Rijeka sa osam imena dobija i deveto nizvodno od ušća Vrioštice na Humcu . A i to
deveto ima više oblika . U Radišićima starinci su je zvali Tribižet , na Humcu ,
Teskeri , Rašljanima i Studencima ime joj je Trebižet , u ljupkom gradu i Trebižatu
jedni kažu Trebižet , drugi Trebižat . Zapravo postoje četiri oblika : dva starija ,
autohtona , ikavska , Tribižet i Tribižat i dva novija , ijekavska , Trebižet i
Trebižat . Danas u govoru , na kartama i u pisanoj riječi dominira oblik Trebižat .
Trebižat se prvi put spominje u vakufnami ( zakladi ) Nesuh-age Vučjaka , ljubuškog
plemića-konvertita , pisanoj između 25. decembra 1564. i 3. januara 1565. godine :
> Naznačena sredstva , također , su određena za potrebe dva mekteba i za popravak
mosta na rijeci Radobolji i drugog mosta na rijeci Trebižatu kad to bude potrebno
< . Dva stoljeća kasnije opisuje ga Alberto Fortis na svom putu kroz Dalmaciju pod
imenom Trebisat . ( 2 , 3 )
Postanak imena nije ni do danas u potpunosti razjašnjen . Ne postoji potpuna
suglasnost ni u tome da li je hidronim < Trebižat > antičkog ili slovenskog
porijekla .
Značajan dio naših rijeka u imenu sadrži antički korijen u malo izmijenjenom
obliku.Održali su ga u kontinuitetu autohtoni starinci u svom živom govoru ,
uz neznatne izmjene . Oni su kao ratari bili stalno nastanjeni u dolinama
rijeka za razliku od vlaških stočara koji su se kretali i privremenim
mjestima boravka davali imena krajeva iz kojih su doselili . Mimo tog pravila
su neantička imena ove očaravajuće rijeke od izvora do ušća zbog njenih
poniranja , razlivenosti , promjenjivog toka , naglih poplava i povlačenja
kroz ponore ( toponim Beriš , najniži i najplodniji dio Ljubuškog Polja
potiče od albanske riječi < berek > ili < berak > što znači močvara ) .
Dedijer je u svojoj antropogeografskoj studiji o Hercegovini još 1909. godine
nagovijestio teškoće u tumačenju porijekla riječi Trebižat , kao i drugih
hercegovačkih toponima sa korjenom < treb > . ( 4 )
Učeni Vego ime rijeke dovodi u vezu sa imenicom < treba > ( u praslavenskim
jeziku žrtva ) i obredima žrtvovanja koje su vršili žreci . On piše : < Nema
sumnje da je riječ trebižet , trebižat u vezi sa slovenskim svećenicima
žrecima koji su na žrtvištima žrtvovali žrtve raznim božanstvima < . ( 5 )
Naučnik Petar Skok u svom etimologijskom rječniku postanak hidronima <
Trebižat > povezuje sa glagolom < trijebiti > što znači < krčiti > .
Prvobitno značenje te riječi sačuvalo se u izvedenici na -ež-ina ( trebež ,
trebežina ) što znači < krčevina > i u radnoj imenici trebežnik ( < krčilac <
) , možda i u hidronimu Trebižat , ako je poimeničeni pridjev na -at od <
trebež > . ( 6 )
Tek je studiozna analiza jezikoslovca Danijela Alerića , sustavno
prezentirana i potkrijepljena nizom činjenica , pokazala koliko je složena
etimologija ovog hidronima . On odbacuje mišljenja Vege i Skoka kao
znanstveno neutemeljena i polazi od pretpostavke da je izvorno ime rimskog
logora na Humcu < Turres Bigestis > ( Bigestski vojni logor ) ušlo u jezik
doseljenih Hrvata u obliku < Trebižest > , od koga su u hrvatskom narodnom
govoru krog glasovne promjene i pomake naglaska nastali oblici < Tribižet > ,
> Tribižat> i naknadno poijekavljeni oblik < Trebižat > . Ime porušenog
rimskog logora lako je moglo biti preneseno na ime rijeke , kao što je prešlo
od imena grada Narone na ime rječice Norin itd.
Složenica < trebižest > mogla je nastati u pučkom govoru od glagola trebiti (
trijebiti , čistiti , krčiti ) i imenice žest ( vrsta biljke ) , u značenju
onaj koji trijebi žest ili od glagola trebiti i imenice žet-žetva u značenju
onaj koji uništava žetvu . Presudni uticaj na postanak imena rijeke imala je
hrvatska pučka etimologija . Hrvati su romansko ime rijeke promjenili u svoju
složenicu,mnogo bližu životnoj svakodnevnici . ( 1 )
Za utjehu zaljubljenicima ove fascinantne rijeke ostale su sačuvane narodne
predaje o porijeklu njenog imena .
U ispitivanju hercegovačkih imena i nazivlja , u dijelu koji se odnosi na
hidronime i legende , Pandžić piše :
< Za Trebižat se kaže da je rijeka dobila naziv po hirovitosti svoga toka :
najprije je mirna kroz Imotsko-bekijsko polje , slijedi ponor koji je na
polju progutao dosta stoke , pa je nakratko tiha ( od toga je dobila naziv
Tihaljina kao i naselje kroz koje teče ) , zatim je opet malo nemirnija kroz
selo Klobuk , smiruje se kroz Ljubuško Polje , da bi se na kraju svoga toka <
survala > ( vodopad Kravica ) . Zato < treba bižati > od takve rijeke < . ( 7
)
Učitelj i folklorista Ivan Zovko je 1892. godine zabilježio na Humcu priču
seljaka Mate Pehara . Vodena bujica za povodnja ili provale prokopa , a to
nije bilo tako rijetko , < potribila < bi i odnijela svo žito i zato joj
dadoše ime < Tribižet > :
< Desna pritočica pećinske i vrtložne Neretve , što protječe ubavim ljubuškim
poljem , a saljeva se kod Gabele , koju hrvatski neprežaljeni romansijer i
pjesnik pok. August Šenoa u jednoj svoj velepojnoj pjesmi ovjenča i
proslavi-zove se ” Tribižet “-ili kako mu neki i drugačije reknu ” Trebižet
“. Po pričanju duhovitog i osobitijem darom pamtenja i pripovijedanja
nadarenog seljaka Mate Pehara iz Humca , pomenuta pritočica dobila je svoje
ime od nasilne provale za vrijeme povodnja i kad bi se prokop provalio , što
je u prijašnje vrijeme češće bivalo , te bi tako tom nepogodom sva žita , što
bi se zavrnula ili u vršaju ili na guvnu , ili kako mu već bilo , postradala
i potrijebljena vodom bila . Najskoli s ove elementarne nepogode stradala bi
žita u Berišu , kao n. pr. kukuruz i sijerak . Pritočica dakle istrijebila bi
i potrijebila tako žita i odnijela ih svojom bujicom i poplavom . I baš s
toga , po tome svome bijesnom i navalnom napadaju iznebljušila ( iznenadila )
bi i ucvijelila do zla boga radene i jadne obdjelavaoce polja , potrijebivši
im sve gotovo , što bi se god tu zavrnulo od žita , zbog čega joj i nadjenuše
ime ” Tribižet” , jer trijebi i plavi žito , što je već bilo neprevarljivi
nagovještač crne i gladne godine . Na moj dalji upit , kada i ko joj najprvi
nadjenu tako ime , da li je i od kog čuo pripovijedati , ne znade mi čestiti
naš Mate ni bijele ni crne o tome obijeliti ni opepeliti < . ( 8 )
Tri godine kasnije Zovko iznosi drugu verziju po kojoj je ime rijeke izvedeno
od talijanskih riječi < tre bisatti <-tri jegulje :
< Kupala se dva Talijanca ( Italijanca ) u njemu , pa kako su skakali iz
višeg u vodu , pri tome skakanju jedan od njih na jednoć ufati u vodi tri
jegulje . Svaka je bila debela kao ljudska ruka . Pun radosti , kako ih je od
jednom tako ufatio , pa opet tako dobre , vikne svom drugu , koji je na obali
stojao , hoteći i on za njim skočiti : ” Trebižati ! Trebižati !” i pokaže mu
ih , odignuvši ih jednom rukom u vis . ( Riječ Trebižati pravo bi se pisala
ovako : ” Tre bisatti “, što znači : ” Tri jegulje ” ) . Od tog njegovog
veselog vika i podvika ostane ime vodi Trebižat < . ( 9 )
HALID SADIKOVIĆ
Vodopad Kravice
Kravice
Kravice
Tok Trebižata nizvodno od vodopada Kravice, u pozadini Tabija
Trebižat ispod Klobučkog brda
Mali vodopad na Trebižatu nizvodno od željeznog mosta u Čapljini
Vodopad Koćuša