo , da smo na široj odborskoj sjednici i sa prvacima muslimanskim grada i kotara , održanoj na 23. o. mj. primili jednoglasno program < Jugoslavenske Muslimanske Organizacije >, te ovijem Centralni odbor u Sarajevu o tome obznanjujemo . Ujedno pozdravljamo naše kandidate za Državno vijeće , dr-a Karamehmedovića i profesora Baljića izrazujući im neograničeno povjerenje za rad u smislu programa naše stranke .

Odbornici : Jusuf ef. Tančica , predsjednik ; Hasanaga Gujić , trgovac i posjednik ; Memišaga Mesihović , gradonačelnik ; Mustafa ef. Mušić , imam i posjednik ; Hasanaga Dizdarević , trgovac i posjednik ; Abdulah ef. Sadiković , imam i posjednik ; Memišaga Mahić , posjednik ; Mumin Elezović , težak i posjednik ; Mehmed Ali-beg Kapetanović , veleposjednik iz Vitine ; Hafiz A. Mesihović , veleposjednik iz Vitine ; dr Hasan Mahić , kotarski liječnik .> Prema jednom dopisu uredništvu < Pravde < ( glasilo stranke , o. a. ) 1920. godine pod naslovom < Vitina i Glas težaka < ( režimski list , o. a. ) i vitinski muslimani su jednodušno prihvatili program stranke :

> Danas sam povratio organ te nazovi < težačke stranke > , koji mi je bio priposlan da ga rasprodam među ovdašnjim muslimanima . Na adresi sam naznačio uzrok povraćanja . Mi vitinski muslimani stojimo nepokolebivo uz našu Jugoslavensku Muslimansku organizaciju i ne primamo kojekakovih listova , nego jedino naš organ , našu < Pravdu > . Mahsuz selam . R. D. Sticajem prilika , oba bošnjačka lidera bili su na promoviranju stranke u Ljubuškom 1920. i 1922.godine . Ibrahim ef. Maglajlić posjetio je ljupki grad sa svojim saradnicima u augustu 1920. godine . O tome < Pravda < piše : < Mjesni odbor u Ljubuškom očekivao je naše delegate u četvrtak izjutra , ali mu je bilo vrlo žao što je kasno saznao za izmjenu rasporeda te nije mogao izvesti naumljenog dočeka .> Mi smo svoji , pa mi nije baš ugodno , što se svijet zahmetio > rekao je Maglajlić .

Delegati su bili gosti predsjednika mjesnog odbora naše organizacije g. dr-a Hasana ef. Mahića,kod kojeg su se vrlo ugodno osjećali , a sutra su zajedno s njim i članovima mjesnog odbora otišli u ubavu Vitinu . Vitinjani su ih primili osobitom srdačnošću i veseljem . Svi su izišli u susret , imam je držao topao pozdravni govor , a male su djevojčice također učinile svoje , uručivši mufti efendiji više lijepih kita cvijeća . Nakon odmora održan je sastanak u bašči Mehmed Ali-bega Kapatanovića ( predsjednika mjesnog odbora stranke , o. a. ) .

Taj bijaše nešto bratsko , nešto toplo i intimno , a otvorio ga je g. dr Mahić toplom dobrodošlicom delegatima i bratskom zahvalom svima učesnicima . Iza toga je mufti efendija opširno govorio o ciljevima i radu naše organizacije , osokolivši skupštinare na izdržljivost i ustrajnost . Odgovorio je na sva pitanja koja su mu bila postavljena i dao potrebna obavještenja . Po zaključenju zbora delegati su razgledali ovaj krasni i ubavi kutak Hercegovine , a zatim su se oko 11 sati vratili u Ljubuški ispraćeni na vrlo lijep način . Isti dan oko 3 sata održana je skupština u Ljubuškom u dupke punoj dvorani tamošnjeg hotela . Otvorio ju je predsjednik mjesnog odbora g. dr Mahić zahvalivši delegatima na posjeti i skupštinarima na brojnom odazivu . Kot.predstojnik dr Ivo Politeo nije mogao a da govorniku ne upadne u svojim neumjesnim primjedbama . Iza toga je uzeo riječ g. muftija Maglajlić i u kratkim potezima iznio cilj naše organizacije , njenu potrebu i vidnu korist po b. h. Muslimane .

Naročito je govorio o potrebi stranačke discipline i zahvalio Ljubušacima na uzornom i odvažnom držanju i u časovima najteže borbe . U polovici govora prekinula ga je deputacija djevojčica sa velikim kitama cvijeća i pružila dirljiv prizor . Iza njega je urednik Korkut ( glavni urednik < Pravde > , o. a. ) izvijestio o političkom položaju i radu našeg prestavništva , osvrnuvši se naročito na agrarno pitanje i prikazavši svu apsurdnost < demokratskog < naziranja na ovaj vrlo važan socijalni problem . Razlaganje naših delegata primljeno je na znanje burnim odobravanjem…> < Prenoćivši kod gostoljubivog Zaimage Konjhodžića , delegati su sutra dan oko 8 časova krenuli put Čapljine , ne mogavši skloniti tamošnjih uglednika da odustanu od pratnje < ( po starom ljubuškom bošnjačkom običaju gosti su se ispraćali do Studenaca ,o. a. ) .

Mehmed Spaho sa saradnicima bio je u Ljubuškom 1922. godine na kotarskoj godišnjoj skupštini stranke . Poslanici su se vozom iz Mostara zaputili u Ljubuški . U Čapljini su se zadržali par sati u muslimanskoj čitaonici u razgovoru sa svojim pristašama . Iz Vitine je pred poslanike došao g. Nurudin-beg Kapetanović s fijakerima . U pola 2 po podne prispjeli su u Ljubuški gdje ih je dočekao veliki broj pristaša . Predsjednik Mjesnog odbora g. Jusuf Tančica srdačno je pozdravio visoke goste iz Sarajeva na čelu sa dr Mehmedom Spahom . Odlično posjećena skupština održana je u općinskom hotelu . Velika sala i pokrajnje prostorije bile su pune , a mnogi su morali ostati na dvorištu i odatle slušati .

Poslije izlaganja g. Tančice o radu i uspjesima stranke za muslimanski dio naroda , izabrani su članovi novog kotarskog odbora : Jusuf ef. Tančica , Muhamed ef. Mušić , Memišaga Mesihović , Hasanaga Gujić , dr Hasan Mahić , Hasanaga Dizdarević ,Faik ef. Sadiković , Mustafa ef. Ćerić i Idrizaga Lalić . Narodni poslanik dr Mehmed Spaho u podužem govoru izvjestio je o političkoj situaciji u zemlji , posebno o predizbornim aktivnostima , radu poslaničkog kluba oko donošenja ustava , sporazumu sa vladom g. N. Pašića , odlaganju autonomističke tačke programa , borbi za jedinstvenu vjersko-prosvjetnu autonomiju , očuvanju instituta šerijatskih sudova i rješavanju agrarnog pitanja .

Ljubušaci su iznijeli pred ugledne gosta dva < goruća > problema : plaćanje haka i otvaranje srednje škole . Mujaga Hrnjičević istakao je poteškoće ljubuških muslimana-posjednika da dođu do haka s uzurpiranih zemljišnih posjeda i nemar kotarskog ureda prema njima . Dr Hasan Mahić je prenio zaključak sastanka intelektualaca rodom iz Ljubuškog , održanog 1921. godine , o zahtjevu za osnivanje srednje škole u gradu

Članovi stranke su izrazili želju da se u Ljubuškom osnuje tvornica duhana , kako bi se siromašnom narodu pružila prilika da zaradi . Poslije završetka skupštine ugledni gosti su se fijakerima zaputili u ubavu Vitinu i sutradan se vratili u Sarajevo . Mehmed Spaho se istinski borio za interese bošnjačkog naroda . Kao narodni poslanik i vođa jedne moćne stranke istupao je konkretno , direktno , na osnovu činjenica , što mu je , pored nesumnjivog političkog talenta , davalo prednost u odnosu na druge bošnjačke političke prvake .

O tome svjedoči i jedno njegovo poslaničko pitanje objavljeno u < Pravdi > , upućeno na < gospodina Ministra Vojnog i Mornarice > upravo u vrijeme burnih previranja u stranci : < Nasiba Selimić iz Ljubuškog imade bašću zvanu < Stuba > koju drži i obrađuje žandarmerijska stanica u Ljubuškom . Ugovor je već istekao i trebalo bi da se bašća preda sopstvenici u posjed , nu Vaše je Ministarstvo rješenjem od 21. januara o. g. br. 48.299 produžilo zakupno vrijeme .

Bez obzira , da za ovakvo produženje nema nikakve zakonske podloge , smatram za potrebno , da svratim Vašu pažnju na bijedno stanje , u kojem se sopstvenica bašče Nasiba Selimić sada nalazi , jer su i njoj i njenim roditeljima sve ostale zemlje agrarnom reformom oduzete , pa bi joj ova bašča bilo jedino uzdržavanje . Stoga Vam upućujem pitanje da li ste voljni odrediti da se bašča zvana < Stuba > u Ljubuškom povrati sopstvenici Nasibi Selimić u posjed i na obrađivanje . Molim pismeni odgovor . Sarajevo , 22. marta 1922 . Dr Mehmed Spaho , narodni poslanik <. Stranka je svake godine slavila < Dan organizacije > . U Ljubuškom je mjesni odbor stranke 1922. godine organizirao proslavu u čitaonici na Gožulju . O tome < Pravda > piše : Čitaonica < Gožulj > bila je dupkom puna građana i težaka .

Zbor je otvorio predsjednik mjesnog odbora g. dr Hasan Mahić i razložio značenje i potrebu naše organizacije . Govorio je dalje o narodnom jedinstvu , te su ga prisutni nagradili burnim aplauzom . Iza njega je Kasim ef.Sadiković održao predavanje < O kulturnoj misiji Islama > istaknuvši naročite zasluge Arapa u procvatu znanosti i ocrtavši njihovu civilizaciju . Iza toga se igrala tombola i kupili prilozi za < Pravdu > i < Gajret <… Prije izbora 1923. godine Ljubuški je posjetio sveučilišni profesor S. Baljić , nosilac liste za Hercegovinu , sa svojim saradnicima . Na putu iz Čapljine u Studencima izišli su im u susret u deset fijakera Ljubušaci i Vitinjani na čelu sa gradonačelnikom Memišagom Mesihovićem : Zaimaga Konjhodžić , Hasanaga Dizdarević , Safvet-beg Kapetanović , Abdulah ef. Sadiković , Mustafa ef. Ćerić , Ali-beg Kapetanović , Hafiz Mehmed ef. Dizdarević , Ahmet Pavlović , Elmas Dešić , Salih Dizdarević , Hajro Kadragić , Mulo Konjhodžić , Mujaga Hrnjičević , Ali ef. Mahić , Alaga Mahić , Avdaga Delalić , Ibrahim Alendar , Ibrahim Zilić , Salihaga M. Dizdarević , Šaćiraga Maksić , Alija Hodžić i Smail Mušić .

Skupština je održana poslijepodne u prepunoj dvorani hotela . S. Baljić je detaljno iznio program stranke i objasnio uzroke nastalog rascjepa i razilaženja sa muftijom Maglajlićem i dr Karamehmedovićem . Na prijedlog Mujage Hrnjičevića mjesni odbor popunjen je novim članovima , pošto su Jusuf ef. Tančica i Hasanaga Gujić napustili stranku . Dopisnik ističe da je na skupšinu došlo gotovo onoliko pristaša koliko ljubuški kotar ima muslimanskih birača .

Gosti su i u Vitini održali sastanak i uvjerili se da su i vitinski muslimani < svi kao što im i dolikuje > u ovoj stranci . Tih godina <Pravda < je objavila nekoliko slučajeva < izbornog terora > : Protest vitinskog imama < Bez mog pristanka i znanja metnut sam za čuvara kutije Hamdije Karamehmedovića , što od sebe odbacujem , jer sam od uvijek nepokolebivo član Jugoslavenske muslimanske organizacije . Maksuz selam . Vitina , 3. marta , 1923. Hafiz Mehmed ef. Dizdarević , imam < . Izborna nasilja < U Ljubuškom je poreznik dao svim ovrhovoditeljima nalog da od naših pristaša nemilice ubiru porez . Narod to prima s podsmjehom .> Mučenje u zatvoru < Sreski načelnik u Ljubuškom presudio je člana Jugoslavenke muslimanske organizacije Hakiju Hodžića i to radi toga što je onda kada je u Ljubuškom bio veliki župan iz Mostara Krasojević s Hasanbegovićem ( 16. decembra ) navodno klicao dr-u Spahi , organizaciji i Stjepanu Radiću i u svom se fijakeru vozio za onom dvojicom .

Hakija Hodžić je presuđen na mjesec dana zatvora i već leži u hapsu 8 dana , dok mu konji i porodica gladuju , jer je Hakija Hodžić kočijaš i živi samo od tog posla.> Ali to kršenje zakona neznatno je u odnosu na postupak prema Hakiji u zatvoru..< Njega muče u zatvoru i tuku . Prema izvještaju , što smo ga dobili ,veli se od riječi do riječi , da su mu razapeli i uz duvar zatvora svezali ruke i onda ga tako tuku , da mu jedan žandar drži pod vratom oštrac bajonete <. U septembru 1924. godine na redovnoj godišnjoj skupštini stranke < na koju je došao iz Mostara naš narodni poslanik g. Salih Baljić >,izabran je novi mjesni odbor : Faik ef. Sadiković , predsjednik , Hasanaga Dizdarević , podpredsjednik , Mustafa ef. Ćerić , tajnik , Abdulahaga Fazlić , blagajnik ,zatim Imširaga Daupović , Đulaga Lalić , Memišaga Mahić r.Alage i Memišaga Mesihović . Članovi stranke su prenijeli svoje zahtjeve poslaniku , posebno da se otkupni ured pretvori u fabriku duhana > kako bi se pomoglo sirotinji , da bi se mogla zaposliti <. U oktobru 1925. godine Baljić je ponovo obišao svoje birače u Ljubuškom .

Poslije govora koji je imao širok odjek i među pristašama Radićeve stranke ( bio je pazarni dan ) , priređen mu je svečani ručak u općinskom hotelu . Balić je posjetio i Vitinu gdje su ga srdačno dočekali Mehmed-Ali-beg Kapetanović i oko 6o pristaša stranke . Samo koji dan kasnije , u novembru 1925. godine , izbila je na vidjelo kriza u mjesnom odboru stranke , koja je mogla dovesti do njenog potpunog rascjepa , da sve nije brzo rješeno < na ljubuški način > . O tome < Novi glasnik < piše : < Neuspjelo cjepanje redova JMO 15. ov. mj. sazvali su u džematu Gožulj u Ljubuškom sastanak pristaša JMO Hasanaga Dizdarević i Mustafa ef. Ćerić .

I ako su ovi bili odbornici JMO u Ljubuškom ipak su bez znanja cjeokupnog odbora sazvali pristaše . Na sastanku je govorio Hasanaga Dizdarević i pozivao da se pristaše JMO opredijele za Radikale ili Radićevce . Iz njegovog konfuznog govora vidjelo se gdje se zapravo pozivlje svijet u Radikale , samo to nije umio izvesti . Na to je ustao Đulaga Lalić i u vrlo dokumentovanom govoru razotkrio namjere Dizdarevića i Ćerića , osudio njihov korak i pozvao svijet , ko je za JMO , da napusti dvoranu . Pristaše su u odušeljenju za slogu u redovima JMO pošli za Đulagom Lalićem , dok u dvorani ostaše sazivači sa trojicom radnika .> Hasanaga Dizdarević i Mustafa ef. Ćerić su , nakon toga , istupili iz stranke .

U Ljubuški se iz Mostara zaputio narodni poslanik Salih Baljić da ispita na licu mjesta motive njihovog postupka . Na sastanku uglednih građana i prvaka stranke u općinskom hotelu zaključeno je da incident ni najmanje nije naudio stranci i da < politička i stranačka svijest vrlih Ljubušaka nadmašuje sve intrige pojedinaca.> . Poslije prirodne smrti ili ubistva dr Mehmeda Spahe ( vlasti nisu dozvolile obdukciju ) , krajem augusta 1939. godine čelo stranke preuzeo je dr Džafer Kulenović ( 1891-1956 , odvjetnik , doktor pravnih nauka ) .

Njegova izjava u ime stranke , objavljena 26. augusta 1939.godine kojom se traži da se pored hrvatske , slovenačke i srpske , kao četvrta formira bosanska banovina u historijskim granicama Bosne i Hercegovine , dovela je do bitnog razilaženja sa srpskim i hrvatskim političarima i istupanja stranke iz koalicione vlade . Upravo kada je imao punu podršku bošnjačkog naroda u borbi za autonomiju , dr Džafer Kulenović posjetio je svoje pristaše u Ljubuškom : < Na pola puta od Čapljine do Ljubuškog , u Studencima , dočekala ga je velika grupa građana grada Ljubuškog . Između ostalih bili su prisutni g. Alija ef. Orman , g. Buturović , šef suda , Abdurezak Dizdarević , sudac , Ibrahim Gujić i mnogi drugi ugledni građani . Nakon kratkog , ali srdačnog pozdrava , uputila se čitava povorka automobila prema Ljubuškom . Kad je povorka bila u blizini grada , dolazak je najavljen pucanjem iz prangija . U gornjem dijelu grada , u čitaonici < Gajreta > ( na Žabljaku , o. a. ) , skupio se veliki broj pristaša.> Zanimljivo je da su na skupu u većem broju bili prisutni i Hrvati . Dr Kulenović je ponovio svoje političke stavove objavljene u < Izjavi > od 26. augusta 1939. godine i pozvao prisutne na slogu i međusobno poštivanje .

Pravda 1919 ; 2 : 4 .

Pravda 1920 ; 37 : 3 , 79 : 1 i 98 :2 .

Pravda 1922 ; 67 : 2 , 70 : 2 , i 82 : 2 .

Pravda 1923 ; 57 : 1 , 53 :2 .

Pravda 1924 ; 212 : 2-3 , 290 : 2 .

Pravda 1925 ; 13: 1 .

Novi glasnik 1925 ; 18 : 2 .

Narodna pravda 1940 ; 9 : 2 .

Imamović M. Historija Bošnjaka .

Sarajevo : Preporod , 1998 .

HALID SADIKOVIĆ

1939 Posjeta 1 Posjeta danas