Mehmed-beg Ljubušak ženio se dva puta . Sa prvom ženom iz stolačke kapetanske
porodice Rizvanbegovića rodio mu se sin Riza 25. maja 1868. godine u Vitini dok je
bio ljubuški kajmekam . Od nje se razveo i po dolasku u Sarajevo 1876. godine oženio
se Almas hanumom , kćerkom sarajevskog prvaka Mustafe-paše Babića , a udovom iza
Mehmed-paše Bišćevića . U drugom braku nije imao djece .
Mehmed-begov jedinac je odgajan u duhu tradicije stare kapetanske ljubuške porodice
ali i novog vremena . Kao dječak je s ocem preselio u Sarajevo gdje je , prvi od
muslimana završio austrijsku vojnu pripravnu školu ( Knabenpensionat ) . Nakon
penzionata pohađao je neko vrijeme ruždiju , ali je nije završio .Živio je kao pravi beg . Iako nije bio u < prvim redovima > , onako begovski
bezbrižan i ležeran , dosta je doprinio svom narodu , kao pjesnik , prozni i dramski
pisac i kulturni pregalac .Riza-beg je donio u Sarajevo šarm hercegovačkog juga . Bio je pristupačan , vedar ,
uvijek optimista i vrlo društven . Oženio se u 21. godini Munira hanumom , kćerkom
Ibrahim-bega Bašagića , sestrom velikog bošnjačkog pjesnika Safvet-bega . Munirin
otac , Ibrahim-beg i Rizin otac , Mehmed-beg imali su dosta zajedničkog . Oba su
bili ljubuški kajmekami ( kotarski predsjednici ) pri kraju osmanske vlasti, narodni
poslanici u turskom parlamentu u Carigradu 1877. godine , odlični govornici , znalci
orijentalnih jezika i pisci .O ženidbi Riza-bega Ljubušaka ostale su dvije vijesti u < Sarajevskom listu < .
Zaruke i vjenčanje obavljeni su sti dan u aprilu , a svadba oko tri mjeseca kasnije
, na Aliđun , 1. augusta 1889. godine .Očevi mladenaca bili su vrlo ugledni i poštovani među muslimanima u Sarajevu i
cijeloj zemlji . Mehmed-beg je posebno cijenjen od vodećih dužnostnika vlasti kao
vatreni pobornik austrijske politike . Svadba se dugo prepričavala u sarajevskim
činovničkim krugovima i u narodu : Grbavica ljetnikovac g. Mehmed-bega Kapetanovića može se ponijeti ispred svijeh
drugova svojih , jer takvih svatova mučno da je igdje bilo u Bosni . Kako smo javili
u četvrtak na Aliđun bijahu svatovi mladog Riza-bega Kapetanovića , sina našeg
dičnog prvaka muhamedovskog i narodnog književnika g. Mehmed-bega Kapetanovića
Ljubušaka . Prije podne kad se odvela nevjesta u dvore svojega vojna na Grbavici ,
bezbroj kola ispratilo ju je iz Sarajeva i u njima prve muhamedovske porodice . No
svatovsko slavlje otpočelo je istom po p. kad su počeli dolaziti mnogi zvani gosti i
gošće iz prvih krugova sarajevskih .< Zeleni dvor > , kako su Sarajlije nazivali prostrani ljetnikovac Mehmed-begov na
Grbavici , dobio je dolaskom brojnih gostiju do tada neviđen izgled : Zeleni dvor između kuća na Grbavici dobio je svečan,valjda još nikad neviđen izgled
primajući goste u sebe . Na desnoj strani prostranog dvora koncertovala je vojena
glazba , naizmjenice sa narodnom svirkom na lijevoj strani kod harema a između njih
sakupljahu se i pozdravljahu gosti iz Sarajeva u onoj međusobici koja godinama spaja
u nas sve viđenije ljude iz društva sarajevskog .Pored reis ul-uleme i sarajevskog gradonačelnika , na svadbi su bili i drugi
bošnjački prvaci , zatim okružni predstojnik , predsjednik vrhovnog suda ,
pravosudni upravitelj , vladini savjetnici i mnogi drugi viši austrijski činovnici . Oko đuvegije iskupilo se kolo njegovih mladih drugova , a domaćinu su
prilazili brojni prijatelji da mu čestitaju i zažele sretan brak njegovom
jedincu.Svadbu su svojim prisustvom uveličali najviši austrijski zvaničnici , ministar
Kallay poglavar zemlje baron Appel i građanski doglavnik Kutschera : Nešto pred 7 sah. na večer dođe Njeg. Preuzv. gosp. ministar Kallay u društvu sa
građanskim doglavnikom baronom Kutscherom i vladinim savjetnikom dr Lj. pl.
Thalloczyjem . Srećni domaćin i đuvegija pozdraviše visokog gosta najusrdnijom
dobrodošlicom i zahvalnicom . Pošto je preuzv.g.ministar čestitao obojici
Kapetanovića na domaćoj radosti , pozdravio se s ostalim gostima i s pojedincima
pustio u razgovor . Oko 7 sah. stiže i poglavar zemlje , preuzv. baron Appel u
pratnji svojega ličnog pobočnika i usrdno se pozdravi sa preuzv. g. ministrom , s
domaćinom i đuvegijom i s ostalim uglednim društvom .Poslije dolaska najviših gostiju đuvegija s mladim momcima razvi kolo , upališe se
šarni fenjeri , zasjaše zapaljene mašale od smrekovice , na pozornici se pojaviše
veseli zabavljači , iznad Miljacke zablješti vatromet . Do večere zabavljahu se svatovi svirkom , razgovorom , a u sredini dvora izvodiše
mladi Muhamedovci sa đuvegijom pravo narodno kolo . Po akšamu iskupiše se svi
Muhamedovci te po zakonu klanjahu i činjahu dovu . Kako se suton spuštao Grbavica
odjednom usplamti sjajnim osvjetlenjem od šarnih fenjera i zapaljenih mašala od
smrekovice . Dok se društvo pozabavilo slušajući nekoje lakrdije jednog Arapa iz
narodne svirke i jednog šaljivog hodžu kako vješto podražava čovječji i životinjski
glas , dotlen se dolje na Miljacki palio mnogobrojni lijep vatromet , a po dvoru
Grbavice iskupio se bezbroj naroda . Najugledniji gosti smješteni su pod čador , a ostali po odajama muške kuće :Oko 9 sah. sjedoše ugledniji gosti za sofru pod čadorom , a ostali se razređahu po
odajama muške kuće . Večera je bila po narodnom ukusu fino priređena . Golem je broj
janjaca , koji su na ražnju činili svatovima svoje podvorenje .Mehmed-begu je bilo posebno drago što su na svadbi njegovog jedinca bili najviši
austrijski zvaničnici , posebno ministar Kallay : Kad je pod čadorom došlo doba zdravicama , podigao se domaćin te je maksus istakao
tu osobitu čast i sreću da se u svatovima jedinca njegovog desi i vrhovni upravitelj
Bosne i Hercegovine . Izražujući svoju blagodarnost na toj velikoj počasti domaćin
je napio preuzv. g. ministru u zdravlje , što su gosti sa gromovnim : živio !
prihvatili . Malo za tijem odzdravio je preuzv. g. ministar domaćinu i sa nekoliko
usrdnih riječi iznova čestitao njemu i đuvegiji na domaćoj sreći . Poslije 10 sah.
digao se preuzv. g. ministar i oprostivši se sa svjema vratio u Sarajevo . Ostali
gosti se pozabaviše još do 11 sah. , a biće da je bilo docne u noć , kad se svi
svatovi veselo i zadovoljno vrnuše na kočijama u Sarajevo . Zaruke. Sarajevski list 1889 ; 42 : 3 .Muhamedovski svatovi. Sarajevski list 1889 ; 92. , od 4. augusta .
HALID SADIKOVIĆ
1175 Posjeta 2 Posjeta danas