MEHMED BEŽE, LJUBUŠKI VITEŽE!

Kad je Mehmed-beg  1887-godine objavio ” Narodno blago ” u vlastitoj nakladi , odziv je bio neobičan . To je bila jedna od rijetkih knjiga objavljenih latiničnim pismom na narodnom jeziku , od Muslimana dotada skoro potpuno nepoznatog u našoj književnosti .

Željan da se ” samo na književnom polju nađe ” i uvjeren da će ova knjiga biti lijep primjer i temeljit povod ” drugim ” muhamedovcima ” koji će ” rado početi po koju knjižicu na svom materinskom jeziku pisati i izdavati ” , Mehmed-beg na kraju predgovora poručuje :

” Eto ti naš mili narode jedna lijepa hrpa tvog vlastitog i značajnog blaga , pa se mudro i vješto s njim služi kao što su nam se i naši pradjedovi uvijek služili i svoje misli tako krasno izražavali ! “

Pored dobrodošlice i pozitivnih prikaza u savremenoj kritici u ” Književnoj smotri ” i ” Viencu ” iz Zagreba , ” Bosanskoj vili ” iz Sarajeva i ” Glasu Hercegovca ” iz Mostara , Mehmed-begu su stigle i pismene pohvale od ministra Kalaja , mitropolita dabrobosanskog Hadži Save Kosanovića i biskupa Josipa Juraja Strosmajera .

Ministar Kalaj je pisao Mehmed-begu :

” Knjiga ova ne sadržaje jedino lijepo blago , koje se u poslovicama i pjesmama u bosanskom narodu nalazi , već je ta knjiga i blago za čitavu našu državu ” .

Hadži Sava Kosanović , prvi bosanski mitropolit , prvi Srbin na čelu crkve u Bosni , Hercegovac i vršnjak Mehmed-begov , svećenik širokih vidika , popularan među muslimanima zbog pokazane vjerske tolerancije , pozdravio je u stihovima izlaženje knjige u ” Bosanskoj vili ” . Znao se sa autorom knjige još od aprila 1881. godine kada je Mehmed -beg , kao počasni vladin savjetnik , biranim riječima pozdravio njegovo ustoličenje . Mitropolit sakupljeno narodno blago naziva ” cvijećem sa naših brda i ravnina ” u kiti optočenoj arapskim cmiljem i zahvalan mu je što je ” biser na vidik iznio ” . Uvjeren je da ” cvijeće” sabrano u ovoj knjizi i ime njenog autora ” nikada uvenuti neće ” :

Moj zemljače , vrli trudbeniče ,

Mehmed beže , ljubuški viteže !

Šaljem selam , zdravo mi budi ,

Na hairli neka su ti trudi !

Znam i prije , a sad folje * kažu ,

Da si mnogo uzabrao cv'jeća ,

Sa našijeh brda i ravnina

I svih strana kud si poskočio ,

Pa skupio , u kitu skitio

I arapskim cmiljem optočio

Nek miriše mlađem naraštaju .

Prosta mudrost , al sa jezgrom znanje ,

To ” Narodno blago ” i imanje ,

Što nam mudre glave narekoše .

Naši stari po dugu iskustvu ,

Poslužiće za nauk potomstvu .

Od mene ti , k'o zemljaka , fala ,

A znam dobro , neće biti sama .

Što si biser na vidik iznio

I u tom se mnogo potrudio ,

S'tim si velje dobro učinio ,

Našoj kući i plemenu svome

Spleo v'jenac i spomenu tvome ,

Te nikada uvenuti neće

Ni tvoj namuz* , ni sabrano cv'jeće .

Pa kad knjiga iz pritiska sine

Da poleti , da se javlju vine ,

Nezaborav’ ni tvoga zemljaka

No mu pošlji stručak tog ” opštaka “*

Hadži Sava Kosanović . 

Mehmed-beg Ljubušak se upoznao sa biskupom Josipom Jurajem Štrosmajerom 1879. godine na proslavi srebrenog pira cara i kralja Franje Josipa u Beču . Otada do smrti ostadoše dobri prijatelji . Prečasni biskup je dva puta dolazio u Sarajevo , 1889. i 1896. godine i oba puta je posjetio Mehmed-bega , a on mu je uzvratio kao gost dva puta u Đakovu . Bili su iskreni jedan prema drugom , iako su ih dijelili različiti nacionalno-politički pogledi .

Mehmed-beg je slao biskupu prve primjerke svojih tek objavljenih djela.To nije bio samo znak osobne pažnje prema prijatelju i velikom čovjeku , nego možda i očekivanje da će ga čuveni biskup podržati u njegovom plemenitom poslu . U pismu Mehmed-begu od 1. kolovoza 1887. godine Strosmajer uz zahvalu na poslatom primjerku knjige ” Narodno blago ” piše :

” Vaše narodno blago krasni je dar kog narodu svome sakupiste i prikazaste . Vama na čast i poštenje budi , a mi se svi tomu iz svega srdca radujemo , što to narodno blago i biserje po narodu sabirete i na vidik iznašate . Tako valja da i braća muhamedanci uz nas pristanu i da se za naš divni jezik i za našu knjigu i prosvetu pobrinu ” .

Biskup dalje navodi da su se hrvatski listovi povoljno oglasili o ovom njegovom književnom djelu i moli ga da mu pošalje 20 ” iztisaka ” i označi cijenu .

Pozitivne ocjene književnih kritičara podstakle su Mehmed-bega Ljubušaka da iduće , 1888. godine , uz značajne dopune , štampa drugo izdanje ” Narodnog blaga ” , sada ćirilićnim pismom . U oba izdanja autor je naveo imena i prezimena 52 saradnika u ovom plemenitom poslu . Od Ljubušaka to su bili Bećir-beg Kapetanović , veleposjednik iz Vitine , Halid ef. Sadiković , načelnik grada Ljubuškog i Mihailo Kardum , čifčija iz Grabovnika .

Mehmed-beg Ljubušak se iskreno radovao izlasku svog književnog prvijenca . Po vlastitim riječima , osjećao se kao mrav koji je pošao na Ćabu u koju nikada neće stići . Krenuo je ovom zbirkom narodnog blaga samo da se nađe na tom ” svetom ” putu , kako piše u predgovoru . Da podijeli svoju radost s prijateljima i poštovaocima , jedne augustovske večeri priredio je obilan zijafet u svom ljetnikovcu na Grbavici . Probrani gosti na čelu sa građanskim doglavnikom baronom Kutscher-om zdravili su domaćinu kao književniku .

U ” pristupu ” ( predgovoru ) svoje čuvene zbirke narodnih pjesama Bošnjaka 1888. godine , Kosta Hörmann piše :

” Hvala bogu , što se već u našem narodu muhamedovskom počelo osjećati , da treba narodne umotvorine njegove iznijeti na vidjelo . Što je dosad čamilo u tami , to sad izlazi na svjetlost , da cvjeta i miriše .

U prvom redu ide dika plemenitog našeg Mehmed-bega Kapetanovića , koji je bistrom pameću razumio duh vremena , pa narodu darovao ” Narodno blago ” u poslovicama , lijepim rečenicama i pjesnicama . Baš se u dobri čas pojavio na divanu ; evo mu sa svih strana , ko iz jedne duše dovikuju : ” Ejvala beže , svijetao ti obraz na obadva svijeta ! “-I dok se god bude zborilo našim jezikom , časno će se spominjati i njegovo pošteno ime , koji je prvi uveo i muhamedovsku braću u kolo naših narodnih književnika ” .

* folje ( tal. )-dnevne novine , tisak

* namuz-nam , ugled , čast , slava , dobar glas

* ” opštak “-nepoznato .

 

 

HALID SADIKOVIĆ

967 Posjeta 1 Posjeta danas