O AGRARNIM ODNOSIMA U LJUBUŠKOM KOTARU NA POČETKU AUSTRO-UGARSKE UPRAVE


Uz ime Mehmed-bega Ljubušaka veže se jedan značajan tekst o agrarnim odnosima u ljubuškom kotaru na početku austro-ugarske uprave objavljen u zagrebačkom ” Obzoru ” u travnju 1879. godine . Formuliran je kao odgovor vlasnika dobara ljubuškog kotara upućen grofu Andrassy-u u Beč na ” Predstavku Hercegovaca u agrarnom poslu”, objavljenu u ” Obzoru ” u ožujku iste godine . Munib Maglajlić , nesporno nabolji poznavalac Ljubušakova djela , navodi da se sa dosta sigurnosti može tvrditi da je Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak autor ili saradnik u pisanju ovog teksta .

U predstavkama ( pismima , izjavama ) upućenim grofu Andrassy-u iznesene su različite , često oprečne ocjene i mišljenja o agrarnim odnosima .

Zapadno-hercegovački katolici su tvrdili da su prava vlasnika zemlje stečena za vrijeme osmanske uprave neodrživa i da u agrarnim odnosima treba izvršiti svestrane i korjenite reforme . Vlasnici dobara ljubuškog kotara su to osporavali u nastojanju da zadrže sva prava stečena za vrijeme osmanske uprave na osnovu ” Zakona od 7. Ramazana ” od 2. maja  1858. godine ( vlasništvo nad zemljom ) i ” Seferske naredbe ” od 12. septembra 1859. godine ( odnos zemljovlasnika i zemljozakupaca) . ( 2 )

Predstavke su dragocjen prilog građi za pručavanje agrarnih odnosa u zapadnoj Hercegovini , posebno u ljubuškom kotaru , na početku austro-ugarske uprave .

Predstavka Hercegovaca u agrarnom poslu

Vaša preuzvišenosti ! Novom godinom 1879. nadali smo se kakvoj god olakšici od dosadanjeg našeg nepodnosivog stanja ; ali osvitkom nove godine zateče nas najnepovoljnija novost : da se imamo goditi s agam o dotičnim dohodcim po turskim zamršenim odredbam ; a to kod sudova , u kojim i sada kadije sude i drugi Muhamedanci većine imadu ! Znamo da nije moguće u malo vremena urediti toliko stvari od više vjekova upropašćivanih ; ali smo pravedno držali , da ćemo kakvu god privremenu odredbu imati , koja bi nas djelomice barem od tlačenja i tolikih nepravdi izbavila . Kad evo ostasmo na istomu , gledajući , gdje nam se za sudce stavljaju ponajviše oni , koji su pod nesretnom turskom vladom sudili !

Pouzdani u pravednost visokoga c. kr. povjerenstva , kao najvjerniji podanici Nj. Ap. Vel. premilostivoga nam cara i kralja Franje Josipa I , usuđujemo se mi dole podpisani od strane katolika hercegovačkih , pri svojoj nevolji , najponiznije s vrućom molbom za uvaženje i uslišanje podastrieti što sliedi .

I. U nas je po Hercegovini do nedavnih vremena mnogo i mnogo zemalja nepravedno pritisnuto i oteto ; a kroz to se nije moguće bilo pod turskom vladom izpravdati , jer su tako bez ikakva pravednoga razloga i suda pod pritiskom i posjedom nepravednih otimača i grabitelja .

II. U nas u Hercegovini seoski kršćanski stanovnici sagradili su ponješto prostorija iz pustih zemljišta i brdina , da mogu imati paše za životinu i drveta za svoje osobne potrebe : ali su se umješali usilni age , i kao svojinu i to provikali ; te dotičnim jadnim ljudem na te zagrade , ili tako zvane ograde , nametnuli težke travarine ; maslo , sir , bravenja , drva itd. Što nije moguće unapried podnositi .

III.U nas stanovnici seoski na mnogim mjestim po zaraslih šumah i poljah , izkrčili su i očistili mnoga zemljišta od lugova , busija i bilinja itd. , učinivši ga plodonosna , pa su usilnici i na te zemlje zametnuli dohodke i danjke , kao i za druge zemlje oranice ; a mnogi su ih posve sebi oteli , ter nedadu biednomu težaku ni plaće za trud , ni zemlje da se njome posluži ; a nije bilo koristi pravdati se kod suda turskih , jer oni , koji su otimali , oni su sudili ; a tko bi se usudio pravdati i parbu goniti o tom , dvostruko bi postradao .

IV.Što ima vrtala , i u njima i oko kuća voćaka i loza , pa na mnogih mjestih i vinograda , to su seoski težaci iskrčili i izradili iz krševitih brižina i zaraslih svakakvim grmljem dolaca i dolčića , tako da mučno mogu iznieti cienu truda i uloženih nadnica ; no maloća plodne zemlje i tjesnoća mjesta usilovala je seoskoga težaka mukom i trudom tražiti plodonosne prostorije , i gdje mu je priroda zaniekala . Ali posljednjeg vremena stali su age na vrtove i na voćke protezati svoje usilno gospodarstvo , po kome bi htjeli sada s odobrenjem vlade prisvojiti i uzakoniti nepravednu trećinu .

V. U nas je do sada-više-manje-vladala samovoljna rabota agam , koja je siromašne seoske stanovnike upropastila , osobito naspram onim agam koji nikakva čovječtva ni duševnosti poznaju , nego po svojoj nezasitnosti iziskuju . Takva trvenja najviše su uzrok bila svakojakim mržnjam , tužbam i parbam , koje će to i unapred prouzročiti , ako se po pravdi neizravnaju i neukinu .

VI.Veći dio nas Hercegovaca žive sađenjem duhana , bez kojeg nebi mogli preživjeti sa svojom obitelji ; ali ovih posljednjih vremena počele su nekakve odredbe o duhanu izlaziti , a koji siromašni narod vidi se na rubu propasti , ako se ta stvar pravedno neuredi , kako će moći i rađenik , svojim težkim trudom osjegurati sebi življenje i pravednu plaću zadobiti . Zbog takovih stvari moli se c. Kr. povjerenstvo :

a) Da se odrede vješti ljudi , koji će nepristrano izviditi gori spomenute stvari .

b) Da se povrate zemlje , nepravedno ugrabljene i otete .

c) Da se dotičnim seoskim stanovnikom pripoznadu njihovom svojinom ograde , ili ako bi se na nje imalo kakvo vastničtvo , osim dotičnika , da to može pripasti samo obćinam dotičnih mjesta .

d) Da se prizna seoskim radnikom vlastničtvo ne samo na kuće , koje su svojim trudom i troškom gradili , nego i na krčevine , vrtove , voćke i druge njihove zarade , što su svojim trudom uradili , i posadili po ležećih prostorijah .

e) Da nam se ukinu rabote i drugi nepravedni danjci naprama agam .

f) Da nam se ostavi prosta saditba duhana , na koji štogod bude pravo , mi ćemo vladi odgovarati , bilo novcem , bilo duhanom . Molimo neka nam se na vrieme o tom izjavi , da znamo na čemu smo , za osjeguranje pristojne nagrade svome trudu , i za životno uzdržanje .

g) Da se mogne trajan mir uspostaviti između nas i aga te unapredac procvietanje u poljodjelstvu potaknuti , molimo , da se barem one oranice i livade , na koje imadu age pravo vlastničtva , a nalaze se u blizini seoskih ili kmetskih kuća izbave izkupljenjem pravednim , kako vlada nađe zgodnije i pravednije , a kroz ostale oranice i livade , da se s agam učine pogodbe po zakonskom javnom propisu o godišnjih dohodcih .

( Slijede podpisi )

Predstavka vlasnika dobara ljubuškog kotara

Preuzvišenosti ! Ako je istinit ispis od tužbe 26. veljače , priobćen u « Narodnom listu » broj 19 dne 5. ožujka o. g. , upravljen za V. P. od hercegovačkih katolika , ostajemo veoma začuđeni i ožalošćeni , vidjevši da nemirnici neće da se ostave rovanja ; dali istražuju sve načine novih himbenih potvora , namjesto odgovoriti čovječanstvenim ponašanjem miru i ljubavi od nas iskreno pokazane i željene s našim kmetovima , za uvesti blagostanje , ljubav i mir u zemlju-pobrčkani od malo vremena od bezavjestnika stanujući u bezdanam , koji ( ? ) krv nevoljnih kršćana , i kojih nenasitljivost , hotila bi proždrieti baštine , dobra , imanja i iste živote muhamedanaca ; neobzirući se nimalo na želje c. k. vlade ni na čovječnost , ni na iskreno , pomirljivo , pravedno i velikodušno nukanje ovoga c. k. vojnoga zapovjednika gospodina Karića , čija izvanredna neumornost , brižljivost , pomnja , pravda i prividljivost , u svim strukam njemu povjerenim , jesu dostojne svake najveće i najvruće pohvale , te nemožemo uskratiti pred V. P. da mu ukažemo najvruću , iskrenu harnost i zahvalnost , radi svih njegovih plemenitih svojstva i radi ponašanja , kojim traži prepriečiti nerede i nemir , što bi nemirnici sasvim hotili uvesti , jer iz mraka i potaje bacaju njihove pogane i otrovne striele među neuki narod za navesti ga u propast , odalečiti ga sasvim od pravde i mira , do danas u ovom kotaru uživana ; a gledajući izvest razdor i nemir među kmetovim , begovim i agam . Pri tom postupanju nemore se drugo priviđati nego prevrat proti odlukam visoke c. k. vlade , koja pazi , budi po duhu proklamacije milostive nami podate i zajamčene od našega premilostivoga cara i kralja Franje Josipa I a da sačuva svakomu svoje , budi po dotičnim svim odredbam nama dosad podieljenim .

Poznato je da do natrag malo vremena , naši kmetovi živili su s nama u ljubavi , kako su živili i njihovi djedovi i otci , s našim djedovim i otcim . Za dokaz istine svakomu je dobro poznato , da tri godine trajaše buna u Hercegovini , da je sve bilo pomućeno ; ali u ovome kotaru gdje su muhamedanci u ogromnoj manjini , to se nedogodi , jerbo ljubav bijaše između kmetova , begova i aga , sa svim tim da su nagovarani i silovani bili na ustanak . A kad u tri puta udariše čete iz istočne Hercegovine na ovi kotar , kršćani i muhamedanci , kao braća i sinovi jedne zemlje , svojevoljno i dragovoljno složno odbiše dušmane , i kršćani prvi skakahu u vatru .

Tko iskreno i srčano jest pravi podanik Nj. Veličanstva cara i kralja , dužan je iskreno izvršavati zakone date za upravu , učiti i upravljati narod na dobro . Tko li inače djeluje , dušmanin je cara , naroda , mira i reda .

U istoj tužbi imade svakojakih sebičnih opadanja , bez da za iste izvode ili izvesti mogu ikakav dokaz i protivosloveći se ne samo , dali tužiteljam nije i najmanje na pameti podložiti se naredbam c. kr. vlade , nego hoće da diktiraju upravu na štetu c. kr. interesa i naših u obće ( Vidi članak VI. njihove tužbe ) .

Da su muhamedanci nepravedno pritisnuli i oteli mnogo zemalja bez ikakova razloga i suda , to je zlobna izmišljotina , budući da imamo mnogo katolika u ovome kotaru , koji od pamtivijeka imaju i uživaju svoja dobra . Dakle , da je istina što se navija ( ? ) u tužbi jeda bi bilo moguće u toliko vjekova održati baštine ? Jeda bi bilo moguće kršćaninu kupovati sudbeno od Turaka baštinu , tako da baštenika kršćana ima mnoštvo , bez da su ikom Turci šta oteli ? A jeda li ovo što posjedujemo , to su naši pradjedovi posjedovali pod vladom rimskom , pak od koljena na koljeno do dosadašnjeg dana posjedujemo , jer kad je palo bosansko kraljevstvo , nama vlada otomanska potvrdila je naša posjedovanja ? A baš oni koji sada najviše viču i nered naopako nagovaraju , bog zna odaklen su se amo dovukli ?

Jedali i dan danas nedolazi ljudi iz Dalmacije , kojima dajemo naših zemalja na polovinu sa drugim pristojbinam ? A oni se tuže rad četvrtine sa izmetom i tretine i pole bez drugo išta !

Nije istina da u ovom kadiluku ili drugdje postoji pustih zemalja i brdina . Prava i posjedovanje od pamtivjeka krše tu izmišljotinu , a osim toga , knezovi i starci sela te su potvrdili , kako se vidi iz zemljopisja . U Hercegovini u nekim mjestim ima pustopaša što su pripadale osmanskoj vladi : ove je c. k. vlada dala na zakupštinu !

U članku III. tužbe govori se : da nije bilo hvajde tužiti se sudu turskomu , i ter bi se tko usudio tužiti , da bi dvostruko postradao . Pak u članku V. vele : takva trvenja najviše su uzrok bila mržnjam , tužbam i parbam ! Eto kako lažljivo opadanje samo od sebe pada !

Neima pojedinih zemljišta nigdje da je sve u radnji , a mnogo manje gdi neima dovoljno naroda . Ali kada amo dođoše toliki iz Dalmacije i drugih zemalja , kad se i ovdi narodi svieta , begovi i age morali su misliti i upotrebljavati ljude da metnu u radnju zemlje . Gledali su i našli su , kako je bolje za posaditi blinje , za upotrebiti pašu lugova za zemlje plodonosne ; i tako svaki namjesti kmeta na svojem zemljištu , ukazavši mu radnju koju je imao izvršiti , zabilježivši mu mjesto gdi imađaše načiniti kuću i popraviti zidove i plotove od ograda ustabilivši danjak starog vremena i običaja .

Gdi se krči tu se ništi i gora i trava , a zemlja ostaje za poljske radnje . Kako su dakle mogli gojiti goru na taj način kad su je iskrčili ? ! Kakoli travu , kad livada znanstveno namješćenih neima nigdi ? ! Kako li su ograde njihove , kada u istim jesu oranice begovske i aginske ? !

Smješni su tužitelji rad izmeta ( robota ) . Pod ustavnim zakonom u Dubrovniku i na mnogo mjesta u Dalmaciji , izmeti su u životu ; a ovdi htjeli bi jih ubataliti , dočim , još vlada , po odredbi c k. vlade , naredba 14. Sefera 1276 ( 14. veljače 1859. ) otomanske bivše vlade .

C. k. vlada hoće da uzdrži zakone postojeće , hoće da po gori naznačenoj naredbi , kmetovi s begovim i agam namjeste pismene pogodbe ; a nemirnici nedadu ni jedno ni drugo , radi njihovih potajnih svrha ! Mi poštujemo sve starije naredbe , budi u sadašnjim zakonim , budi po onim vladajućim svom Austrijom ; ali nikako se nemožemo odreći naših starih prava , potvrđenih nam od osmanskog cara , a zajamčenih nam od carske kraljske besjede u proklamaciji .

Radi reda , mira i pravice , radi ljubavi bratinske i ljubavi izvršenja naredba c. kr. vlade , molimo da što prie bude određeno :

« Neka se na brzu ruku odredi da se tačno i zakonito čine kmetske pogodbe po Seferu naznačene » .

Da se stane u kraj nemirnicim nagovarateljem , i da se strogo kazne . Inačije , uzalud će biti svi napori vladini da se stvari svrše ; jer tko neće na liepo , mora na ružno usilovati ga zakonom da poznade da c. k. zakon ima se poštovati .

Da se odredi da naše pristojbine od ploda i drugih stvari , po starim ugovorim i običajim dosadašnjim , budu nam priznata ; jer će svak uviditi , da ovo sadašnje stanje uzrujanosti i otimačine , već se trpiti nemože .

Ljubuški , na 13. ožujka 1879 .

SADIKOVIĆ HALID

934 Posjeta 1 Posjeta danas