PORIJEKLO IMENA RIJEKE TREBIŽAT

Rijeka sa osam imena dobija i deveto nizvodno od ušća Vrioštice na Humcu . A i to

deveto ima više oblika . U Radišićima starinci su je zvali Tribižet , na Humcu ,

Teskeri , Rašljanima i Studencima ime joj je Trebižet , u ljupkom gradu i Trebižatu

jedni kažu Trebižet , drugi Trebižat . Zapravo postoje četiri oblika : dva starija ,

autohtona , ikavska , Tribižet i Tribižat i dva novija , ijekavska , Trebižet i

Trebižat . Danas u govoru , na kartama i u pisanoj riječi dominira oblik Trebižat .


Trebižat se prvi put spominje u vakufnami ( zakladi ) Nesuh-age Vučjaka , ljubuškog

plemića-konvertita , pisanoj između 25. decembra 1564. i 3. januara 1565. godine :

> Naznačena sredstva , također , su određena za potrebe dva mekteba i za popravak

mosta na rijeci Radobolji i drugog mosta na rijeci Trebižatu kad to bude potrebno

< . Dva stoljeća kasnije opisuje ga Alberto Fortis na svom putu kroz Dalmaciju pod

imenom Trebisat . ( 2 , 3 )

Postanak imena nije ni do danas u potpunosti razjašnjen . Ne postoji potpuna

suglasnost ni u tome da li je hidronim < Trebižat > antičkog ili slovenskog

porijekla .

Značajan dio naših rijeka u imenu sadrži antički korijen u malo izmijenjenom

obliku.Održali su ga u kontinuitetu autohtoni starinci u svom živom govoru ,

uz neznatne izmjene . Oni su kao ratari bili stalno nastanjeni u dolinama

rijeka za razliku od vlaških stočara koji su se kretali i privremenim

mjestima boravka davali imena krajeva iz kojih su doselili . Mimo tog pravila

su neantička imena ove očaravajuće rijeke od izvora do ušća zbog njenih

poniranja , razlivenosti , promjenjivog toka , naglih poplava i povlačenja

kroz ponore ( toponim Beriš , najniži i najplodniji dio Ljubuškog Polja

potiče od albanske riječi < berek > ili < berak > što znači močvara ) .

Dedijer je u svojoj antropogeografskoj studiji o Hercegovini još 1909. godine

nagovijestio teškoće u tumačenju porijekla riječi Trebižat , kao i drugih

hercegovačkih toponima sa korjenom < treb > . ( 4 )

Učeni Vego ime rijeke dovodi u vezu sa imenicom < treba > ( u praslavenskim

jeziku žrtva ) i obredima žrtvovanja koje su vršili žreci . On piše : < Nema

sumnje da je riječ trebižet , trebižat u vezi sa slovenskim svećenicima

žrecima koji su na žrtvištima žrtvovali žrtve raznim božanstvima < . ( 5 )

Naučnik Petar Skok u svom etimologijskom rječniku postanak hidronima <

Trebižat > povezuje sa glagolom < trijebiti > što znači < krčiti > .

Prvobitno značenje te riječi sačuvalo se u izvedenici na -ež-ina ( trebež ,

trebežina ) što znači < krčevina > i u radnoj imenici trebežnik ( < krčilac <

) , možda i u hidronimu Trebižat , ako je poimeničeni pridjev na -at od <

trebež > . ( 6 )

Tek je studiozna analiza jezikoslovca Danijela Alerića , sustavno

prezentirana i potkrijepljena nizom činjenica , pokazala koliko je složena

etimologija ovog hidronima . On odbacuje mišljenja Vege i Skoka kao

znanstveno neutemeljena i polazi od pretpostavke da je izvorno ime rimskog

logora na Humcu < Turres Bigestis > ( Bigestski vojni logor ) ušlo u jezik

doseljenih Hrvata u obliku < Trebižest > , od koga su u hrvatskom narodnom

govoru krog glasovne promjene i pomake naglaska nastali oblici < Tribižet > ,

> Tribižat> i naknadno poijekavljeni oblik < Trebižat > . Ime porušenog

rimskog logora lako je moglo biti preneseno na ime rijeke , kao što je prešlo

od imena grada Narone na ime rječice Norin itd.

Složenica < trebižest > mogla je nastati u pučkom govoru od glagola trebiti (

trijebiti , čistiti , krčiti ) i imenice žest ( vrsta biljke ) , u značenju

onaj koji trijebi žest ili od glagola trebiti i imenice žet-žetva u značenju

onaj koji uništava žetvu . Presudni uticaj na postanak imena rijeke imala je

hrvatska pučka etimologija . Hrvati su romansko ime rijeke promjenili u svoju

složenicu,mnogo bližu životnoj svakodnevnici . ( 1 )

Za utjehu zaljubljenicima ove fascinantne rijeke ostale su sačuvane narodne

predaje o porijeklu njenog imena .

U ispitivanju hercegovačkih imena i nazivlja , u dijelu koji se odnosi na

hidronime i legende , Pandžić piše :

< Za Trebižat se kaže da je rijeka dobila naziv po hirovitosti svoga toka :

najprije je mirna kroz Imotsko-bekijsko polje , slijedi ponor koji je na

polju progutao dosta stoke , pa je nakratko tiha ( od toga je dobila naziv

Tihaljina kao i naselje kroz koje teče ) , zatim je opet malo nemirnija kroz

selo Klobuk , smiruje se kroz Ljubuško Polje , da bi se na kraju svoga toka <

survala > ( vodopad Kravica ) . Zato < treba bižati > od takve rijeke < . ( 7

)

Učitelj i folklorista Ivan Zovko je 1892. godine zabilježio na Humcu priču

seljaka Mate Pehara . Vodena bujica za povodnja ili provale prokopa , a to

nije bilo tako rijetko , < potribila < bi i odnijela svo žito i zato joj

dadoše ime < Tribižet > :

< Desna pritočica pećinske i vrtložne Neretve , što protječe ubavim ljubuškim

poljem , a saljeva se kod Gabele , koju hrvatski neprežaljeni romansijer i

pjesnik pok. August Šenoa u jednoj svoj velepojnoj pjesmi ovjenča i

proslavi-zove se ” Tribižet “-ili kako mu neki i drugačije reknu ” Trebižet

“. Po pričanju duhovitog i osobitijem darom pamtenja i pripovijedanja

nadarenog seljaka Mate Pehara iz Humca , pomenuta pritočica dobila je svoje

ime od nasilne provale za vrijeme povodnja i kad bi se prokop provalio , što

je u prijašnje vrijeme češće bivalo , te bi tako tom nepogodom sva žita , što

bi se zavrnula ili u vršaju ili na guvnu , ili kako mu već bilo , postradala

i potrijebljena vodom bila . Najskoli s ove elementarne nepogode stradala bi

žita u Berišu , kao n. pr. kukuruz i sijerak . Pritočica dakle istrijebila bi

i potrijebila tako žita i odnijela ih svojom bujicom i poplavom . I baš s

toga , po tome svome bijesnom i navalnom napadaju iznebljušila ( iznenadila )

bi i ucvijelila do zla boga radene i jadne obdjelavaoce polja , potrijebivši

im sve gotovo , što bi se god tu zavrnulo od žita , zbog čega joj i nadjenuše

ime ” Tribižet” , jer trijebi i plavi žito , što je već bilo neprevarljivi

nagovještač crne i gladne godine . Na moj dalji upit , kada i ko joj najprvi

nadjenu tako ime , da li je i od kog čuo pripovijedati , ne znade mi čestiti

naš Mate ni bijele ni crne o tome obijeliti ni opepeliti < . ( 8 )

Tri godine kasnije Zovko iznosi drugu verziju po kojoj je ime rijeke izvedeno

od talijanskih riječi < tre bisatti <-tri jegulje :

< Kupala se dva Talijanca ( Italijanca ) u njemu , pa kako su skakali iz

višeg u vodu , pri tome skakanju jedan od njih na jednoć ufati u vodi tri

jegulje . Svaka je bila debela kao ljudska ruka . Pun radosti , kako ih je od

jednom tako ufatio , pa opet tako dobre , vikne svom drugu , koji je na obali

stojao , hoteći i on za njim skočiti : ” Trebižati ! Trebižati !” i pokaže mu

ih , odignuvši ih jednom rukom u vis . ( Riječ Trebižati pravo bi se pisala

ovako : ” Tre bisatti “, što znači : ” Tri jegulje ” ) . Od tog njegovog

veselog vika i podvika ostane ime vodi Trebižat < . ( 9 )

HALID SADIKOVIĆ

Vodopad Kravice

Kravice

Kravice

Tok Trebižata nizvodno od vodopada Kravice, u pozadini Tabija

Trebižat ispod Klobučkog brda

Mali vodopad na Trebižatu nizvodno od željeznog mosta u Čapljini

Vodopad Koćuša

3734 Posjeta 2 Posjeta danas