KAHVA-KAFA-KAVA

Kategorija: Kemal Mahic    
    Datum kreiranja ponedjeljak, 27 Februar 2012 07:40
    Datum posljednje izmjene ponedjeljak, 27 Februar 2012 07:40
    Objavljeno ponedjeljak, 27 Februar 2012 07:40
    Klikova: 773

kafa2

Kafa je crna kao pakao,jaka kao smrt i slatka kao ljubav(arapska poslovica)!

Odmah da razjasnimo naslov.Odrastao sam u sredini u kojoj se govorila rijec ”kahva” i za proizvod i za prostoriju koju danas zovemo razlicitim imenima(kafana,restoran,kafic…).Majka moje majke je upotrebljavala rijec ”kahva” kao i njeni preci.Odlaskom na studije u Sarajevo,dominirala je rijec ”kafa”(izuzev ”padinskih dijelova”),vjerovatno pod uticajem Srba koji su zivjeli u Sarajevu.Po zavrsetku studija i povratka u Ljubuski pocela je preovladavati rijec ”kava”.Tako je bilo do  1993.godine,a tako je i danas.

Usvajam sva tri naziva i mogu da ih kazem,a mogu i da primim bilo koji izraz po nahodjenju sugovornika.To je posljedica ”bosanske sirine” i prisutnog kozmopolitizma,jer je najvaznije razumjeti se!

Moji prvi dodiri sa ovim cudesnim napitkom su bili pedesetih godina u odrastanju s ”majkom moje majke”,koja je zivjela sama ”jer su dica otisla u svit”.Ramazanske veceri su davale pecat i nakon ”mrsenja”pristupalo  se ispijanju kahve,kao nekom ritualu,kojim se analizirao jos jedan dan posta i prikupljala snaga za buduce dane do Bajrama.Naravno,kahva je obavezno isla uz cigaru,koje sam ja ”savijao” od ”skije”i ”pripaljivao” neni izmedju dva gutljaja.Tako sam postao kahvopija i to traje tako do danas.

kafa

U Ljubuskom su bile poznate ”kahve” kod ”Omera”,kod ”Come”,kod Mehe Jakica,kod Anke a svima nama je najdraza bila kahva kod Fejze na Gozulju.Ovaj ”zastitni znak” Gozulja je servirao kahvu uz rahat-lokum i casu hladne vode sa ”tockova”Gozulj.Kao djeca ”virili”bi kroz prozor,kako Fejzo ubacuje kasicice kahve u dzezvu, mjereci svaki ”dram” kahve i kako nakon zalivene kahve na vrucem sporetu(na drva), uz dzezvu polazi,od topline, neki zadivljujuci amalgam svijetlosive boje,citavom povrsinom dzezve,i kada stigne na vrh dzezve,onda Fejzo posluzi dzezvu na ”tablu” i nosi onome ko je porucio taj gorki i slatki proizvod koji lici i na”pakao,i na jacinu smrti ali i na ljubav”.

Posebno mi se urezala u pamcenje priprema kahve ”kod Omera”.Njegov sin Dulo Zagic,bi kupio velike kolicine kahve u vrecama,na trzistu i onda je u slobodno vrijeme pristupao ”przenju kahve” sa ogromnim sisom u svojoj avliji.Dulo bi skinuo sa sebe gornje dijelove odjece i onda bi u cilindricnu limenu kutiju sa sipkom,na kraju usipao odredjenu kolicinu kahve,pa okretao sis na ”vatri”.Za kilogram kahve je trebalo tri puta otvarati klizna vratanca i ”vrtiti”sis po 15 minuta za kolicinu  cca 30dkg.Ova ”radja’ je bila naporna,pa bi se Dulo zagrijao od ”vatre”,pijuci velike kolicine tekucine, cesto pjevajuci a ponekad i psujuci ako nije sve bilo potaman.

Kada bi Dulo ”isprzio”nekoliko kilograma kahve,onda je dolazio,nama skoro zaboravljeni,Salko Jakic iz Glavice.Ovaj dobrodusni ljubusak je cinio usluge ljubusacima,prenoseci i ”vukuci” razne materijale i potrepstine po zapovjedi onih kojima je bila potrebna ovakva vrsta usluge.

kafa1

  1. je usao u legendu grada svojom izjavom:”Doso valjak”.Naime,kada su makadamske ceste, prvi put asfaltirane u Ljubuskom 60-tih godina,u nas grad stigla je mehanizacija koja prati ugradjivanje asfalta.Ogromni valjak,do tada mnogima nevidjen,je izazvao paznju svih u Ljubuskom.Na pitanje:”Salko,sta ima novo”?Salko bi svima odgovarao:”Doso valjak”Nekoliko godina je postapalica ljubusaka bila ”Doso valjak” a autor tih toliko ponavljanih rijeci je legendarni Salko.Mnogi su to zaboravili i autor osvjezava uspomenu na ovaj ”narodni”lik kojeg smo svi voljeli.

Dulo Zagic je za potrebe kafane,posjedovao stupu za tucanje kahve.Ovaj posao je radio Salko Jakic,koji je zeljeznom polugom,teskoj nekoliko kilograma,”tucao” kahvu,dok se ona ne bi usitnila kao da je mljevena.To je bilo mukotrpno,jer je trebalo nekoliko stotina puta podici i spustiti polugu,uz nekontrolirani uzvik,kada iz tebe izlazi snaga i ”dusa”.Ovo se radilo radi toga da se sacuva aroma i oni elementi koji su ”dovlacili” ljubitelje kahve,jer pri  mljevenju visoka temperatura trenja unistava minerale,proteine,vitamine…

Narod(i) su razlicito imenovali kucnu kafu po namjeni.Tako su evidentirane docekusa,sikterusa,razgovorusa,posrkusa,tracusa,proljevusa,a prema nacinu pripreme postoje bosanska,turska,srpska,kaubojska s mlijekom(slagom).Ono sto nas privlaci kafi  je spoznaja da bez nje nema razgovora,ucenja,razbudjivanja…

Pronalazak kafe se pripisuje kozaru Kaldi iz regije Caffa u Persiji.On je uocio da njegove koze postaju nemirne nakon sto pojedu lisce i zrna tada nepoznate biljke.Crvene bobice kafe podsjecaju na tresnje.Boja i aroma zavise od vrste,nacina branja,przenja,mljevenja.

Danas ľ kafe koja se trosi u svijetu,

proizvodi se u Brazilu.

kafa2

Imena moka i java poticu od mjesta gje je kafa uzgajana.Najveca luka za izvoz kafe je Santos u Brazilu.Danas se u svijetu popije dnevno 1,5 milijardi soljica kafe,sto je oko 16.000 soljica u svakoj sekundi,tvrde statisticari.

U Sarajevu je obicaj da se uz dzezvu stavi fildzan ili findzan viska,ako neko iznenada dodje ili ”bahne”.Taj obicaj je zabiljezila grupa ”Zabranjeno pusenje”(1997) u pjesmi ”Findzan viska”:

…I stari rece tad,cisteci zgarista:

”Ne zalim zutog ”yugu”,a ni stan

Vec sto vise nikada

Kafu kad zakuham,fildzan necu ostavljat

Ako ko naidje…hebi ga!”

Opet,u narodnoj poeziji se kaze:

Kahva je najsladja sabahile

Iz male dzezve se pije,

A ni u deset,vala

Mahane joj nikakve nije…

Autor je pisuci ovaj tekst popio dvije kafe sa” merakom” sjecajuci se svih navedenih likova.

                                                                                                                                        

 Kemal Mahic

5402 Posjeta 1 Posjeta danas